Povežite se sa nama

INTERVJU

DR ASIM MUJKIĆ, PROFESOR FAKULTETA POLITIČKIH NAUKA U SARAJEVU: Ono što je Medvedev Putinu, to je Vulin Vučiću

Objavljeno prije

na

Ni jedna odluka Dodikovih predstavnika u institucijama BiH, ne može biti donijeta bez odobrenja Vučićevog režima

 

 

MONITOR: Iz Sarajeva je upućena i protestna nota Beogradu u vezi sa učešćem najviših funkcionera Srbije na proslavi Dana RS. Potpredsjednik Vlade  Srbije i senator RS, Aleksandar Vulin, stavio je ulogu RS u centar srpskog sveta. Koliko politika „a la Vulin“- a koliko ponašanje zvaničnog Sarajeva utiču na raspoloženje i političke stavove Srba u BiH?

MUJKIĆ: Kada otvoreno podržavate protivustavne aktivnosti u susjednoj zemlji vi činite otvoreni neprijateljski akt prema toj državi koji se nikakvom slatkorječivošću o poštovanju Dejtona i suvereniteta ne može prikriti. Ono što je Medvedev Putinu, to je Vulin Vučiću, dakle-glasnogovornik one stvarne politike, politike koju taj režim valja „ispod tezge“. Vulin je Vučićeva dvorska-ili bolje reći radikalska luda koja, kreveljeći se, govori sve kako jeste. Od njega se, po potrebi, Vučić može ograditi, može ga javno izgrditi, ali to političko dvoglasje postiže  cilj koji je vidno narušavanje sigurnosne situacije u cijelom regionu. Zvanično Sarajevo u ovom odnosu snaga, gdje preko satelitskog režima Milorada Dodika i njegovih ljudi u institucijama BiH nijedna odluka ne može biti donesena bez odobrenja Vučićevog režima, ima uglavnom inferiornu i reaktivnu poziciju. Te reakcije su najčešće infantilne.

MONITOR: Posle junskog Svesrpskog sabora i Deklaracije, Vučić kao da pokazuje još veću lojalnost Dodiku. Mimo sabora, proslava i deklaracija, koliko ih je povezala novootkrivena uzajamnost- posebno kada se radi o glasanju Srba iz RS na lokalnim izborima u Srbiji?

MUJKIĆ: Kriza u koju je zapao Vučićev režim u posljednju godinu ili dvije ga izbacuje na čistinu. On mora dodatno mobilizirati snage pa se tješnje, na obostranu korist, uvezuje s Dodikom. Platforma te združene mobilizacije krunisana je Deklaracijom Svesrpskog sabora- koja je u operativnoj dimenziji, u stvari mehanizam za očuvanje anahronog, autoritarnog radikalsko-nacionalističkog režima i s jedne i s druge strane Drine, a ogleda se u osiguravanju glasača kako u Srbiji, tako-kad zatreba i u Srebrenici, u osiguranju mitingaškog tijela, a pogotovo u osiguranju unosnih profita. Vučić je oličenje kontinuiteta radikalske politike i kao pravi izdanak te opcije-onda kada se nađe priklješten ili nadjačan, počinje da kuka i da drami, da se prikazuje kao žrtvom, da se sprema atentat na njega i može čak da nas zavara tom svojom prijetvornošću. Onda glumi nekog racionalnog političara hladne glave, poziva na dijalog. Ali koordinate njegovog političkog djelovanja dubinski su određene rečenicom, koju bilo ko normalan ne bi rekao ni u šali- ubiti sto Muslimana za jednog Srbina ili onim sramotnim lijepljenjem imena Ratko Mladić preko imena  Zorana Đinđića. To je kontinuitet krvavih režimskih ruku kojeg hrabri studenti širom Srbije ovih dana izvode na čistac.

MONITOR: Ministar sigurnosti BiH, Nenad Nešić, uhapšen je i nalazi se u pritvoru.  Koliko je hapšenje Nešića posljedica temelje istrage, a koliko-možda, znak da je koalicija sa Dodikom na nivou BiH, dotrajala?

MUJKIĆ: Nešić je udžbenički primjer kako se u jednom etnonacionalističkom režimu možete boriti protiv pravne države. Njegova optužba odmah se u medijima predstavlja kao optužba protiv srpskog naroda. To je kliše koji prati sve dosadašnje slučajeve: Jelavić, Čović, Novalić, Dodik i drugi. Uvijek se, u stvari, sudi narodu, a progonjeni se u zatvoru kao žrtvuje za svoj narod. Taj isti kliše važio je, sjetimo se, i za Haški tribunal. To stavljanje naroda ispred sebe bijedno je i vrhunski nemoralno. Prvi je Dodik prije dvije godine rekao kako je Nešić opasni kriminalac i da treba da bude u zatvoru. Zato je realno pretpostaviti da je hapšenje Nešića rezultat temeljite istrage koju je proveo MUP RS. Što se tiče koalicije- kao prvo, riječ koalicija u političkom životu BiH je preteška za taj čitav kvazimatematički konglomerat koji se oktroira prema važećem izbornom zakonu. Kao drugo, mislim da Dodik već ima kalkulacije o zamjeni koje moraju biti usput popraćene destabilizacijom i krizom, a koje će prethodno dogovoriti s Draganom Čovićem. Dok se to ne utanači, Krišto- kao dobar vojnik partije odnosno prilježni statist u kukuruzu, jedino može čekati.

MONITOR: Nedavno je Visoki predstavnik, Kristijan Šmit, poništio dio odluka Skupštine RS. Dodik je rekao da smatra to kršenjem Dejtonskog sporazuma.  Kako ocjenjujete njegovu izjavu da je RS ravnopravna potpisnica mirovnog sporazuma (kao ugovora iz kojeg se može izaći)?

MUJKIĆ: Ocjenjujem je kao notornu budalaštinu. Uslovno je nazovimo-srpsku stranu u BiH u Dejtonu zastupao je, milošću patrijarha Pavla, Slobodan Milošević. Ni Federacija BiH nije bila strana u pregovorima. Oba entiteta svoj suverenitet crpe iz BiH, a ne obrnuto kako se u nacionalističkim fantazmagorijama često prikazuje. Nisu se neka dva zaraćena teritorijalna entiteta mirovnom konferencijom 1995. godine ujedinili u ‘zajedničku’ državu kojoj su predali suverenitet-da bi sada po nahođenju, mogli iz nje izići, nego obrnuto. Od vitalne važnosti za Dodikov ali u biti svaki, osobito srpski nacionalistički režim u BiH, je insistirati na ovoj verziji naknadnog ujedinjenja u zajedničku državu. Zato je 9. januar važan u tom nacionalističkom narativu, jer on navodno dokazuje da je entitet postojao prije BiH. To je taj nedostatak bazičnog konsenzusa o ustavnim temeljima BiH-koji dok traje i dok se održava zapaljivim izjavama, automatski zahtijeva i postojanje Visokog predstavnika koji taj konsenzus privremeno zamjenjuje. Dakle, ako se neko stvarno želi otarasiti Visokog predstavnika, najbrži put je prihvatiti BiH kao izvor suvereniteta odnosno učiniti da BiH bude-što stvarno i jeste, i država srpskog naroda.

MONITOR: BiH je godinu završila sa više nego skromnim političkim rezultatima: nije dobila datum otpočinjanja pregovora sa EU niti je, za sada, izvjesno kada će moći da koristi novac iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan. U vezi sa Planom rasta i manjkavom reformskom agendom, optužuju se i bošnjački i srpski činioci. Šta se zapravo dogodilo?

MUJKIĆ: Naravno, kada umjesto jednog, pristupne procese vodi četrnaest tijela koja odlučuju konsenzusom i pri odlučivanju se ne vode zdravim razumom već trenutačnim, uskostranačkim interesima, onda jedino što je zagarantirano je neuspjeh. U prepucavanjima s liderima Trojke, SDA je našla načina da preko kantona u kojima vlada opstruira pregovarački proces, da bi u konačnici pojačala svoju izbornu poziciju. Tim političarima koji opstruiraju europske integracijske procese novci iz fondova ionako ne trebaju. Imaju oni svoje pouzdane šeme.

 

Kada i ako se region Zapadnog Balkana geopolitički presloži proradiće i tužilaštva

MONITOR: U Banja Luci je proslavljen još jedan neustavni dan, Dan Republike Srpske. Tužilaštvo BiH je najavilo pokretanje postupaka protiv osoba  koje su donijele odluku o obilježavanju 9. januara. Može li se, s obzirom na neophodnost političkih dogovora oko izvršne vlasti u Sarajevu, neko zaista sankcionisati?

MUJKIĆ: Republika Srpska je ustanovljena kao multietnički entitet BiH u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Dan entiteta, koji kao praznik nije sporan, treba da odražava tu multietničnost-što 9. januar ne može, jer je to dan kada su poslanici Karadžićevog SDS i njihovi simpatizeri istupili iz Skupštine Republike BiH i formirali skupštinu srpskog, dakle, samo jednog naroda. I to je Ustavni sud BiH konstatirao u svojoj odluci. Igra mačke i miša već odavno je zapala u slijepu ulicu. Od prvog januara, već sa sigurnošću u ovoj zemlji, kao prema nekom vjerskom kalendaru, znamo kritične datume i isključive reakcije na njih koje će uslijediti i širiti se u koncentričnim krugovima prema Beogradu i Zagrebu. Znamo napamet- do u riječ, sve fraze koje će zaparati javni diskurs. Ko će šta kome reći, a kako će mu onaj odgovoriti. To je depresivan, bezizlazan, izvorno radikalsko-nacionalistički obrazac stajanja u mjestu- koji će prestati onog trenutka kada i ako se region Zapadnog Balkana geopolitički presloži. Tada će odjednom proraditi tužilaštva i u BiH i u Srbiji i šire.

 

 

Ako neko misli da će presude Evropskog suda jednoga dana nestati grdno se vara

MONITOR: Postoji više presuda Evropskog suda za ljudska prava kojima je naloženo BiH da izmijeni Ustav i zakone koji diskiminišu prava pripadnika nacionalnih grupa koje nisu „konstitutivne“. Ništa se bitno, po tim presudama, nije uradilo. Da li je kočnica Dejtonski sporazum ili interes velikih etno-nacionalnih stranaka?

MUJKIĆ: Sve te sudske odluke se gomilaju i čekaju svoje provođenje. Ako neko misli da će jednoga dana one nestati-da će se moći gurnuti pod tepih, grdno se vara. Te odluke zadiru u temelje takozvane europske stečevine-odnosno tiču se vladavine ljudskih prava i sloboda, zabrane diskriminacije po bilo kojem osnovu, aktivnog i pasivnog biračkog prava i slično. Ne samo da je skandalozno nego je i necivilizacijski da Jevrej ili Rom, pa ako hoćete i Crnogorac, Albanac -građanin ove zemlje, ne može biti biran za najviše političke pozicije u zemlji. Uostalom, to ne mogu niti pripadnici konstitutivnih naroda ako žive na „pogrešnoj“ strani entitetske linije. To je zastrašujuće i proizlazi iz fabričkih greški dejtonskog izvornog teksta. Međutim, to ne može opravdati ravnodušnost političkih elita u BiH koji ne samo da u ovome ne vide problem nego često predlažu još opsežnije mehanizme diskriminacije. Razlog njihovog neprovođenja je najprije u tome što zadiru u ustavnu materiju i potreban je najširi politički konsenzus za promjene takve vrste. Drugi razlog je političke prirode. Umetanje ove problematike u ustavne temelje zemlje-za što je BiH dužna i po samom Dejtonskom ustavu, značajno bi suzilo prostor manipulacije, djelovanja i kalkulacije etnonacionalističkih politika koje su, u suštini, jedine politike u zemlji. One bi bile obesmišljene. Ovako one imaju mandat da sve dublje obesmišljavaju BiH da bi je pokazali nemogućom državom. Treći razlog je geopolitičko-kolonijalne prirode. Prema cijelom regionu iz EU se već desetljećima vodi neokolonijalistička politika containmenta, omeđenja jednog politički rovitog-ali periferijalnog područja, s ciljem držanja njihovih konflikta pod kontrolom bez stvarnog unošenja u problem od strane EU.  Dakle, bez njihovih značajnijih rezova i odluka, bez preuzimanja ikakve odgovornosti, izuzev ako bi se moglo zaraditi-recimo kopati litijum ili  utaliti ponešto od oružja i borbenih aviona. To odsustvo smislenijeg angažmana EU ka stvarnoj integraciji ovog prostora nacionalisti interpretiraju kao zeleno svjetlo da nastave svoje ratove. Rezultat za cijeli region je korak naprijed-dva koraka unazad, na radost domaćih državotvornih i briselskih naddržavotvornih elita.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

INTERVJU

MARKO SOŠIĆ, INSTITUT ALTERNATIVA: Potraga za zagubljenim reformama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stalno odlaganje reformskih koraka i moguće “bolnih” odluka nije dobro. Ako zaista želi da promijeni zatečeno stanje, predsjednik vlade se nekome mora i zamjeriti

 

 

MONITOR: Hrana je skupa pa, na poziv vaših imenjaka (Alternativa), neki građani bojkotuju supermarkete. Da li je država skupa i kako bi se građani trebali odnositi prema toj skupoći?

SOŠIĆ: Država je skupa, iz godine u godinu nas košta sve više, a pritisak da smanji nepotrebne troškove, da se bori sa gubicima i uzaludnim trošenjem, opada. Fokus je, možda s pravom, bio na prihodnoj strani, na razmišljanje što će nadoknaditi doprinose kojih se država odriče i koje sve nove izvore prihoda možemo pronaći i produbiti.

Valjalo bi da ova bude godina rezova i pripremnih radnji koje će učiniti da u budžetu za 2026. godinu imamo veći prostor za ulaganja u infrastrukturu, odnosno, ciljane programe socijalne podrške na račun ostvarenih ušteda u tekućem budžetu.

Kod situacije sa bojkotom, sve sličnosti prestaju sa nazivom. U svakoj vijesti o bojkoti, bilo bi ispravno reći da je organizator na parlamentarnim izborima 2023. godine bio na listi PES-a. Novinari su dužni da tu činjenicu pomenu kada izvještavaju o njihovim aktivnostima, kako bi građani dobili punu informaciju. Inače, ne mislim ništa dobro o takvom načinu djelovanja, previše je populističko u metodama i sadržaju, a to uključuje i ovu posljednju akciju. Više me brine pažnja koju im poklanjaju svi mediji – to je zabrinjavajući pokazatelj koliko je i u tom sektoru situacija loša.

MONITOR: Da ostavimo to za neku drugu priču. Državna administracija raste do mjere da, kako smo vidjeli i čuli, to ni premijer više ne može da isprati. Šta dobijamo za uzvrat?

SOŠIĆ: Predsjednik Vlade je rekao da je centralna vlast smanjila broj zaposlenih u odnosu na novembar 2023. godine za 400 zaposlenih. A, prema podacima Ministarstva finansija i Ministarstva javne uprave, broj zaposlenih u tom periodu povećan je za 617.

Spajić je, takođe, najavio tri reformske mjere: smanjenje ugovora o djelu za 20 odsto, smanjenje broja zaposlenih na centralnom nivou za 20 odsto i zamrzavanje novih zapošljavanja u upravi. Mi smo u Institutu alternativa bili iznenađeni tim najavama, jer par mjeseci ranije, kada smo slične akcije sa sistemskim obrazloženjem predlagali za Fiskalnu strategiju, Vlada je iste odbila.

Iako broj zaposlenih u javnom sektoru stalno raste, Ministarstvo javne uprave uspijeva da to prikaže kao pozitivan indikator u svojoj refomi. Trik je sledeći: MJU mjeri procentualno učešće zaposlenih u upravi na centralnom i lokalnom nivou u ukupnom broju zaposlenih u Crnoj Gori. To znači da ako ukupna zaposlenost  raste, a raste zbog raznih faktora, onda će njihov indikator biti pozitivan i pored novih zapošljavanja,  pošto će pomenuti odnos, procentualno, biti u padu. Na sličan način su vlade DPS-a pokušavale da manipulišu, prikazujuću broj zaposlenih kroz udio troškova za plate u BDP-u.

U stvarnosti: prema mjerenju primjene principa javne uprave OECD SIGMA za potrebe Evropske komisije (januar 2025.), Crna Gora je u oblasti “upravljanje ljudskim resursima” najgora u regionu. Najgore su ocijenjeni zapošljavanje, tranparentnost postupka, kao i stručno usavršavanje i učinak državnih službenika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DUŠAN DRAKIĆ, V.D. DIREKTORA AGENCIJE ZA SPREČAVANJE KORUPCIJE: Odlučni smo da ASK postane referentna antikorupcijska institucija

Objavljeno prije

na

Objavio:

ASK je naslijedio preko 250 predmeta koji se odnose na javne funkcionere i političke subjekte. Pored tih predmeta i onih koji su sada aktuelni, prioritet u rješavanju imaju predmeti koji su vraćeni od strane Upravnog suda na ponovno postupanje. Ukupno smo u periodu od šest mjeseci donijeli odluke u 142 predmeta

MONITOR: Nakon šest godina ASK je utvrdio da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije. Zbog neprijavljivanja duga od 16.741,24 eura na VIP rivolving kartici uputili ste ovaj predmet Specijalnom državnom tužilaštvu. Đukanović tvrdi da ste prekršili zakon i najavio je tužbu Upravnom sudu. Šta očekujete od prijave SDT-u i najavljene tužbe?

DRAKIĆ:Postupajući u okviru svojih nadležnosti, u skladu sa utvrđenim činjenicama i okolnostima, donijeli smo odluku u ovom postupku. Nažalost, u ovom periodu od šest godina, ovoj našoj odluci prethodile su dvije odluke ASK i dvije presude Upravnog suda koje su vratile na ponovno odlučivanje. Ukoliko dođe do tužbe javnog funkcionera, Upravni sud će se odnijeti i prema ovoj odluci. Bitna činjenica je da je ispoštovan upravni postupak, da je odluka donijeta u skladu sa utvrđenim činjenicama u postupku, te da je ASK pokrenula dalje postupke usled činjenica utvrđenih ovom odlukom ali i da smo kompletne spise predmeta proslijedili nadležnim institucijama na dalje razmatranje i postupanje.

MONITOR: Da li ima još predmeta koji čekaju izjašnjenje u vezi Đukanovića, kao na primjer ,,satovi”, ili nekih drugih bivših i sadašnjih najvećih funkcionera?

DRAKIĆ:ASK je naslijedio preko 250 predmeta koje se odnose na javne funkcionere i političke subjekte. Pored tih predmeta i onih koji su sada aktuelni, prioritet u rješavanju imaju predmeti koji su vraćeni od strane Upravnog suda na ponovno postupanje. Ukupno smo u periodu od šest mjeseci donijeli odluke u 142 predmeta.

O kojem obimu posla je riječ pokazuju i to da smo, kad je samo ova godina u pitanju, dobili sedam presuda kojima su poništene odluke ASK iz 2018, 2019. i 2022.g. a koje se odnose na više javnih funkcionera (B.Gvozdenović, D.Abazović, M.Radulović, G.Rakočević) i jednog medija. Po službenoj dužnosti ili po prijavama ove godine smo otvorili 24 predmeta.

Svi ovi predmeti moraju dobiti institucionalni odgovor, moraju biti riješeni u odgovarajućem postupku, neselektivno, profesionalno i stručno.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

ALEKSANDAR POPOV, DIREKTOR CENTRA ZA REGIONALIZAM I KOPREDSJEDNIK IGMANSKE INICIJATIVE, NOVI SAD: Predsjedniku Srbije ne smeta mapa Velike Mađarske na šalu oko vrata Viktora Orbana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priče o vojvođanskom separatizmu su najobičnije podvale i-kao što neko reče, ovdje su glavni separatisti zapravo Vučić, premijer u ostavci Vučević i Ana Brnabić, jer jedino oni prizivaju vojvođanski sepratizam kojeg nema

 

 

MONITOR: Na mitingu SNS u Sremskoj Mitrovici aklamacijom dvadesetak hiljada pristalica stranke, usvojena je Narodna deklaracija o Vojvodini. Predsjednik Srbije je najavio i njeno usvajanje u Narodnoj skupštini Srbije. Kako  razumijete ovu „ideju“?

POPOV: SNS-ovci nemaju mašte pa sada pokušavaju da imitiraju svoje trenutno najjače političke protivnike a to su studenti. Kada to kažem onda mislim na način usvajanja Deklaracije aklamacijom, što bi trebalo da bude adekvatno studentskim plenumima na kojima se donose odluke. Međutim, to je bila samo karikatura od toga. A i sve drugo je bio bledi pokušaj imitacije veličanstvenih studentskih okupljanja – u tom slučaju istog dana u Kragujevcu. Da parafraziram Balaševića – bio je miting i šta da se priča, parada obmane i kiča… A što se tiče same njegove ideje, to je po onoj narodnoj “držte lopova”, pokušaj da se borbom protiv navodnog vojvođanskog separatizma skrene pažnja sa studentskih protesta koji su najozbiljnije do sada uzdrmali korumpiran i kriminalan režim SNS i njegovih satelita.

MONITOR: Povod Deklaraciji, Aleksandar Vučić vidi u porastu vojvođanskog separatizma i postojanju organizacija koje koriste tragediju Nadstrešnice za forsiranje odvajanja Vojvodine od Srbije. Deklaracija se bazira na pet tačaka, pominje se i namjera da se formira vojvođanska nacija, standardizuje poseban jezik i osnuje pravoslavna crkva. Kakvo može biti pravno dejstvo ove Deklaracije?

POPOV: Priče o vojvođanskom separatizmu su najobičnije podvale i-kao što neko reče, ovde su glavni separatisti zapravo Vučić, premijer u ostavci Vučević i Ana Brnabić, jer jedino oni prizivaju vojvođanski sepratizam kojeg nema. Oni postave tezu, polemišu sa tom izmišljenom tezom o separatizmu i oponente režimu iz Vojvodine optuže da su glavni separatisti. Tako je Ana Brnabić, predsednica Narodne skupštine, nedavno izjavila: “Ti ljudi su separatisti, da li vi razumete? Ja kao predsednica Skupštine pozivam institucije da rade svoj posao. Čekaj bre, jel’ Pućdemon u Španiji može tako separatistički da se šeta i priča? Ne, nego će biti uhapšen, pa će biti u egzilu“, kazala je Brnabić. Dakle ona je od izmišljene teze o separatističkim namerama dvojice trenutno najčešće spominjanih političkih protivnika-Dinka Gruhonjića i Gorana Ješića, došla do toga da su oni već postali vlast u Vojvodini-kao svojevremeno Pućdemon u Kataloniji, i već sproveli referendum o izdvajanju i zato kao sepratisti i izdajnici treba da sede u zatvoru. Jeste da je ovo van svake pameti, ali i veoma opasna teza jer pokazuje da bi ona i cela vladajuća garnitura, najradije svoje političke protivnike videla u zatvoru, pa makar i pod iskonstruisanim optužbama. Podseća li vas ovo na neka druga vremena i neke druge države gde se to zaistinski dešavalo?

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo