Povežite se sa nama

MONITORING

DPS OBRAZOVANJE: Škole – praonice novca

Objavljeno prije

11 godina

na

picuric

U Domu kulture u Kumboru, u kome je smještena škola, najavljeno je otvaranje kafane. Zbog toga su početkom ove nedjelje protestovali stanovnici tog malog mjesta na hercegnovskoj rivijeri. Na internet portalima jedan od komentatora je preporučio – kada već u istoj zgradi sa školom može da radi i kafana treba otvoriti ,,i jednu kockarnicu, pa da nam se đeca odmalena edukuju”.

Spoj tranzicionog biznisa i obrazovanja odavno dobro funkcioniše u crnogorskom obrazovanju. Zloupotreba vrtića, osnovnih i srednjih škola, i djece u njima, u razne, a posebno partijske svrhe, postala je uobičajena. Zloupotrebe su kulminirale od aprila 2010. otkada je na čelu Ministarstva prosvjete Slavoljub Migo Stijepović.

Prošlog mjeseca objavljen je snimak, koji objelodanjuje da je direktor Osnovne škole Vuk Karadžić u Bistrici kod Bijelog Polja Ćemal Zoronjić u toku radnog dana u školi organizovao sastanak mjesnog odbora DPS-a, čiji je predsjednik. Stijepović je najavio da će preduzeti sve neophodne mjere.

Iskustvo svjedoči o mjerama – ministar je u novembru prošle godine kontrolno saslušavan u Skupštini nakon što su predstavnici podmlatka DPS-a unijeli i slikali se sa partijskom zastavom u vrtiću Zvjezdani vrt u Golubovcima. Ministar se branio tvrdeći da je neko od prisutnih razvio zastavu, samo tri sekunde.

Unija slobodnih sindikata (USS) je krajem prošle godine zatražila od ministra Stijepovića da riješi slučajeve partijsko-sindikalne korupcije u podgoričkim školama, resursnom centru i vrtićima. Zaposlene su uz asistenciju opštinskih odbora DPS-a isljeđivali direktori. Sistem je već dvije decenije uhodan, pa tako opštinski odbori DPS-a zajedno sa direktorima škola razmatraju ugovore na neodređeno vrijeme, naravno samo za članove i lojalne DPS-u. Iz USS su istakli da su ,, predsjednik Aktiva direktora podgoričkih osnovnih škola Niko Raičević i predstavnik Glavnog grada Miomir M. Mugoša zaduženi da prate situaciju na terenu”.

Prema istraživanju MANS-a, u vrijeme parlamentarnih izbora 2012. u Osnovnoj školi Aleksa Đilas Bećo i Srednjoj školi Vuksan Đukić u Mojkovcu nezakonito su sklopljeni ugovori o radu na neodređeno vrijeme sa čak 47 osoba. Ovo je samo jedan od primjera dvodecenijske prakse u zapošljavanja u crnogorskom obrazovanju gdje glavni kriterijum za odabir nastavnika nije znanje i pedagoško umijeće, već partijska lojalnost.

Nije teško zaključiti koliki autoritet partijsko zapošljeni nastavnici imaju kod roditelja i učenika. Rezultati toga u obrazovanju su egzaktni – već godinama crnogorski učenici su na začelju liste međunarodno relevantnog PISA testiranja. U testiranju učestvuje preko pola miliona učenika iz 65 zemalja, a crnogorski đaci našli su se na 54. mjestu. Od evropskih zemalja od Crne Gore je lošije rangirana jedino Albanija.

Pokazatelji katastrofalnih rezultata u osnovnom i srednjem obrazovanju, DPS ministra i direktore ne interesuju. Njima je važno da spolja sve izgleda ,,evropski”. Tako će od septembra u četiri podgoričke osnovne škole početi pilot projekat u kome će sveske zamijeniti tablet računari. U OŠ Štampar Makarije roditelji prvaka popunjavaju upitnik i izjašnjavaju se da li žele da njihova djeca idu u obično ili tablet odjeljenje.

Od jeseni će i za oko 1.500 učenika Srednje elektrotehničke škole Vaso Aligrudić u Podgorici biti obavezni tablet računari.

,,Svi učenici naše škole koji budu željeli da nastavu prate na najsavremeniji način, isto kao đaci najskupljih privatnih škola Evrope, moći će to da urade i u našoj školi potpuno besplatno”, objasnio je ovu inovaciji za Monitor direktor Elektrotehničke škole Veselin Pićurić.

Na pitanje da li je ova škola raspisala javni tender za nabavku tablet računara, Pićurić kaže: ,,Škola ne može raspisivati tender za tablete, jer ih ona ne kupuje”. On kaže da mogu pomoći roditeljima da im preporuče kompaniju kod koje ih mogu, ako hoće, nabaviti po povoljnim uslovima.

Ova srednja stručna škola je pored uvođenja savremene tehnike u nastavu zanimljiva i zbog činjenice da u okviru škole posluje Centar za obuku. Centar je svojevrsna učenička zadruga preko koje učenici imaju priliku da obavljaju praksu.

Slični centri postoje i u drugim srednjim stručnim školama. Međutim, za razliku od ostalih srednjih stručnih škola, Centar za obuku Elektrotehničke škole godišnje ima velike prihode jer izvodi radove na postavljanju video nadzora, alarmnih sistema, računarskih mreža, zastupnici su za Interaktivne table Smart.

U Sindikatu prosvjete Unije slobodnih sindikata tvrde da se o protoku tog novca ne zna ništa.

,,Centri za obuku koji postoje u srednjim stručnim školama su dobra zamisao. Do sada smo imali pritužbu samo na jednu srednju stručnu školu, a to je Elektrotehnička. Školski odbori sindikata tražili su da se u toj školi ispita finansijsko poslovanje. Po mojim informacijama, Prosvjetna inspekcija je ušla u Elektrotehničku školu”, kaže za Monitor predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević.

Pićurić odgovara da je upravo na zahtjev USS dolazila ova kao i mnoge druge inspekcije. ,,Sve su konstatovale da sve radimo po propisima i zakonu. Neka nastave da šalju inspekcije i obavještavaju novinare, iza nas stoje rezultati rada. Evropska institucija koja želi da svojim učenicima omogući najbolje što postoji u svijetu i da im tržiste rada bude čitavi svijet”, kaže Pićurić i dodaje da su za nepunih sedam godina od najneopremljenije srednje škole, isključivo svojim radom, napravili instituciju evropskog ranga. ,,Mnogi partneri iz zemalja EU sa kojima učestvujemo u projektima kada obiđu našu ustanovu imaju isto mišljenje ‘ovo je fantazija”’.

Iz sindikata tvrde da im ne smeta opremanje škole već to što direktor Pićurić već godinama ne omogućava uvid u finansijsko poslovanje te ustanove. Nastavnici Elektrotehničke škole su više puta slali dopis Ministarstvu prosvjete i ukazivali na nezakonite radnje u Centru za obuku.

,,Centar je najvjerovatnije upotrijebljen kao paravan za nezakonito bogaćenje direktora. Radi kontrole diskrecije, u poslove Centra uključeno je samo nekoliko osoba. Postoji sasvim osnovana pretpostavka da je odobrenje za povlašćene poreske uslove u slučaju Centra teško zloupotrebljeno i da Centar, na račun nelojalne konkurencije na tržištu na kojem ostvaruje svoju djelatnost i na osnovu nezakonitog poslovanja, ne prihoduje samo simbolična već enormno velika novčana sredstva, između ostalog i na račun nezakonitog zloupotrebljavanja učenika koji se, nerijetko, dovode i u životnu opasnost”, navodi se u jednom od dopisa nadležnima profesora Elektrotehničke škole.

Prema Pravilniku o radu Centra, novcem koji zaradi raspolaže direktor. Iz Elektrotehničke škole nam nijesu poslali podatke koliko je Centar prihodovao posljednjih godina. Umjesto odgovora dobili smo: ,, Zahvaljujući učenicima, njihovim profesorima i Veselinu Pićuriću koji nalazi poslove i zajedno sa njima ih odrađuje, tj. pokaže svojim primjerom kako se radi. Naravno za ovih nepunih šest godina Centar je u školu uložio preko 40.000 eura. Svi učenici koji su prošli kroz Centar su bili adekvatno nagrađeni za svoj rad”.

Iako bi po zakonu trebali da su javni, podaci o poslovanju Centra već godinama nijesu dostupni Sindikatu. U Sindikatu raspolažu samo izvještajima iz 2009. po kojima je Centar za samo četiri mjeseca rada u 2008. prihodovao 51.000 eura. Uz rashode od gotovo 26.000, Centar je te godine bio u dobiti 25.500 eura. Već sljedeće godine dobit se drastično smanjuje. Finansijski izvještaj za 2009. pokazuje da je za tu čitavu godinu prihodovano tek nešto više u odnosu za samo četiri mjeseca prethodne godine, samo 61.000 eura, rashodi su bili 60.000, a dobit svega 699 eura.

Zbog svega navedenog u Sindikatu sumnjaju da se preko Centra peru pare i bogate pojedinci, te da ima elemenata krivičnih radnji.

Da Elektrotehnička škola nije jedina sa sumnjivim tokovima novca, utvrdila je ranije i komisija Ministarstva prosvjete. Tako je 36 škola i vrtića u 2011. godini prihodovalo više od pet miliona eura. Kao problem je navedeno da neki direktori vode sve preko jednog računa, pa je teško pratiti gdje ide taj novac. Dešavalo se da su pojedine od ovih škola koje su prihodovale na desetine hiljada eura, obraćale Ministarstvu za novčana sredstava za isplatu jubilarnih nagrada.

Razmazila ih partija i ministar.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

3 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

3 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo