Povežite se sa nama

INTERVJU

DR BRANKA BOŠNJAK PROFESORICA UCG I POTPREDSJEDNICA PZP-A: Temeljne reforme i dobra metla za obrazovni sistem

Objavljeno prije

na

Javna uprava je postala prepuna uhljebljenih bahatih neznalica. Nije ovo od juče, radio je to i bivši DPS režim, ali sa mnogo više stila, senzitivnije, neupadljivije… Ovo sad je postalo brutalno, bestidno i ogoljeno do kraja

 

MONITOR: Nakon najnovije afere oko diplome pomoćnice direktora IJZ  vi ste javno istupili i kazali da lažnih ima i u vrhu Vlade, te da su političke partije pune kadrova sa ovakvim znanjem. Da li je onda iluzorno očekivati da će biti političke volje da se sporne diplome provjere? 

BOŠNJAK: Mi kao društvo moramo da se odlučimo da li hoćemo istinsko ozdravljenje i vraćanje pravim vrijednostima, želimo li društvo znanja, što javno propagiramo ili želimo degradaciju svih vrijednosti, koju upravo živimo.

Zato je važno da se aktuelizovao ovaj veliki problem, ali nažalost, to je samo jedan segment iz Pandorine kutije, jer mnogo je devijacija na ovom polju. Nama trebaju značajno veća ulaganja u nauku, revizija naučnih i nastavnih zvanja, nepristrasna reakreditacija studijskih programa, revizija licenci za visokoobrazovne ustanove, savremene laboratorije, dosljedna borba protiv plagijata, a preduslov svega ovoga je potpuna depolitizacija ovog sektora.

Optimista nijesam, jer živimo najbrutalniji iskaz partitokratije, a svjedok sam bila da mnogi politički lideri potpuno obesmišljavaju znanje i olako delegiraju za rukovodeće funkcije ljude bez znanja i iskustva, sa sumnjivo stečenim diplomama, jer oni prvenstveno cijene partijsku lojalnost. Koalicioni dogovori, umjesto da podrazumijevaju da stavimo na sto najbolje što imamo od kadrova i od njih napravimo najoptimalniji odabir, nažalost kažu da se niko nikome ne miješa u politička kadriranja koja su im pripala. Zato imamo ministre i predsjednike opština bez fakultetskog obrazovanja, ljude na pozicijama koji ne umiju ni napisani im tekst da pročitaju kako treba, zato su nam bordovi direktora i upravni odbori puni dojučerašnjih šofera, ljudi iz obezbjeđenja, kafe kuvarica, konduktera… Javna uprava je postala prepuna uhljebljenih bahatih neznalica. Nije ovo od juče, radio je to i bivši DPS režim, ali sa mnogo više stila, senzitivnije, neupadljivije… Ovo sada je postalo brutalno, bestidno i ogoljeno do kraja.

Mi smo malo društvo i nije problem ko je čiji, ako je sposoban, obrazovan i ako zna, ali problem je neznanje, koje onda iz kompleksa rađa umišljenost i bahatost, kao paravan, da bi se zamaskiralo neznanje i onda se proganja i mobinguje svako ko išta zna.

Dodatan problem je što Vladina komisija za politička namještenja, i ne provjerava CV predloženih kandidata no im se unaprijed vjeruje na riječ, a mnogi su zbog fotelje spremni da „nakite“ svoj CV raznim neistinama pa i onom da su završili fakultet. Predlažu se zakoni i sistematizacije, koje značajno smanjuju kriterijume za neka rukovodna mjesta, jer se sve šteluje za unaprijed odabrane pojedince.

Optimista nijesam po pitanju političke volje, ali jak pritisak javnosti može da pomjeri stvari i da krenemo ka ozdravljenju.

MONITOR: Izjavili ste da se godišnje preko 5. 000 diploma podnese na nostrifikaciju, te da je ta brojka nerealna. U čemu je tu glavni problem?

BOŠNJAK: Ta brojka je bila crveni alarm, jer nema zdrave logike koja će da objasni činjenicu da mi iznjedrimo oko 2000 diplomiranih studenata godišnje na visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori, a da duplo više imamo naših koji su diplomirali van Crne Gore, i dostavili diplomu na nostrifikaciju nadležnom ministarstvu. To je dokaz da se negdje tamo, a lako je provjeriti i gdje, olako štancuju diplome. Nikakvi regionalni sporazumi pa ni međunarodni, ne smiju da budu kočnica našoj državi da zabrani nostrifikaciju tih bezvrjednih papira i da takvim osobama, nemoralnim i spremnim na sve, osobama bez znanja, ne da zeleno svjetlo za tržište rada. Oni kradu budućnost onih koji su marljivo i vrijedno učili i legalno došli do diplome.

MONITOR: Kako gledate na dosadašnje pokušaje provjere diploma?

BOŠNJAK: Striktno gledanje pravne forme u situaciji kad je problem očigledan i alarm upaljen, ne smije se dozvoliti. Mora država da nađe mehanizam i da se zaštiti, jer u pitanju je krucijalan javni interes. Srećne države u svoju administraciju biraju samo najbolje, a mi ovakvim odnosom stimulišemo one najgore.

Tužilački savjet mora pod hitno da preispita zašto nema procesuiranja na desetine slučajeva za koje je resorno ministarstvo predalo krivične prijave i neophodne dokaze osnovnom tužilaštvu za falsifikovanje obrazovnih isprava. Jer stiče se utisak da postoji zavjet ćutanja i nečinjenja u tužilaštvu, kad su ova krivična djela u pitanju i da se štite lažnjaci.

MONITOR: Ponovo imamo najave da će se diplome preispitati u pojedinim ministarstvima. Vjerujete li da će se odmaći dalje u odnosu na ranije slične akcije?

BOŠNJAK: Moramo svi napraviti pritisak javnosti da se taj posao temeljno odradi. Treba nam konsenzus cijelog društva, resornog ministarstva, policije, tužilaštva, civilnog sektora i građana. Te „diplomirane studente“ koji su jednom ili nijednom sa kešom u džepu posjetili te fakultete sa kojih su donijeli diplomu, lako je uhvatiti u laži, jer sve je kod njih laž. Nijesu oni granicu prešli ni par puta u toku navodnog studiranja, ne umiju nabrojati ni dva predmeta a kamoli ime nekog profesora ili autora udžbenika iz kojeg su polagalI. Ovome se mora stati na kraj. Ako postoji volja i odlučnost države, lako se možemo rasteretiti tih neznalica i moralnog škarta iz javne uprave. Sad je pažnja javnosti veća, pa hoću da vjerujem da će se na tome temeljnije raditi.

Preispitivanje diploma treba odraditi i u poslaničkim klupama, iako se od njih ne zahtijeva diploma, jer vas bira narod, narod je njihov poslodavac, ali oni su neko čija se riječ čuje i koji utiču na javno mnjenje, i zato treba da su primjer na koji se treba ugledati. Nažalost, ima ih, sa kupljenim diplomama iz onih čuvenih „štanc škola“  i  time se šalje loša poruka javnosti. Pogledajte biografije poslanika date na veb stranici Skupštine  i jasno će biti ko se stidi da kaže gdje je stekao diplomu, pa vješto izbjegava da to pomene.

MONITOR: Kako bi se ovaj problem mogao izvesti na čistac i preduprijediti ubuduće?

BOŠNJAK: Odlučna država u borbi protiv ovog vida organizovanog kriminala koji ima podstrekače i saučesnike u vrhu vlasti, može i mora naći rešenje. Ja predlažem da donesemo jedan lex specijalis i da tim zakonom stanemo na put ovoj pošasti, koja se širi i prijeti da uruši sve vrijednosti i povede zemlju u propast.

Ali moramo se suočiti i sa činjenicom da smo dozvolili da  na fakultetima predaju nekompetentni profesori koji su našli političku ili neku drugu prečicu da se dokopaju zvanja univerzitetskog profesora. Imamo mi onih koji su vraćeni sa Univerziteta Crne Gore jer nisu ispunili kriterijume da doktoriraju, ili im teza nije bila disertabilna, i oni su pošli na neki od ovih privatnih  fakulteta, poznatih po štancovanju diploma, i vratili nam se sa diplomom doktora nauka da predaju na državnim fakultetima. Imali smo i rektora, koji je doktorirao na Univerzitetu Crne Gore, na našem jeziku, kod mentora Japanca, a da se taj mentor nikad nije pojavio na Univerzitetu Crne Gore niti je prisustvovao odbrani tog doktorata, pa nagađamo da li je bio stvaran, ili fiktivan, da li je ako je stvaran uopšte znao da je nekome mentor u Crnoj Gori. Imamo i onih koji su se školovali za jedno, a predaju drugo. Pandorina je to kutija.

A šta da radimo sa onima, a ima ih ne mali broj, koji su polagali ispite preko veze i imaju poklonjene ocjene iz pojedinih predmeta. Šta sa onima koji su kupovali ispite, a javna je tajna da je bilo par profesora na državnom univerzitetu, koji su takvim činjenjem kaljali ugled ustanove. Bilo je čak onih koji su davali povoljnosti „dva u jedan“ ako kupiš oba ispita kod tog profesora odjednom, imaš popust. No nažalost, sankcija za takvo činjenje nije bilo jer je preovladala nezdrava esnafska solidarnost. Neko je trebao i za nečinjenje da odgovara, jer je saučesnik.

Šta ćemo sa plagijatima, sa dokazanim prepravljanjem ocjena nakon diplomiranja, da bi se ciljano namakao prosjek i ostalo na fakultetu za saradnika, i svi ti a i oni koji su im to dozvolili, glume danas ugledne stručnjake. A trebali bi da snose odgovornost.

A da ne spominjemo ekspanziju modernog prepisivanja na pismenim ispitima, koristeći potencijale savremenih telefona, internet konekcija, kamera, wireless slušalica.

Svim ovim anomalijama trebamo stati na put, ali treba nam opšti konsenzus i politička volja, kako se ne bi stidjeli neznanja koje nosi pečat našeg državnog univerziteta.

MONITOR: Da li je na UCG ili privatnim fakultetima bilo slučajeva otkrivanja lažnih diploma?

BOŠNJAK: Pretpostavljam da je bilo toga, ali da su ekscesi u pitanju, jer da se radi o pojavi, sigurno bi se oglasio neko iz okruženja.

S tim što moram naglasiti da sam vrlo sumnjičava prema kvalitetu pojedinih privatnih, a kod nas nažalost akreditovanih fakulteta, na kojima predaju istrošeni političari koji su se naprasno okitili zvanjem doktora nauka, i koji produkuju ne mali broj diploma.

Temeljne reforme i dobra metla treba našem obrazovnom sistemu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Logika Skarlet O’Hare

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi

 

 

MONITOR: Dobili smo prijedlog budžeta za 2025. godinu, sa tri dana kašnjenja u odnosu na zakonsku normu. Kakvi su prvi utisci?

VUJOVIĆ: Da je Budžet koncipiran sasvim surotno od onog što je obećavala ova vlast kada je bila opozicija. On je prepun stavki koje govore o povećanju privilegija i beneficija za one koji su na vlasti, a dozirana su sredstva prava iz oblasti socijlne zaštite. Druga impresija je da se isuviše nonšalantno predstavljaju trenutna i buduća budžetska opterećenja.

Dva paramtera nam dosta govore. Prvi: uvećana su sredstva za reprezentaciju sa oko 650 hiljada eura koliko je planirano za ovu, na preko miliona eura za narednu godinu, službena putovanja su uvećana sa 5,8 na oko 8,2 miliona, dakle uvećanje od 41 posto dok je za porodiljsko odstvo uvećanje bilo sa 35 na 36 miliona, ili manje od 3 posto. Stavka ostala prava iz oblasti socijalne zaštite nepromijenjena je u odnosu na 2024. godinu. Poseban komentar ne treba.

Drugi: nedostajuća sredstva na nivou od 1,14 milijardi eura prilično su velika, bez obzira na zavodljivost određenih parametara o sveopštem rastu. Dionica autoputa Smokovac – Mateševo je koštala znatno ispod tog iznosa sa svim mogućim propustima, finansijskim nepromišljenostima i nedorečenostima. Naravno da nova vlast nasljeđuje dugove prethodne i da ih mora servisirati, ali to je ne lišava odgovornopsti da sistem uvede u stabilnije okvire. Jednog dana će i neka buduća vlast morati da menadžeriše vraćanja nekih ranijih dugova. Vidjeli ste trendove u socijlanim davanjama, to je indikator da stvari nisu ružičaste ni sada.

Ova dva parametra izazivaju nelagodu i sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BODO VEBER, SAVJET ZA POLITIKU DEMOKRATIZACIJE, BERLIN: Šolcov poziv Putinu je štetan – samim tim što se desio

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako EU zaista želi štititi Zapadni Balkan od Trampa, ima samo par sedmica za sveobuhvatni strateški politički preokret prema regiji, baziran na čvrstoj i dosljednoj odbrani svojih demokratskih vrijednosti

 

 

MONITOR: Razrješenje ministra finansija Kristijana Lindnera iz liberalne FDP, povod je za gubitak većine njemačkog kancelara Olafa Šolca u Bundestagu. Šta su pravi uzroci raspada vladajuće „semafor koalicije“?

VEBER: Vladajuća semafor koalicija prva je u istoriji Savezne Republike Njemačke koja nije bila sastavljena od dvije nego od  tri stranke, što je značilo vise ideološko-programskih razlika nego što je uopbičajeno. A onda su svjetski politički tokovi-konkretno rat u Ukrajini, suštinski promijenili okvir vladavine naspram dogovorenog, kompromisnog vladinog programa. U prvoj godini, 2022. to je značilo uspješan krizni manadžment oslobođenja ovisnosti od ruskih energenata. Medjutim, ekonomske poslijedice i prethodne korona pandemije te tog skupog preobrata, bili su inflacija te ekonomska recesija zbog rasta energetskih troškova naše industrije. Politički se s time nositi zatijevalo je dogovor između ideološko suprotnih finansijskih politika koalicijskih stranaka – liberali sa politikom štednje, socijaldemokrati i zeleni s politikom novog zaduživanja. Našli su izlaz u triku – preusmjeravanje 60 milijardi eura predviđenih a nepotrošenih od prethodne vlade. Taj je kompromis 2023. godine iznenadno srušen od Ustavnog suda, kome se bila obratila opoziciona CDU. Od tada traje rat koalicijskih partnera – u 2023. su još uspjeli dogovoriti kompromis za budžet za 2024. Ove jeseni  spremnosti za kompromis oko budžeta došao je kraj.

MONITOR: Vanredni parlamentarni izbori se predviđaju za februar 2025., a ankete pokazuju veliku prednost CDU Fridriha Merca od oko 32 posto a prema njima, SPD ima oko 15 posto. Ako rezultat na izborima bude sličan, ko bi bio vjerovatan partner CDU-sem očekivane CSU?

VEBER: Već godinu sve tri stranke sada raspadnute koalicije imaju manje  nego opozicioni CDU-CSU. Međutim, pošto se koalicija razišla zbog ideologijskih razlika, mi u Njemačkoj- prvi put u najmanje dvije decenije, imaćemo izbornu kampanju između političkih vizija i programa građanskih parlamentarnih stranaka. To je  već smanjilo postotak populističkih stranaka, konkretno novoformirane stranke Savez Sarah Wagenknecht (BSW)  sa prethodnih 10 na šest pa sad pet posto, i blizu su- prvi put rizika da neće ući u Bundestag, dok tradicionalno prirodni partner CDU-a – liberali (FDP) i dalje rizikuju da ispadnu iz parlamenta. Pod tim okolnostima, CDU-CSU će imati koalicijsku opciju samo između Socijaldemokrata i Zelenih.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR NADIJA REBRONJA, DOCENTKINJA NA DRŽAVNOM UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU: Brisanje bošnjačke književnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbacivanje predmeta iz bošnjačke književnosti i profesorke bošnjačke književnosti jasan je koncept. Protiv brisanja sam se  pobunila. Za svoj angažman brutalno sam kažnjena jer nisam pristala na cenzurisanje knjiga prema kojima osjećam ljubav

 

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski, albanski i slovenački jezik. Kao naučnik-istraživač boravila je na Univerzitetu u Beču (2009) i Univerzitetu u Granadi (2010—2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Govori engleski, španski i turski, služi se ruskim i poznaje arapski jezik. Školovala se, duže ili kraće živjela u Novom Pazaru, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Granadi, Beču, Istanbulu. Ne vjeruje u adrese ni mjesta boravka.

MONITOR: Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru radite od 2007. Očekivali ste da vas nakon odličnih preporuka stručne komisije izaberu u zvanje vanrednog profesora. Umjesto toga, odbijen je vaš reizbor u docenta, pa nakon isteka ugovora u januaru 2025. očekujete otkaz. Kako je došlo do svega ovoga?

REBRONJA: To nisam očekivala. Ispunila sam sve uslove za vanrednog profesora i od traženih 24 boda, koliko je potrebno za napredovanje, imam 76. Komisija je ocijenila da ja višestruko premašujem tražene uslove i da u svakom aspektu koji se vrednuje kao uslov pokazujem izvrsnost. U poslednjih 10-13 godina izbori u više zvanje na DUNP više liče na montirane procese protiv ljudi nego na ono što je akademska praksa. Izmišljaju se izgovori da kolege ne mogu da napreduju i biraju ih 2-3 puta u docentsko zvanje iako imaju uslove za napredovanje. Dešavalo se da kolegama traže da od matičnog odbora koji funkcioniše pri Ministarstvu prosvjete dostave potvrde koje ne postoje jer ih taj odbor ne izdaje. Neke kolege  pristaju na sve to da zbog egzistencije. Mnogi zbog svega napuštaju univerzitet, izgubili smo dragocjene kadrove, vodeće intelektualce. Mi koji smo gradili ovaj univerzitet od njegovog početka u želji da emancipujemo podneblje u kom živimo, što je valjda suštinski nagon intelektualca, u nekom trenutku osjetili smo da smo dio Potemkinovog sela, da igramo u teatru apsurda čiji je cilj da se uhljebe pojedinci a da se adekvatan razvoj tog kraja ne desi.

Praksa maltretiranje ljudi pri izboru u zvanje dovela je do toga da su jedine osobe koje su gradile svoju karijeru na DUNP od asistenta, a koje su uspjele da pređu put do redovnog profesora zapravo rektorka Zana Dolićanin i njen brat Edin Dolićanin. Oni su djeca prvog rektora koji je učestvovao u osnivanju univerziteta, Ćemala Dolićanina. Nakon svega, Zana je izabrana za rektorku jer nije bilo mnogo redovnih profesora koji su konkurencija.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo