Povežite se sa nama

MONITORING

DPS-OVA PODGORIČKA LISTA: Za Miga i Pariz Sen Žermen

Objavljeno prije

na

Ni gradske opštine Menhetn i ,,Pariz Sen Žermen” o kojima je nedavno govorio Slavoljub Migo Stijepović – što god mu to značilo – teško se mogu pohvaliti odborničkim listama kakva je ona na čijem čelu se narečeni nalazi, u susret lokalnim izborima u Podgorici. Iz partije sedmostrukog premijera Mila Đukanovića su saopštili: na podgoričkoj listi je veliki broj novih, mladih i perspektivnih ljudi, koji će u punom kapacitetu doprinijeti ostvarenju još jedne ubjedljive izborne pobjede. Migovi odbornici, njih 58, spremni su, dakle, za odbranu jednog od najvažnijih utvrđenja mafije, koje se trese: Mugošine latifundije. Još više: kako reče partijski šef, tu se brani i opstanak svekolike države. Biće: i univerzuma.

Odbor DPS-a glavnog grada jednoglasno je – a kako će drugo – usvojio odborničku listu za izbore 25. maja, na kojima nastupaju u koaliciji sa Bošnjačkom strankom (BS), Liberalnom partijom (LP) i Demokratskom unijom Albanaca (DUA). Narodnjaci Predraga Popovića, iako željni Migovog zagrljaja, izvisili su.

Na sjednici podgoričke ispostave partije vladalo je nepodijeljeno mišljenje da DPS građanima Podgorice nudi kadrove mimo kadrova: ,,Na listi se nalazi veliki broj žena, kojih je čak mnogo više od zakonom propisane kvote, zatim pripadnika svih vjera, nacija, različitih obrazovnih profila i starosne dobi, a sve to je samo još jedna potvrda da je DPS moderna građanska partija, koja baštini istinske demokratske vrijednosti.”

Zavirimo u spisak, na kojem nema aktuelnog gradonačelnika Miomir Mugoše. DPS sa ikebanama: prvih 18 imena su iz DPS-a, potom, na 19. mjestu, nalazi se dr Nedžad Drešević iz Bošnjačke stranke, na 22. je Jovan Rabrenović iz Liberalne partije, kao i na 44. – Emir Dacić (BS). Na 49. poziciji nalazi se Enis Ljuljanović iz DUA.

Na čelu ekipe Pariz Sen Žermena je trener Loran Blan, na čelu odborničke liste DPS-a aktuelni ministar, naš a svjetski Migo. Prvi čovjek crnogorske prosvjete ne snalazi se najbolje sa padežima, ali je igrač za terenski posao. Vidjeli smo bjelodano u aferi Snimak kako sve funkcioniše, i koja je njegova uloga. Jedan od zadataka mu je i da u susret izborima kuraži sebe i članstvo. To i radi. Nedavno, u emisiji Živa istina: ,,Kada se priča o DPS-u mora se pričati sa velikim poštovanjem”. Ljeljek.

Nakon njega na listi je predsjednik OO DPS glavnog grada Vladan Vučelić. Na trećem mjestu je predsjednica Odbora direktora Montenegro Airlinesa i heroina afere Snimak Daliborka Pejović. Na početnoj konvenciji vladajuće partije u staroj zgradi Vlade ona se bavila identitetskim pitanjima, zgodnim za predizborne podjele. Aludirajući na slavlje opozicije nakon martovske pobjede opozicije u Beranama, Pejović je kazala da birači ne smiju dozvoliti proslave sa obilježjima koja nijesu crnogorska.

Nije slučajno prva dama Snimka u Migovom jatu: ostaće upamćena kada je svojevremeno, umjesto široko prihvaćene sintagme ,,po difoltu” (po automatizmu, po navici, po ustaljenom običaju…), iskoristila nešto izmijenjenu varijantu – ,,po folderu”, od koje nije odustala, ne želeći da prizna grešku.

U samom vrhu liste, na petom mjestu, je specijalista ortopedske hirurgije Nermin A. Abdić. Govoreći na stranačkoj konvenciji o poslaniku DF-a Koči Pavloviću, oponašao je jeftine šefove (takođe prisutan u sali) doskočice: ,,Kao ljekar i odgovoran građanin pozivam Pavlovića da što prije riješi evidentan alergijski problem koji ima zbog polena i drugih proljećnih praškova karakterističnih za ovo doba godine da se ne bi i dalje upuštao u prognostičke halucinacije, jer ga već 25. maja u Podgorici očekuje surova realnost još jednog ubjedljivog izbornog poraza.” A kaže – ljekar.

Iza njega je predsjednik odborničkog kluba Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Momčilo Vujošević. Deveti na listi je megafon mafije: portparol DPS-a, nekadašnji prvi omladinac partije i dugogodišnji odbornik Časlav Vešović, zaštitnik premijerovog lika i djela.

Tu je i predsjednica savjeta mladih DPS-a Glavnog grada i potpredsjednica za centralnu regiju Alma Ljuljanaj. Ona takođe sa merakom oponaša šefa. Nedavno je napisala: ,,Građaninu je danas kristalno jasno da je lakše pronaći iglu u plastu sijena, nego li bilo šta građansko ili demokratsko u političkom savezu koji sebe naziva Demokratskim frontom”. Potom je poentirala: ,,Građani Podgorice i Crne Gore vrlo dobro znaju da Slavoljub Stijepović svaki svoj posao radi vrlo profesionalno, posvećeno i efikasno, o čemu najbolje svjedoče zavidni rezultati koje je ostvarivao obavljajući odgovorne državne funkcije.” Čuj, ne znaju.

Na listi je, na 14. mjestu, i Almin omladinski saborac, nadređeni joj u savjetu mladih – Nikola Pešić. Napreduje u karijeri. Prije ove kandidature bio je zapažen po lojalnosti šefu i partiji: učlanio se u DPS čim je osjetio punoljetstvo. Potom postaje član u MO Stari aerodrom, pa sljedećih pet godina predsjednik Savjeta mladih tog mjesnog odbora, pa od 2006. godine, član izvršnog i opštinskog odbora SM Podgorice, pa član Odbora DPS-a Glavnog grada…

Nedavno je objavio: ,,U zadnje vrijeme postao je trend da mladi opozicioni političari pozivaju na rat. Prvo je to uradio poslanik Pozitivne Dritan Abazović kada je predlagao gerilski rat, a sada nosilac liste Socijalističke narodne partije SNP Aleksa Bečić priziva rat u Podgorici. Ne razumijem šta je sa ovim mladim ljudima.” Na stranu komičnost izjave, ali mlađani Pešić možda nije obaviješten: predsjednik upravo njegove partije najodgovorniji je za ratove u kojima je učestvovala Crna Gora.

Direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović nalazi se na jedanaestom mjestu, dok je nakon njega na spisku privrednik i član Skupštine Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović. Nije slučajno Golubović tu: njegovo porodično preduzeće, Veletex, koje se bavi distribucijom prehrambenih roba, alkoholnih i bezalkoholnih pića, rezanog i saksijsko cvijeća… ima apsolutni primat, monopol, na tržištu.

Pisali smo, glavni kupci u sektoru distribucije su: Vojska Crne Gore, Uprava policije, Uprava carina, ZIKS, Klinički centar CG, Centralna banka, Glavni grad, Luka Bar, MUP, ZZZCG, EPCG, Rudnik uglja, KAP, Željeznice, Crna Gora put, JP Vodovod i kanalizacija, JP Komunalne usluge, JP Zelenilo, JP Čistoća, Plantaže, bolnice, škole, javne ustanove…

Na trinaestoj poziciji je nekadašnji ministar kulture i glumac Branislav Bane Popović. Nakon što je imao zapaženu ulogu u referendumskoj kampanji Mila Đukanovića i DPS-a, te govorio na skupovima i mitinzima, opet je politički aktiviran. I to propagandistički. Na skupu u glavnom gradu kazao je: ,,Njihov glavni grad je negdje tamo daleko u drugoj državi. Za mene je to legitimno, ali kada oni pretenduju da vrše vlast u mom gradu u mom biću se nešto pobuni. Oni neće proći ni ovaj put “. Umjetnički.

Odlučio je da se politički aktivira i prvi čovjek Kliničkog centra Crne Gore, ljekar specijalista dr Milan Mijović. Njegovo ime je na 21. mjestu odborničke liste. Mijović je na čelu institucije koju, za njegovog mandata, potresaju razne afere i sumnje u nelegalne poslove. Uz to, upućeni izvori Monitora tvrde da Mijović sebe vidi u fotelji ministra zdravlja. Ovo na odborničkoj listi može biti zagrijavanje

Ni mladi ekonomista i pomoćnik ministra održivog razvoja i turizma Marko Čanović nije odolio zovu. Čanović je stasao u nevladinom sektoru: do 2011. godine bio je direktor NVO Centar za demokratsku tranziciju (CDT), dok je u periodu od 2000 – 2003. godine zamjenik direktora te NVO.

Tu je, na 33. mjestu, i rukometna reprezentativka Jovanka Radičević. Dok se Radičević politički aktivirala u Podgorici, njena prijateljica iz reprezentacije Radmila Miljanić to je učinila početkom prošle godine, za potrebe DPS-a u Nikšiću. Radičević se okupljenima na konvenciji u Podgorici obratila putem video bima. ,,Sve najbolje uspjehe postizala sam jer sam bila dio pobjedničkih timova. Pobjednici idu zajedno i pobijedićemo 25. maja.”

Proslavljena rukometašica ne vidi: šta god da se desi na dan izbora, ona je već izgubila. I mnogi sa Migove liste.

Sportisti u politici
Zašto Jovanka Radičević

Danas je Dvor svečano predstavio svoju turbo-folk listu za predstojeće lokalne izbore u Podgorici. Migo na čelu karavana – prvi među jednakima, gomila dvorskih ,,intelektualaca”, po dva žonglera iz LP i BS i jedan iz DUA. Manje-više sve očekivano, međutim pojavilo se jedno ,,novo” ime – Jovanka Radičević, napisao je na svom Facebook profilu student i građanski aktivista Danilo Mrvaljević. ,,Nikad neću razumjeti ovakve postupke sportista, a tek nikad neću razumjeti ovakve postupke onih ostvarenih, već afirmisanih sportista, priznatih i na svjetskom nivou kao što je Jovanka. Pa zar je njoj potrebna afirmacija kroz režimske partije ili možda ne može da plati asfaltiranje 50 metara puta do kuće na selu? Pa zar je njoj potrebna fotografija sa diktatorom Đukanovićem da bi dobila posao i platu od 250 eura neđe u državnoj administraciji? Zar da jedan sportista svjetskog kalibra dozvoli sebi da bude na 18. ili 42. mjestu na režimskoj listi za neke lokalne izbore, i to da stvar bude gora, listi na čijem je čelu čovjek koji ne zna sve padeže. Nikad neću razumjeti što to tjera ljude poput Jovanke da potrče u skute režima i tako bace ljagu na sebe i svoju karijeru. Zašto se zamjeraju ogromnoj većini navijača? Zašto se na ovakav način rugaju ljudima koji jedva sastavljaju kraj sa krajem, ljudima koji su se godinama iskreno radovali njihovim golovima? Zašto se rugaju u lice ljudima kojima su uspjesi reprezentacije bili možda i jedini radosni trenuci u svoj ovoj mučnoj montenegrinskoj stvarnosti?”

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo