Povežite se sa nama

Izdvojeno

DPS BOJKOT SKUPŠTINE: Spašavanje Leposavića i poruke Briselu

Objavljeno prije

na

Kap koja je prelila čašu, za DPS, bile su, kako tvrde,  izmjene tužilačkog zakona. Bojkotom su kratkoročno natjerali premijera da razmisli o rekonstrukciji Vlade, a Briselu uputili poruku da, kao i do sada, dijalog nije moguć

 

ap koja je prelila čašu, tvrde iz DPS-a, bile su izmjene tužilačkog zakona,  zbog čega su se odlučili na bojkot Skupštine.

Najjača opoziciona partija je tako vrlo brzo prešla na strategiju bivše opozicije koja je godinama bojkotovala parlament, uz konstantne kritike tada vladajućeg DPS-a da iako ne dolaze na ,,posao” redovno primaju platu. Raniji bojkoti DPS-u nijesu smetali da Skupštinu pretvore u glasačku mašinu u kojoj su se zakoni usvajali ekspresno, često i bez ikakve rasprave.  Sada se navodno protiv toga bore.

Bivši poslanik i politički analitičar Srđan Perić kaže za Monitor da je neupitno pravo na strategiju bojkota i da na nivou načela tu ne vidi ništa sporno: ,,Razlozi za taj korak koji je DPS naveo: bahato ponašanje, tendencija postavljanja političkog tužioca, ekonomski sunovrat i nepostojanje pravnog poretka su modeli koje su oni ustanovili dok su bili na vlasti, a zbog čega su i kažnjeni na izborima. Onako kako se vi ponašate prema političkim protivnicima danas, očekujte da se oni sjutra ponašaju prema vama. Evolutivni primjeri u tom smislu su vrlo rijetki. Ta se istina jasnije vidi kada izgubite moć”.

Hoće li bojkot biti dugoročna strategija ne zna se. Šef partije i države Milo Đukanović kazao je da DPS ima taj izbor pred sobom, te da će o njemu  odgovorno razmisliti, odluku donijeti i o njoj obavijestiti javnost.

Kratkoročno, DPS je ovim potezom uspio da osujeti naum premijera Zdravka Krivokapića da smijeni ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića. Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je izjavio da se iza bojkota možda krije namjera spašavanja ministra Leposavića. Nakon što je postalo izvjesno da u Skupštini nema potrebnu većinu za smjenu ministra, premijer je najavio da je rekonstrukcija Vlade jedna od izlaznih opcija.

Analitičar Boris Marić za Monitor kaže da je bojkot legitiman način izražavanja političkog stava, sa pokušajem da se izvrši politički pritisak na vladajuću većinu. On kao jedan od ciljeva DPS bojkota navodi ,,slabljenje pozicije premijera Krivokapića, kroz činjenicu, da bez DPS-a u sali, ministar čiju je smjenu zatražio Krivokapić, neće biti smijenjen. Tako se dodatno produbljuje politička kriza i komplikuju odnosi u vladajućoj većini. A što su ti odnosi komplikovaniji Vlada ima sve više limita”.

U obrazloženju bojkota DPS je pored ,,bahatog i bezobzirnog ponašanja” kao ključno naveo i urušavanje institucionalne supstance Crne Gore i skretanje sa evropskog puta. Đukanović je objasnio da u ovoj partiji ozbiljno analiziraju svaku poruku ne samo od evropskih partnera nego onu koja dolazi iz domaće javnosti: ,,Ali moram da priznam da bih više volio da sam čuo koju riječ od predstavnika Evropske unije na temu takvog brutalnog ignorisanja preporuka Venecijanske komisije”.

Dugogodišnje nemanje dijaloga između vlasti i opozicije, kao i bojkot u istom trajanju od strane pređašnje opozicije, dio je razloga što nema napretka u EU integracijama. Iz EU je Đukanović i DPS dobio brzo odgovor,  isti kao i onaj koji je iz Brisela upućivan prethodnoj opoziciji zbog bojkota.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez je kazala da je dijalog potreban da bi se napredovalo na putu ka EU, te pozvala na zajednički i konstruktivni rad na reformama. Šef delegacije EP za Crnu Goru Vladimir Bilčik je upozorio da bojkot parlamenta od najveće opozicione partije, DPS-a, nije dobar jer to nije u skladu sa dobrom parlamentarnom evropskom praksom.

Marić smatra da DPS sprovodi bojkot sa jasnim ciljem: ,,Jedan cilj je izgrađivanje pregovaračke pozicije, kroz skretanje pažnje međunarodnoj zajednici na nedostatak dijaloga, adresirajući krivicu na sadašnju vlast, a pojačavajući argumentaciju da se upravo bez dijaloga usvajaju važni reformski zakoni, a da bez dijaloga i dogovora nema neophodnog izbora nedostajućih kadrova u pravosuđu i vraćanja ove grane vlasti u redovno stanje”.

Nemogućnost dijaloga je nešto što DPS dugo baštini. Dobro bi bilo da vladajuća većina prekine tu praksu ukoliko je to sa opozicionim DPS-om moguće.

Iz SDP-a, Bošnjačke stranke i Liberalne partije su kazali da se neće solidarisati sa DPS-om. U SD-u još vagaju da li će kao i do sada vjerno pratiti DPS.

,,Od nove vlasti treba tražiti rezultate u borbi protiv korupcije na najvišem nivou i u potpunoj neselektivnosti u primjeni zakona. Ako nastavi sa pristrasnim tumačenjem sličnih ili manje-više identičnih pravnih situacija i zataškavanjem sopstvenih faulova, time će pomoći potpunoj relativizaciji ranije DPS prakse, što bi prethodnoj vlasti pomoglo više od bilo kakvog bojkota. Ako konačno pokažu toliko obećavanu punu principijelnost i neselektivnost u primjeni zakona – tada svi navedeni razlozi ovog bojkota gube politički značaj”, kaže Perić. On dodaje da je stvar jasna: ,,Građani su tražili pravdu – ako je vlast ne omogući, ona otvara prostor za besmislena politička nadgornjavanja, a to je teren koji pogoduje prethodnoj vladajućoj strukturi”.

Promjene u tužilaštvu posebno su bolne za DPS, pa nije čudo,  da je baš to ta kap više u punoj čaši.

Specijalno državno tužilaštvo, na čijem čelu je Milivoje Katnić, nedavno se pohvalilo da su od osnivanja ,,podigli optužnice protiv 111 osoba koje su pripadnici Demokratske partije socijalista i njihovih koalicionih partnera, a samo jedna osoba je pripadnik jedne, ranije opozicione političke partije“, naglasili su iz SDT-a.

Da je za vrijeme vladavine DPS-a tužilaštvo u stvari ,,progonilo’’ njihove članove potvrdio je, pozivajući se na hvaljenje SDT-a, i šef poslaničkog kluba DPS-a u Skupštini Danijel Živković: ,,Čuli smo izjave predstavnika Specijalnog državnog tužilaštva. Ako je neko imao prilike to da čuje, onda je jasno da nismo bili ni u kakvom privilegovanom položaju u odnosu na poziciju SDT-a”.

Živković je dodao da je gruba manipulacija da navodno DPS ili njeni funkcioneri imaju razloga za strah zato što je ovakvo zakonsko rješenje o državnom tužilaštvu usvojeno u parlamentu.

„Nema nikakvog straha, nikakve zebnje, ni kod jednog funkcionera DPS-a”, izjavio je Živković u Skupštini. Dok je govorio, u kadru je pored njega bio   kolega mu Branimir Gvozdenović koji ima više krivičnih prijava nego što Živković ima godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo