Povežite se sa nama

INTERVJU

DR LJUBO JURČIĆ, PROFESOR NA EKONOMSKOM FAKULTETU U ZAGREBU: Globalizacija se usporava

Objavljeno prije

5 godina

na

Države sada nastoje što veći dio proizvodnje, pogotovo strateških proizvoda, zaokružiti na vlastitom teritoriju. Ono što Trump glasno kaže ,,America first”, to većina zemalja šuteći radi. Globalizacija se usporava, a u nekim dijelovima ide nazad

 

MONITOR: Analitičari su virus  koronu nazvali ekonomski tornado. Kako će se ona odraziti na svjetsku ekonomiju?  

JURČIĆ: Odraziti će se negativno sasvim sigurno. Koliko negativno ovisi o tome koliko će dugo pandemija trajati, koliko će biti snažna, odnosno koliko će duboko prodrijeti u ekonomsku i socijalnu sferu života na jednoj strani, a kakve mjere i koliko snažne će poduzimati pojedina država i međunarodne (MMF, Svjetska banka…) i regionalne organizacije (EU) na drugoj. Ovdje  je bitna i komponenta ponašanja ljudi, jer  kriza izvire iz zdravstvene domene i teško je ljude natjerati da se drže pravila ponašanja.

Još uvijek je nemoguće davati neke približno točne procjene, jer pandemija kod najvećih i najrazvijenih zemalja nije još dosegnula vrhunac. Kad se potvrdi da je vrhunac prošao, na iskustvu Kine i drugih azijskih zemalja, moći će se davati puno preciznije procjene. Temeljna   procjena je uvijek utjecaj na rast svjetskog BDP i na nezaposlenost. BDP će pasti, a nezaposlenost rasti sa svim posljedicama takvog kretanja.  Prije krize on je za 2020. godinu bio procijenjen na ,,mršavih” 2,9 procenata, a već sad  procjene padaju prema dva procenta. Kineska stopa rasta bila je procijenjena na preko šest odsto, a sada se procjene kreću ispod pet odsto. Ali znajući organiziranost i disciplinu Kine, oni bi povećanim naporom do kraja godine mogli u većoj mjeri nadoknaditi taj pad. Naravno, utjecaj na pojedine zemlje i pojedine sektore biti će različit.

MONITOR: Objavljeno je da  bi korona mogla koštati svjetsku ekonomiju 1.100 milijardi dolara.

JURČIĆ: Najčešće procjene se kreću: 15 odsto vjerojatnosti da će svjetski BDP biti manji za pet odsto u odnosu na stopu rasta da nije bilo krize, 60 odsto vjerovatnosti da će biti manji za 1,25 odsto i 25 odsto vjerorjatnosti da će smanjiti za 0,1 odsto. Ako je ukupna svjetska proizvodnja  oko 90 tisuća milijardi dolara i ako prihvatimo najvjerojatniju sadašnju procjenu (od 60 odsto) koja kaže da će svjetski BDP biti manji za  1,25 odsto, onda se taj iznos kreće oko 1.100 milijardi dolara.

MONITOR: Predsjednik SAD-a Donald Tramp  izjavio je da ,,ovo nije finansijska kriza”, nego ,,samo privremena situacija koju ćemo zajedno prevazići kao država i svijet”. Sličan je stav do skoro bio i pojedinih evropskih zvaničnika. 

JURČIĆ: Tako je izjavljivao do prije desetak dana, a onda je odjednom počeo shvaćati veličinu opasnosti, prije svega za ekonomiju. Ovih dana američki parlament usvaja zakon o kompenziranju štete od korone  u iznosu od  2.000 milijardi dolara, ili oko 10 odsto američkog BDP-a.  To je zasigurno, nakon Drugog svjetskog rata, financijski najveća intervencija neke države. Na početku krize i engleski premijer se slično ponašao da bi ubrzo radikalno promijenio pristup pandemijskoj krizi.

MONITOR: Hoće Ii ipak korona promijeniti kompletnu svjetsku ekonomiju?

JURČIĆ: Svjetska ekonomija se počela mijenjati nakon prošle financijske krize od 2008/09. godine. Zaustavljen je razvoj globalnih lanaca vrijednosti, koji su se razvijali do 2008, usporene su prekogranične investicije, veliki broj zemalja izradio je strategije svog industrijskog razvoja, koje su prije rađene tajno, a sad se to više ne skriva, zemlje nastoje što veći dio proizvodnje, pogotovo strateških proizvoda, zaokružiti na vlastitom teritoriju.

Ono što Trump glasno kaže ,,America first”, to većina zemalja šuteći radi. Globalizacija se usporava, a u nekim djelovima ide nazad. Razvoj Kine mijenja međunarodnu političku strukturu.

MONITOR: Je li  EU ostavila Zapadni Balkan na cjedilu kad je riječ o solidarnosti?

JURČIĆ: Ne samo Zapadni Balkan. Problem je i solidarnost  sjevera s jugom EU. Najveća prepreka razvoju EU je nedostatak solidarnosti. A solidarnost između europskih zemlja je osnovni  temelj ujedinjavanja u EU. Politika je trebala razvijati solidarnost među zemljama i međusobno se ispomagati u razvoju,  a poduzeća trebaju konkurirati na jedinstvenom tržištu.

Međutim, problem je što zemlje međusobno konkuriraju, a ujedinjavanje Europe je prepušteno kapitalu. To je kao da ste dali vuku ovce na čuvanje.

MONITOR: Avioprevoznicima prijeti smanjenje prihoda od 113 milijardi dolara u ovoj godini, upozorila je međunarodna Asocijacija za transport. Jesu li transport i turizam na najvećem udaru korone? 

JURČIĆ: Točno. Sve djelatnosti koje su vezane za kretanje ljudi prve su i najviše pogođene. Smanjivanjem njihove aktivnosti u drugom koraku pogađe njihove dobavljače i kooperante i tako u lancu. Međutim, zbog zatvaranja granica prekidaju se lanci nabave i prodaje.  Tržište se počne urušavati i cijela privreda  propada.

MONITOR: Njemačke ekonomiste posebno brine situacija u Italiji, koja je najteže pogođena korona virusom. Kažu da će to neminovno imati posljedice po čitavu privredu u Evropi.

JURČIĆ: Udio Italije u EU ekonomiji je  oko 14 odsto. Inače, Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska čine preko 60 odsto EU proizvodnje. Mali potres u nekoj od njih osjeti cijela EU.

MONITOR: I kod nas se panično kupuje roba široke potrošnje. Analitičari kažu da bi, kad bi svi pohrlili da  stvaramo zalihe, samo 20 odsto populacije uspjelo da pribavi životne namirnice za najviše nedjelju ili dvije, a ostali bi ostali  uskraćeni…

JURČIĆ: To je približno točno. Zbog  optimalizacije poslovanja ne drže se velike zalihe. Najgore je što se većinom snadbijevamo iz inozemstva. Jedino je Srbija u malo boljem položaju što se tiče osnovnih namirnica. Nedopustiva  neoprostiva  greška politike!

MONITOR: Šta bi se desilo da sada svaki štediša ode u banku da podigne svoju ušteđevinu? Bi li propao svjetski bankarski sistem?

JURČIĆ: Raspao bi se bankarski, financijski i monetarni sustav na kojemu se, uz industrijsku revoluciju, razvila naša industrijska civilizacija. Tako da bi propao svjetski ekonomski, a ne samo bankarski sustav. Zbog svoje pohlepe bankari i financijski špekulanti su proizveli sve financijske i ekonomske krize od nastanka ,,papirnatog” i  knjiškog novca do danas. Postojeći financijski sistem im to omogućuje.

MONITOR: Neki  tvrde da veću štetu privredi nanose mjere država i nadležnih institucija u borbi protiv ove pandemije nego sam virus. Pri tom prije svega misle na ograničavanje putovanja i zatvaranje firmi koje posluju internacionalno.

JURČIĆ: Zbog prevelike informiranosti možda je panika veća nego što bi realno trebala biti. To ima povratnu vezu na političare-donositelje odluka, pa oni nastoje biti još više iznad panike što opet dodatno povećava paniku.

MONITOR: Zašto je pogrešno ovaj problem posmatrati kao finansijsku i ekonomsku krizu? 

JURČIĆ: Izvor krize ovaj put nije došao iz financijskog ili ekonomskog sektora. Međutim, ako se ovoj (zdravstvenoj) krizi ne budu na vrijeme i na odgovarajući način  prilagodili instrumenti ekonomske politike, ona će proizvesti krizu u  ekonomiji i financijama. Ako se to ne spriječi, kriza će se kroz privredu slično širiti kao i korona sada među ljudima. Zato je važno djelovanje ekonomske politike,  odmah, pametno i snažno. I neće biti dovoljno djelovanje samo u okviru države,  nego će biti nužna koordinirana politika na globalnom nivou: IMF, WB, EU. Ako to izostane, onda će manje razvijene zemlje podnijeti natproporcionalno veći teret.

MONITOR: Vi ste nedavno izjavili da korona virus ekonomski neće donijeti ništa dobro, a da politički može imati i neke dobre strane. Koje bi to mogle biti dobre strane kad je riječ o politici?

JURČIĆ: Svaka kriza je test ispravnosti različitih teorija, ideologija i politika. Kaže se da su krize ,,Sveti gral” znanosti. Tako će i ova kriza rasvijetliti  koliko su naše ,,teorije” na kojima se zasnivaju politike  ispravne ili pogrešne i ljudima koji se ne bave znanošću. Naše zemlje propadaju otkad je politika prekinula  vezu s nacionalnom znanošću i zapostavljanjem njenog razvoja. Uglavnom su nestale institucije koje bi trebale služiti vladama u kreiranju razvojnih politika, a poduzetnicima u kreiranju poslovnih politika.

 

Antivirusni paket

 

MONITOR: Kakav Vi ,,antivirusni paket” mjera predlažete da bi se spriječile katastrofalne ekonomske posljedice u državama našeg regiona? 

JURČIĆ: Intervju je prekratak format za to. Mjere  trebaju biti podijeljene na one koje moraju biti donešene za odmah, za rok od šest mjeseci i za rok od godinu dana. One također trebaju biti sistemitizirane u tri područja: financijske, privredne (proizvodnja) i institucionalne.

Odmah se jedino mogu poduzeti financijske mjere s ciljem da se održi postojeći financijski, bankarski i proizvodni sustav. Tu je najvažnija suradnja ministarstva financija, centralne banke i ministarstva privrede, s  jasno definiranim ciljevima. Sveti ciljevi ekonomske politike su: održavanje domaće proizvodnje i  zaposlenosti, osobito u ovakvim kriznim situacijama. Druga dva cilja ekonomske politike unutranja i vanjska ravnoteža u ovakvim razdobljima trebaju biti fleksibilni, bez ograničenja u ostvarivanju prva dva cilja.

Na rok od šest mjeseci treba pokrenuti domaću proizvodnju, osobito strateških proizvoda,  supstituciju uvoza, gdje se god to može i slično. U ovom roku, također, treba preispitati ispravnost politike iz prethodnih razdoblja. Na temelju te analize treba napraviti plan promjena politika, kreiranje novih politika  i izgradnje institucija koje će razrađivati, provoditi, kontrolirati i korigirati novodonešene politike. Ovo treba sve napraviti i početi  provoditi u roku do godine dana.

                                                                    Veseljko KOPRIVICA

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

INTERVJU

MARKO SOŠIĆ, INSTITUT ALTERNATIVA: Potraga za zagubljenim reformama

Objavljeno prije

3 dana

na

21 Februara, 2025

Objavio:

Stalno odlaganje reformskih koraka i moguće “bolnih” odluka nije dobro. Ako zaista želi da promijeni zatečeno stanje, predsjednik vlade se nekome mora i zamjeriti

 

 

MONITOR: Hrana je skupa pa, na poziv vaših imenjaka (Alternativa), neki građani bojkotuju supermarkete. Da li je država skupa i kako bi se građani trebali odnositi prema toj skupoći?

SOŠIĆ: Država je skupa, iz godine u godinu nas košta sve više, a pritisak da smanji nepotrebne troškove, da se bori sa gubicima i uzaludnim trošenjem, opada. Fokus je, možda s pravom, bio na prihodnoj strani, na razmišljanje što će nadoknaditi doprinose kojih se država odriče i koje sve nove izvore prihoda možemo pronaći i produbiti.

Valjalo bi da ova bude godina rezova i pripremnih radnji koje će učiniti da u budžetu za 2026. godinu imamo veći prostor za ulaganja u infrastrukturu, odnosno, ciljane programe socijalne podrške na račun ostvarenih ušteda u tekućem budžetu.

Kod situacije sa bojkotom, sve sličnosti prestaju sa nazivom. U svakoj vijesti o bojkoti, bilo bi ispravno reći da je organizator na parlamentarnim izborima 2023. godine bio na listi PES-a. Novinari su dužni da tu činjenicu pomenu kada izvještavaju o njihovim aktivnostima, kako bi građani dobili punu informaciju. Inače, ne mislim ništa dobro o takvom načinu djelovanja, previše je populističko u metodama i sadržaju, a to uključuje i ovu posljednju akciju. Više me brine pažnja koju im poklanjaju svi mediji – to je zabrinjavajući pokazatelj koliko je i u tom sektoru situacija loša.

MONITOR: Da ostavimo to za neku drugu priču. Državna administracija raste do mjere da, kako smo vidjeli i čuli, to ni premijer više ne može da isprati. Šta dobijamo za uzvrat?

SOŠIĆ: Predsjednik Vlade je rekao da je centralna vlast smanjila broj zaposlenih u odnosu na novembar 2023. godine za 400 zaposlenih. A, prema podacima Ministarstva finansija i Ministarstva javne uprave, broj zaposlenih u tom periodu povećan je za 617.

Spajić je, takođe, najavio tri reformske mjere: smanjenje ugovora o djelu za 20 odsto, smanjenje broja zaposlenih na centralnom nivou za 20 odsto i zamrzavanje novih zapošljavanja u upravi. Mi smo u Institutu alternativa bili iznenađeni tim najavama, jer par mjeseci ranije, kada smo slične akcije sa sistemskim obrazloženjem predlagali za Fiskalnu strategiju, Vlada je iste odbila.

Iako broj zaposlenih u javnom sektoru stalno raste, Ministarstvo javne uprave uspijeva da to prikaže kao pozitivan indikator u svojoj refomi. Trik je sledeći: MJU mjeri procentualno učešće zaposlenih u upravi na centralnom i lokalnom nivou u ukupnom broju zaposlenih u Crnoj Gori. To znači da ako ukupna zaposlenost  raste, a raste zbog raznih faktora, onda će njihov indikator biti pozitivan i pored novih zapošljavanja,  pošto će pomenuti odnos, procentualno, biti u padu. Na sličan način su vlade DPS-a pokušavale da manipulišu, prikazujuću broj zaposlenih kroz udio troškova za plate u BDP-u.

U stvarnosti: prema mjerenju primjene principa javne uprave OECD SIGMA za potrebe Evropske komisije (januar 2025.), Crna Gora je u oblasti “upravljanje ljudskim resursima” najgora u regionu. Najgore su ocijenjeni zapošljavanje, tranparentnost postupka, kao i stručno usavršavanje i učinak državnih službenika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DUŠAN DRAKIĆ, V.D. DIREKTORA AGENCIJE ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE: Odlučni smo da ASK postane referentna antikorupcijska institucija

Objavljeno prije

3 dana

na

21 Februara, 2025

Objavio:

ASK je naslijedio preko 250 predmeta koji se odnose na javne funkcionere i političke subjekte. Pored tih predmeta i onih koji su sada aktuelni, prioritet u rješavanju imaju predmeti koji su vraćeni od strane Upravnog suda na ponovno postupanje. Ukupno smo u periodu od šest mjeseci donijeli odluke u 142 predmeta

MONITOR: Nakon šest godina ASK je utvrdio da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije. Zbog neprijavljivanja duga od 16.741,24 eura na VIP rivolving kartici uputili ste ovaj predmet Specijalnom državnom tužilaštvu. Đukanović tvrdi da ste prekršili zakon i najavio je tužbu Upravnom sudu. Šta očekujete od prijave SDT-u i najavljene tužbe?

DRAKIĆ:Postupajući u okviru svojih nadležnosti, u skladu sa utvrđenim činjenicama i okolnostima, donijeli smo odluku u ovom postupku. Nažalost, u ovom periodu od šest godina, ovoj našoj odluci prethodile su dvije odluke ASK i dvije presude Upravnog suda koje su vratile na ponovno odlučivanje. Ukoliko dođe do tužbe javnog funkcionera, Upravni sud će se odnijeti i prema ovoj odluci. Bitna činjenica je da je ispoštovan upravni postupak, da je odluka donijeta u skladu sa utvrđenim činjenicama u postupku, te da je ASK pokrenula dalje postupke usled činjenica utvrđenih ovom odlukom ali i da smo kompletne spise predmeta proslijedili nadležnim institucijama na dalje razmatranje i postupanje.

MONITOR: Da li ima još predmeta koji čekaju izjašnjenje u vezi Đukanovića, kao na primjer ,,satovi”, ili nekih drugih bivših i sadašnjih najvećih funkcionera?

DRAKIĆ:ASK je naslijedio preko 250 predmeta koje se odnose na javne funkcionere i političke subjekte. Pored tih predmeta i onih koji su sada aktuelni, prioritet u rješavanju imaju predmeti koji su vraćeni od strane Upravnog suda na ponovno postupanje. Ukupno smo u periodu od šest mjeseci donijeli odluke u 142 predmeta.

O kojem obimu posla je riječ pokazuju i to da smo, kad je samo ova godina u pitanju, dobili sedam presuda kojima su poništene odluke ASK iz 2018, 2019. i 2022.g. a koje se odnose na više javnih funkcionera (B.Gvozdenović, D.Abazović, M.Radulović, G.Rakočević) i jednog medija. Po službenoj dužnosti ili po prijavama ove godine smo otvorili 24 predmeta.

Svi ovi predmeti moraju dobiti institucionalni odgovor, moraju biti riješeni u odgovarajućem postupku, neselektivno, profesionalno i stručno.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ALEKSANDAR POPOV, DIREKTOR CENTRA ZA REGIONALIZAM I KOPREDSJEDNIK IGMANSKE INICIJATIVE, NOVI SAD: Predsjedniku Srbije ne smeta mapa Velike Mađarske na šalu oko vrata Viktora Orbana

Objavljeno prije

3 dana

na

21 Februara, 2025

Objavio:

Priče o vojvođanskom separatizmu su najobičnije podvale i-kao što neko reče, ovdje su glavni separatisti zapravo Vučić, premijer u ostavci Vučević i Ana Brnabić, jer jedino oni prizivaju vojvođanski sepratizam kojeg nema

 

 

MONITOR: Na mitingu SNS u Sremskoj Mitrovici aklamacijom dvadesetak hiljada pristalica stranke, usvojena je Narodna deklaracija o Vojvodini. Predsjednik Srbije je najavio i njeno usvajanje u Narodnoj skupštini Srbije. Kako  razumijete ovu „ideju“?

POPOV: SNS-ovci nemaju mašte pa sada pokušavaju da imitiraju svoje trenutno najjače političke protivnike a to su studenti. Kada to kažem onda mislim na način usvajanja Deklaracije aklamacijom, što bi trebalo da bude adekvatno studentskim plenumima na kojima se donose odluke. Međutim, to je bila samo karikatura od toga. A i sve drugo je bio bledi pokušaj imitacije veličanstvenih studentskih okupljanja – u tom slučaju istog dana u Kragujevcu. Da parafraziram Balaševića – bio je miting i šta da se priča, parada obmane i kiča… A što se tiče same njegove ideje, to je po onoj narodnoj “držte lopova”, pokušaj da se borbom protiv navodnog vojvođanskog separatizma skrene pažnja sa studentskih protesta koji su najozbiljnije do sada uzdrmali korumpiran i kriminalan režim SNS i njegovih satelita.

MONITOR: Povod Deklaraciji, Aleksandar Vučić vidi u porastu vojvođanskog separatizma i postojanju organizacija koje koriste tragediju Nadstrešnice za forsiranje odvajanja Vojvodine od Srbije. Deklaracija se bazira na pet tačaka, pominje se i namjera da se formira vojvođanska nacija, standardizuje poseban jezik i osnuje pravoslavna crkva. Kakvo može biti pravno dejstvo ove Deklaracije?

POPOV: Priče o vojvođanskom separatizmu su najobičnije podvale i-kao što neko reče, ovde su glavni separatisti zapravo Vučić, premijer u ostavci Vučević i Ana Brnabić, jer jedino oni prizivaju vojvođanski sepratizam kojeg nema. Oni postave tezu, polemišu sa tom izmišljenom tezom o separatizmu i oponente režimu iz Vojvodine optuže da su glavni separatisti. Tako je Ana Brnabić, predsednica Narodne skupštine, nedavno izjavila: “Ti ljudi su separatisti, da li vi razumete? Ja kao predsednica Skupštine pozivam institucije da rade svoj posao. Čekaj bre, jel’ Pućdemon u Španiji može tako separatistički da se šeta i priča? Ne, nego će biti uhapšen, pa će biti u egzilu“, kazala je Brnabić. Dakle ona je od izmišljene teze o separatističkim namerama dvojice trenutno najčešće spominjanih političkih protivnika-Dinka Gruhonjića i Gorana Ješića, došla do toga da su oni već postali vlast u Vojvodini-kao svojevremeno Pućdemon u Kataloniji, i već sproveli referendum o izdvajanju i zato kao sepratisti i izdajnici treba da sede u zatvoru. Jeste da je ovo van svake pameti, ali i veoma opasna teza jer pokazuje da bi ona i cela vladajuća garnitura, najradije svoje političke protivnike videla u zatvoru, pa makar i pod iskonstruisanim optužbama. Podseća li vas ovo na neka druga vremena i neke druge države gde se to zaistinski dešavalo?

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo