Nacionalno koordinaciono tijelo i Specijalno državno tužilaštvo predstavljaju najvidljiviji dio sistema koji se stavio na raspolaganje DPS-u. I šire strah. Neko od virusa, neko od pobune, tek i jedni i drugi daju legitimitet ideji da je otpor bolest koja se najbolje liječi pendrekom
Dvije sedmice nakon što su parlamentarni izbori raspisani za 30. avgust i nedjelju dana prije početka roka za predaju izbornih lista (od 11. jula), množe se nepoznanice. Najveća od njih je ona oko pitanja da li će izbori, uopšte, biti održani u zakazanom terminu. Razlozi za tu dilemu su zdravstveni i politički.
U momentu kada nastaje ovaj tekst u Crnoj Gori je registrovano oko 250 pacijenata zaraženih korona virusom, uz dnevni prirast od 30 – 50 novooboljelih. Ljekari nemaju dilemu da će broj dalje rasti. Izbjegavaju, ipak, da obnovljenu epidemiju stave u kontekst dolazećih izbora. Centar za demokratsku tranziciju (CDT) predložio je Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti (NKT) da hitno usvoji pravila i smjernice u vezi sa izborima u uslovima epidemije korona virusa. ,,Vremena za gubljenje nema, a uslovi u kojima se odvija kampanja iz dana u dan su sve neizvjesniji”, saopštio je direktor te NVO Dragan Koprivica. Za sada, nema odgovora iz NKT-a na njihov apel.
Tijelu kojim komanduje potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simović a koje, neformalno, upravlja Crnom Gorom evo već četvrti mjesec, bilo je važnije da javno podrži policiju. „NKT izražava punu podršku našoj policiji“, stoji u njihovom saopštenju od 25. juna, nakon što smo bili u prilici da vidimo primjere brutalne zloupotrebe sile od strane maskiranih pripadnika policije koji su u Budvi udarali, šutirali i gazili građane koji im nijesu pružali fizički otpor. Prethodno su slične situacije zabilježene i u Pljevljima, Nikšiću… Iz NKT-a je, ipak, stigla poruka da „policija profesionalno i efikasno štiti i služi svim građanima i državi, kako je to pokazala i u epidemiji korona virusa. Zato je napad na policiju napad na državu Crnu Goru i na sve građane“.
Da li se takvim izlivima lojalnosti jača povjerenje građana u „instituciju“? Odnosno, da li je odu policijskoj torturi sročila medicinska struka ili politika? Odgovor na to pitanje nijesmo dobili od Bobana Mugoše, direktora Instituta za javno zdravlje (IJZ) i člana NKT-a. “To je zaključak NKT-a“, odgovara Mugoša na pitanje zašto se, navodno stručno, tijelo formirano radi borbe protiv epidemije bavi postupanjem policije. „Mi smo zauzeli jedan stav jer svako grupisanje i dešavanje koje ima veliki broj ljudi koji mogu uticati na epidemiološku situaciju tiče se i NKT-a. U tom smislu sam ja razumio taj stav”, rekao je Mugoša.
Iz tog odgovora mogli smo razumjeti jedino to da čovjek koji bi u NKT-u morao biti jedan od ključnih autoriteta, nije donosio stav/pisao saopštenje. Nego je razumio naređenje. Mugoša nije odgovorio na pitanje zbog čega IJZ, kome je na čelu, ne predloži Ministarstvu zdravlja da ponovo proglasi postojanje epidemije korona virusa. „Ova bolest se širi epidemijski i mogućnost da se proglasi epidemija postoji, ali sami epidemijski tok govori da se to ne mora posebno naglašavati”, objasnio je Mugoša. Zvuči kao da je proglašenje epidemije sporedan posao oko koga ne treba gubiti vrijeme. A ne ključni uslov da u državi – uz zakonodavnu, izvršnu i sudsku – dobijemo i četvrtu granu vlasti oličenu u NKT-u. Koja odlučuje o slobodi kretanja, radnom vremenu, pravu na zdravstvene usluge i obrazovanje, svadbama i sahranama.
,,Sada se ponovo dešava infekcija. Nismo ugroženi kao što smo bili. Mnogo smo spremniji i preduzimamo mjere…“, dodatno je pojasnio Mugoša unoseći novu konfuziju. Zar već odavno nijesmo bili mnogo spremni? Čak i prije nego što su naši prijatelji iz cijelog svijeta, neki i na lični poziv premijera Duška Markovića, počeli donirati respiratore i zaštitunu opremu za medicinsko osoblje.
Uglavnom, od struke nijesmo dobili odgovor na pitanje da li je i koliko bezbjedno vremenski preklopiti epidemiju i izbornu kampanju. Ono, jeste: NKT je zabranila održavanje političkih skupova na otvorenom. I litije. Zato je dozvoljeno održavanje vjerskih skupova, pod uslovom da im je pod nogama crkveno zemljište. Znači li to da korona neće na posjede u vlasništvu vjerskih zajednica? Ili je NKT u svoje procjene i računice uključila i predizborne interese DPS-a?
Da vidimo šta politika ima da kaže na tu temu. ,,Cijeneći postojeću epidemiološku situaciju u Crnoj Gori, …, odlučio sam da odgodim održavanje izbora za odbornike u Skupštini opštine Tivat“. Ovo je dio saopštenja koje je 20. marta upućeno iz Kabineta predsjednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića. U tom momentu u Crnoj Gori bilo je registrovano 14 osoba inficiranih korona virusom. Naredba o proglašenju epidemije korona virusa u našoj zemlji donijeta je šest dana kasnije. Prva osoba oboljela od korona virusa u Tivtu registrovana je nakon još dva dana – 28. marta.
Zašto danas u Predsjedništvu na izbore gledaju drugačije nego što su to radili prije nešto više od tri mjeseca. Kada traže odgovor na to pitanje, opozicioni političari i analitičari cijene kako je kod Đukanovića ineteres DPS prevagnuo nad obavezom da bude predsjednik svih građana. U DPS-u, očekivano, brane ovu odluku. Insistirajući da održavanje korona-izbora u Crnoj Gori neće imati posljedice ni nalik onima u Srbiji (falsifikovanje podataka i nekontrolisano razbuktavanje epidemije).
,,Očekivano je povećanje broja zaraženih jer smo popuštili mjere, ali to nije ništa alarmantno, sa čim se slaže i struka. Nadam se da će to ostati pod kontrolom i da nema razloga za paniku, ali ima razloga za primjenjivanje mjera zaštite”, rekao je Milutin Simović objašnjavajući kako postoje svi uslovi da izađemo na izbore. ,,Samo da ovako ostane, odlično izgleda”.
Izvinite. Ovo je, tri dana prije izbora u Srbiji izjavila tamošnja premijerka Ana Brnabić. Tačna izjava potpredsjednika naše Vlade, ministra poljoprivrede, šefa NKT-a i predizbornog koordinatora DPS-a za opštinu Nikšić glasi: ,,Mi u ovom trenutku mislimo da nema razloga da se osporava mogućnost sprovođenja ukupne izborne kampanje, svakako poštujući sve ono što su propisane mjere koje predlaže IJZ. Naše aktivnosti neće biti orijentisane u smislu širenja određenih zabluda, širenja dezinformacija, skrivanja epidemioloških podataka, uljepšavanja epidemiološke slike..”. Eto. Kao što vidite, sve je u redu. Mada nedostaje ono: „Samo da ovako ostane, odlično izgleda“. O posljedicama predizbornog širenja korona virusa kroz Srbiju možete čitati i na stranicama ovog Monitora.
Ne znamo, dakle, da li je izborna kampanja bezbjedna. Ni ko sve će učestvovati na izborima. Zato vidimo kako je DPS u svoju izbornu trku bez pardona upregao, navodno nezavisne, institucije sistema.
Božidar Šundić, direktor RTCG – takozvanog javnog servisa – neposredno po raspisivanju izbora je obavijestio Skupštinu da će, do završetka izbora, obustaviti direktne TV prenose iz parlamenta. Time se, stoji u pismu koje je poslanicima predočio predsjednik Skupštine Ivan Brajović, želi omogućiti ravnopravan tretman svim učesnicima u izbornoj kampanji. Ko uspije izbrojati koliko će se puta članovi Vlade pojaviti na RTCG u naredna dva mjeseca, taj će imati jasnu sliku i o Šundićevoj potrebi da, bez zakonske obaveze, javnosti ograniči uvid u rad parlamenta. Pred prošle izbore Savjet RTCG donio je odluku da se prenosi iz Skupštine prekinu tek pošto Državnoj izbornoj komisiji bude predata prva izborna lista (sada taj rok ističe 4. avgusta, nakon što parlament ode na ljetnju pauzu). Onda je DPS zbrisao tadašnji Savjet i menadžment javnog servisa, i povratio punu kontrolu nad državnom televizijom. Koja je sada državna samo po načinu finansiranja (iz budžeta).
Neki, opet, nemaju problem sa novim mandatom. Trebala su tačno 54 minuta, zabilježili su prisutni novinari, da članovi Tužilačkog savjeta intervjuišu jedinog kandidata i jednoglasno donesu odluku da Milivoje Katnić još pet godina ostane glavni specijalni tužilac.
„Nije problem ni u meni ni u VDT-u (Ivici Stankoviću) nego u situaciji u kojoj se nalazi Crna Gora”, žustro je odgovorio Katnić na jedva pomenutu mogućnost da su on i VDT mogli, možda, uraditi više. Pa objasnio: „Dio političkog establišmenta želi da dođe na vlast i još gore…, pominju disoluciju Crne Gore. Disolucija je podjela na SAO Kotor, SAO Herceg Novi, SAO Budva, dakle uništenje ove države…“.
Konačno, stari-novi glavni SDT je pojasnio kako „nije problem ni u VDT-u ni u meni, možda su nam različiti karakteri, nego je problem što sam tek počeo da budem napadan kada je došao slučaj pokušaja terorizma”.
Ili je Katnić žestoko zaboravan (a nije), ili je nešto drugo u pitanju, tek izrečeno ne odgovara istini. I to je vrlo lako dokumentovati. I potrebno.
„Ja vjerujem da se danonoćno vodi specijalni rat protiv glavnog specijalnog tužioca i Specijalnog tužilaštva od onih koji treba da budu predmet krivičnog gonjenja“, ustvrdio je Milivoje Katnić na sjednici Odbora za politički sistem (prošli saziv Skupštine) u februaru 2016. I, manje – više direktno, za taj rat optužio tadašnjeg direktora Uprave policije Slavka Stojanovića i, kao njegovog zaštitnika, aktuelnog premijera Markovića.
Katnić je, znajući za odjek koji će dobiti njegove riječi, tada zatražio pomoć od tadašnjeg premijera Mila Đukanovića i „onih koji profesionalno vrše kontraobavještajnu zaštitu (ANB – prim. Monitora) i za to primaju pare od ovog društva, kako bi mogao da radi svoj posao“. Pa još, da zasoli, dodao kako 98 odsto policije Crne Gore podržava projekat Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva… Tek onda je, poslije osam mjeseci, stigao tzv. državni udar. Marković je postao premijer, a Katnić je prestao da priča o specijalnom ratu koji vode „oni protiv kojih je pravda krenula“. Ostala je nepoznanica ko su oni. Ne znamo ni šta je sa pomenutih dva odsto policije koji su protiv projekta SDT-a i VDT-a. Ne znamo, zapravo, ni koji je to projekat (ako nije državni udar ili ono o čemu nam je govorio Duško Knežević uz prateće snimke).
Ne raspolažemo informacijama da se protiv Milivoja Katnića vodi specijalni rat, odgovorili su iz UP-a, pozivajući SDT da im dostavi saznanja koja posjeduje. „Takođe, molimo Katnića da pojasni javnosti na što je mislio kada je kazao da je problem kojem će se carstvu prikloniti kandidat za rukovodioca policijskog odjeljenja, a samim tim i koja su to carstva koja je spominjao“. Ostala je to još jedna tajna tužilaštva i policije.
Vidimo, zato, da je Milivoje Katnić svoj drugi mandat na mjestu glavnog SDT-a započeo obračunom sa još jednom organizovanom kriminalnom grupom iz Budve. Ova se, tvrde on i njegovi saradnici, organizovala kako bi „prekoračili svoja službena ovlašćenja i vozila koja su im data na upotrebu radi opšteg interesa zloupotrebljavali i blokirali saobraćajnice i ustanove lokalne samouprave, radi izazivanja nereda i suprotstavljanja organima policije, zakonitim odlukama državnih organa i otežali njihovo sprovođenje…”.
Ako nijeste razumjeli, SDT vodi istragu protiv budvanske četvorke zato što su organizovali blokadu ulice tokom nedavnih protesta. I(li) zato što su lokalni funkcioneri partija koje su se suprotstavile otimačini vlasti koju je organizovao DPS. Otud im nad glavom visi optužba za pobunu i, maltene, novi pokušaj državnog udara.
Koji je, valjda, u zadnji čas spriječen pregalaštvom -a i njegovih saradnika. Istih onih koji su dozvolili da afera Limenka ode u zastaru nakon što je Aco Đukanović iz državnog budžeta zakučio desetak miliona eura. Doslovno – za ništa. Onih koji su duže od godinu dana tajili saznanja o tome kako je Duško Knežević, preko Slavoljuba Stijepovića hranio DPS stotinama hiljada eura. Tim tužiocima nije bila sporna piramida iza koje su sakriveni stvarni vlasnici novca (milion eura) kojim je Milo Đukanović obezbijedio kredit u Londonu, i preko njega ozvaničio status milionera. Ili priznaje predsjednika DPS-a i Crne Gore da se njegova partija finansira tajnim donacijama, po principu „interesne dobrovoljnosti“. Poslovi predsjednika Skupštine sa Atlas bankom… Ili Katnić sva ta saznanja, poput nekih prijava MANS-a (slučaj Carević), pedantno čuva u rezervi. Pa ako se naredi…
Nacionalno koordinaciono tijelo i Specijalno državno tužilaštvo predstavljaju najvidljiviji dio sistema koji se stavio na raspolaganje DPS-u. I šire strah. Neko od virusa, neko od pobune, tek i jedni i drugi daju legitimitet ideji da je otpor bolest koja se najbolje liječi pendrekom. I čizmom. RTCG je, jednako spremno, zamračila ekrane svojim gledaocima. Da se stvarnost slabije vidi.
Zoran RADULOVIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice