Povežite se sa nama

MONITORING

DOSIJE LUTRIJA CRNE GORE (3): Džigi i Lukšić na zajedničkom zadatku

Objavljeno prije

na

Devet mjeseci, od početka do jeseni 2009. godine, Uprava na igre na sreću na čijem je čelu bio Aleksandar Moštrokol, odbijala je da odobri Lutriji Crne Gore da priređuje igru Toto po njenim pravilima jer nijesu bili u skladu sa Zakonom o igrama na sreću. Konačno, nakon intervencija i pritisaka na nedležne u Upravi od strane Ministarstva finansija kojim je tada rukovodio Igor Lukšić, Lutriji je odobreno priređivanje ove igre po spornim pravilima. Po kojim, kako je Uprava i konstatovala, Toto u stvari nije više lutrijska igra, kako je definiše zakon, već kladioničarska. Tako je, osim što je ranije nezakonito Lutriji dozvoljno priređivanje te igre, državni budžet oštećen za 624 hljade eura godišnje fiksne naknade koju bi Lutrija morala da plati da je igra definisana kao kladioničarska. Kakva u suštini i jeste.

Monitor je pozivajući se na Zakon o slobodnom pristupu informacijama od Uprave za igre na sreću dobio na uvid dokumentaciju o tom slučaju, u kojoj se između ostalog nalaze zapisnici sa sjednica organizovanih na insisitiranje Lukšića, a iz kojih se jasno vidi kako je od strane predstavnika tadašnjeg ministarstva i Lutrije na službenike Uprave za igre na sreću vršen pritisak. Prethodno je Ministarstvo usvojilo žalbu Lutrije i iz formalnih razloga poništilo rješenja Uprave kojim se odbijaju pravila Lutrije. Konačno, Lutriji su odobrena sporna pravila.

Poznato je da je vlasnik Lutrije Sava Grbović Džigi poslovni partner Brana Mićunovića, premijerovog prijatlja sa italijanske optužnice za šverc cigareta, čiji su članovi porodice takođe bili u bordu Lutrije. Monitor je pisao o nizu privilegija koje je na uštrb državne kase Lutriji omogućila Vlada.

Prvi sastanak organizovan je u prostorijama Uprave za igre na sreću 25. septembra 2009. godine. Prisutna su četiri predstavnika Lutrije: Grbović, predsjednik Borda direktora Branko Jovanović, Angelina Čolović i pravni zastupnik Lutrije advokat Vladan S. Bojić. U ime Uprave, tu su inspektor Veljko Begović, Tamara Popović, te Moštrokol i službenica Radmila Vorotović. Moštrokol i Vorotovićeva koja je vodila slučaj su nakon tog sastanka formalno skinuti sa slučaja na zahtjev Lutrije.

Na tom sastanku predstavnici Uprave ostaju pri stavu da je Toto kako je definiše Lutrija kladioničarska a ne lutrijka igra, i da zato ne mogu odobriti njeno takvo priređivanje . ,,Pravila koja ste nam dostavili ne sadrže pravila lutrijske igre na sreću Toto. Vi ste nam u više navrata to pokušali dokazati. Mene interesuje da li imate neke nove činjenice i dokaze da je to tako”, pita na početku sastanka Grbovića službenica Uprave Radmila Vorotović.

Umjesto novih činjenica i dokaza, slijede pravna tumačenja i filozofske opservacije Sava Grbovića Džigija. Zbog obimnosti zapisnika, Monitor je primoran da izdvoji tek neke.

,,Ne može postojati moje ili vaše mišljenje da je nešto lutrijsko ili nije lutrijsko. Da li nešto liči ili ne liči, to je isto jedan oblik nekakve kreativnosti u tome. Jer moja pravila mogu onda nekom sledećm direktoru da liče na ovo, onome sledećem na ono”, pojašnjava Grbović. Izgleda ipak da ne mogu, i nasljednik Moštrokola, sada već razriješeni direktor Uprave Ilija Vukčević takođe je konstatovao da je Toto kako je organizuje Lutrija u stvari kladioničarska igra.

Pa dalje: ,,Riječ ‘u skladu sa zakonom’ je jedna jezička varijacija, jesam li u pravu gospodine advokate?”, pita Grbović advokata Bojića i nastavlja: ,,Zašto bi onda postojao ovaj zakon ako ja nijesam normiran i vi kao uprava nijeste normirani… Vaša zabluda je da ovo liči na klađenje, ili ovo liči na je možda nekakvo objašnjenje za nekog ko nije edukovan za igre na sreću”.

U nastavku sjednice službenica Vorotović se poziva i na Vujakliju kako bi Grboviću pojasnila kako zakon razlikuje kladioničarske od lutrijskih igara. Moštrokol tek s vremena na vrijeme opomene na ,,procesnu normu”. Sjednica se okončava tako što advokat Bojić tumačenjem terminologije predstavnika Uprave koja se koristila na sastanku ,,otkriva” lošu namjeru i animozitet Uprave prema Lutriji.

,,Službeno lice je izjavilo da je stav Uprave, sa naglaskom na riječ stav, da se ovakva pravila odnose na kladioničarske a ne lutrijske igre. Riječ stav je neprihvatljiva. Vidljivo je sada da animoziteti postoje i više nego jasno da se ne želi poštovati zakon”, prozreo je Bojić. Predstavnici Lutrije na kraju sastanka traže da Uprava prekine postupak ,,dok ministar ne donese zaključak” , te da se službenica Vorotović i Moštrokol skinu sa slučaja, što je i učinjeno.

Lukšić se uskoro direktno uključuje i donosi zaključak. U dopisu upućenom Moštrokolu on konstatuje da ,,u Ministarstvu finansija već duži period zapažamo da je povodom raznolikih pristupa, viđenja i tumačenja narušen odnos Uprave i tog priređivača”.

,,U namjeri očuvanja partnerstva i budućih perspektiva molimo vas da dodatno razmotrite situaciju. Ovo se prvo čini oportunim zbog nedovršenosti norme Toto i naše namjere da uskoro mijenjamo Zakon o igrama na sreću. Mislimo da je opravdano potražiti prelazno rješenje do eventualnog preciziranja zakonskog određenja”, kaže Lukšić,

Konačno, predlaže novi sastanak kao ,,prigodnu formu za prevazilaženje tog problema”.

Iz dokumentacije koju je Monitor dobio na uvid stiče se utisak da je Ministarstvo finansija nadležno za emotivno stanje Džigija, a ne kontrolu primjene zakona u toj oblasti. Istu praksu nastavili su i Lukšićevi nasljednici, pa je kad god Grboviću nešto nije po volji organizovan sastanak predstavnika Vlade, Uprave i Lutrije. Džigi je nekako uvijek poslije bio zadovoljan.

Novi sastanak oranizovan je šest dana nakon Lukšićeve urgencije. Sada su prisutni i predstavnici Vlade, tadašnji savjetnik Lukšića Predrag Stamatović. Tu su opet Moštrokol i Vorotovićeva, koji su u međuvremeni vraćeni na slučaj. Među predstavnicima Lutrije ovog puta nema Grbovića.

Na tom sastanku Upravi je naloženo da usvoji Pravila Lutrije ,,do kraja radnog vremena”, a usvojeno je nekoliko u najmanju ruku zabrinjavajućih zaključaka. ,,Uprava će u svom budućem radu u odnosu na koncesionare Lutriju i Džek Pot postupati na način koji će biti usmjeren u pravcu jačanja međusobnog povjerenja i afirmacije zakona”, jedan je od takvih koji su potpisali svi prisutni!

Advokat Bojić konstatuje, što se navodi na kraju zapisnika, da ,,dalje razmatranje usklađenosti pravila sa zakonom i ustavom ubuduće ne smije biti praksa ove uprave!” Prisutni nemaju primjedbi, zapisničar ih bar ne konstatuje.

Na sastanku su se, interesantno je, predstavnici Lutrije obavezali da neće podnositi ,,nikakve zahtjeve za naknadu štete pred nadležnim sudskim instancama”. Lutrija je međutim uskoro podnijela tužbu protiv države tražeći odštetu za navodne gubitke pretrpljenje zbog toga što je odobravanje pravila za Toto predugo trajalo. Sudija Blažo Jovanić, kome nije prvi put da presuđuje u korist premijerovih prijatelja, dodijelio je Luriji i Džek Potu odštetu od oko dva miliona eura, iako je i u samoj tužbi konstatovano da se Lutrija ranije obavezala da neće pokretati odštetne postupke. Jovanić je očito uvažio argument Grbovića da Uprava nije nastavila da ,,radi na afirmaciji, razvoju i poboljšanju poremećenih međusobnih odnosa”, pa da onda ni Lutrija ne mora da održi obećanje.

U nalazu zaštitnika imovinsko pravnih odnosa konstatovano je tada da Lutrija nezakonito posjeduje koncesiju za priređivanje igre Toto, jer po ugovoru ima pravo da priređuje mnogo manje igara, o čemu je Monitor ranije pisao.

Uzalud. Džigi je zakon. I norma, što bi on rek’o.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo