Stalna optuživanja i prebacivanja krivice, sa dokazima ili bez njih, koriste svim nacionalistima na Balkanu da se održe na vlasti, a u nekim potezima kao da se i dogovaraju da tako ostane na dugi rok
MONITOR: Koalicija u kojoj je i Vaša stranka već izvjesno vrijeme upravlja Zagrebom. Šta je ostvareno od obećanog?
KEKIN: I prije izbora – a i nakon, jasno smo komunicirali da nas nakon izbora čeka iznimno težak i zahtjevan posao, da će potezi koje planiramo vući imati dugoročne odjeke i da će reforme i promjene koje uvodimo biti teške, no s ciljem da zaista donesu promjene koje smo obećali. Sada, 16 mjeseci nakon preuzimanja vlasti mogu reći da su promjene već vidljive i da povučeni potezi jasno pokazuju da Zagreb vodimo u obećanom smjeru. Provodimo reformu Holdinga, mijenjamo mjeru roditelj-odgojitelj, uvodimo novi model zbrinjavanja otpada. Istodobno provodimo cjelovitu obnovu javnih zgrada, obnavljamo škole, gradimo nove vrtiće, unaprjeđujemo javni prijevoz. To su promjene koje je ovaj grad čekao zadnjih 20 godina i realizacija istih je zahtjevna, no sretna sam da mogu reći da entuzijazam i predanost zajedničkom radu i ciljevima ne jenjavaju.
MONITOR: Hrvatsku javnost kao da je iznenadila afera u vezi sa istragom oko zloupotreba u INI. U javnosti su se pojavila i sumnjičenja da stotinak miliona evra koliko je „preteklo“ nije otišlo samo u privatne džepove već i ka HDZ-u. Kako Vi vidite ovaj slučaj? Ima li tu mjesta i za reagovanje glavne tužiteljke EU Laure Koveši?
KEKIN: Bez EU regulative afera u INI ne bi ni bila otkrivena – pa radi se o očitome pranju novca! Propise protiv pranja novca imamo u Hrvatskoj tek nekoliko godina, i teško je čak zamisliti koliko je para „zamračeno“ u tokovima novca koje kontrolira HDZ već više od 30 godina. Hrvatska je, zahvaljujući HDZ-u, prvak Europe u korupciji i nazadovanju, sa slabim kapacitetima vlasti da takav smjer ograniči. Kada bi to HDZ odlučio učiniti, sam bi sebe trebao ukinuti! Umjesto toga, svako malo HDZ nastoji „srezati krila“ granama vlasti koje bi izvršne organe trebali nadzirati i kontrolirati. I baš zato što u nas sada sve izgleda kao krajem 90-ih, s HDZ-om koji glavinja od afere do afere, Hrvatskoj svakako treba djelovanje europskih pravosudnih organa.
MONITOR: Kohabitaciona izvršna vlast na čelu sa tandemom Milanović –Plenković u malo čemu se slaže, ali se složila u odbijanju odgovornosti za granatiranje izbjegličke kolone u slučaju zločina iz 1995. na Petrovačkoj cesti. Vrh države se složio da bi trebalo zaštiti pilote koje je optužilo tužilastvo u Srbiji, uz obrazloženje da se mora sačuvati dignitet Domovinskog rata. Domovinski rat kao da je postao „tabu tema“ i mit, istovremeno?
KEKIN: Zataškavanjem ili odvraćanjem pogleda nije riješena nijedna trauma, pa neće ni ova. Pravni potezi mogu biti dio prakse međunarodnog prava, ali s mitovima je puno teže, nema još motivacije da se mitovi ostave povijesti. Ili još gore, stalna optuživanja i prebacivanja krivice, sa dokazima ili bez njih, koriste svim nacionalistima na Balkanu da se održe na vlasti, a u nekim potezima, kao da se i dogovaraju da tako ostane na dugi rok.
MONITOR: Srbija i Hrvatska još uvijek imaju problem u vezi sa sudbinama nestalih ljudi. U Srbiji je Demokratska stranka predložila da se i raseljenim licima da status civilnih žrtava rata. Kako je to pitanje zakonski regulisano u Hrvatskoj?
KEKIN: U Hrvatskoj su na snazi Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata, te Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu. Zakone kojima se regulira status civilnih žrtava rata dugo se čekalo, i iako i dalje ima mjesta za njihovo unaprijeđenje, već iz broja zahtjeva koji su predani u prvoj godini jasno je da su isti bili iznimno potrebni.
MONITOR: Prilikom ovogodišnjeg obilježavanja godišnjice Oluje, bivši hrvatski general Ljubo Ćesić Rojs je rekao da je Hrvatskoj potreban „novi Tuđman“. Zašto je malo organizacija i pojedinaca koji su danas spremni da kritički govore o hrvatskoj nacionalnoj politici, i kroz djelovanje Franje Tuđmana?
KEKIN: Ne bih se složila da je malo organizacija i pojedinaca koji su spremni kritički govoriti o Franji Tuđmanu i politikama koje je vodio. No činjenica je da ih nema puno na pozicijama moći, odnosno da trenutna državna vlast već duže vremena vodi proces kontinuirane i aktivne mistifikacije lika i dijela bivšeg predsjednika. Taj je proces dio šire politike koja se koncentrira na mistificiranje i mitologiziranje prošlosti, a kako se ne bi aktivno propitivalo sadašnjost i budućnost. Uspješno uljuljkivanje dijela glasačkog tijela u snove o bezgrešnoj i slavnoj prošlosti, uz kontinuirano podgrijavanje osjećaja ugroženosti i straha od vanjskih neprijatelja, dobar je recept za ostanak na vlasti i, nažalost, kao što vidimo, ne samo kod nas. Problem s takvim politikama koje se baziraju na mitovima i emocijama koje isti pobuđuju, jest što drže društvo u stagnaciji, čemu u Hrvatskoj svakodnevno svjedočimo.
MONITOR: Ekonomski položaj građanki i građana Hrvatske se pogoršava. Ima li Nova ljevica svoj predlog za prevazilaženje ekonomske krize?
KEKIN: Naravno da smo zabrinuti radi krize i kontinuirane deteoracije socioekonomskog položaja velikog broja naših sugrađana. I doista, već dugo i puno prije nego je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, pozivali smo vladajuće da povuku adekvatne poteze kako bi se zaštitili najranjiviji među nama, ali i gospodarstvo u cjelini. Jasno smo govorili, a govorimo i dalje, kratkoročno su potrebni povećani, heterogeni i dobro usmjereni socijalni transferi prema ugroženim kućanstvima. No osim toga, mi dugoročno moramo zaokrenuti smjer u poljoprivrednoj politici i politici hrane, a dakako i u energetskoj politici te odlučno krenuti u smjeru veće prehrambene samodostatnosti i u smjeru energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima energije. To su nužni koraci ukoliko želimo izbjeći ovakve krize u budućnosti, no, nažalost, naša Vlada do sada nije pokazala niti volju niti znanje za tom vrstom reformi.
MONITOR: Stranka Zelenih je članica njemačke vlade premijera Olafa Šolca, gdje je njena kopredsjednica Analena Berbok i šefica diplomatije. U Sloveniji je na vlast došao zeleno-lijevi Pokret Sloboda Roberta Goloba. U Srbiji postoji slično udruživanje. Da li je savremenu ljevicu moguće konceptualizovati bez uzimanja u obzir pitanja vezanih za odnos čovjeka prema prirodi? Kako se u to uklapa „klasno pitanje“?
KEKIN: Ljevica se uvijek temeljila na solidarnosti, za koju je danas sasvim jasno da ne može biti samo horizontalna – među nama, nego mora biti i vertikalna, odnosno moramo biti solidarni i sa onima koji dolaze nakon nas. Klasna pitanja, danas u zenitu neoliberalnog kapitalizma, kada je sasvim izvjesno da resursi nisu nepresušni, nego da su dapače mnogi i presušili, imaju dodatnu dimenziju. I jasno je da nema niti će biti društvene pravde, ukoliko se temeljito i iz korijena ne promijeni odnos čovjeka prema prirodi. U tom smislu lijevo i zeleno su neodvojivi pojmovi.
Nastasja RADOVIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice