Povežite se sa nama

MONITORING

DOKUMENTA: KRIVIČNA PRIJAVA KOJU JE DF PRED IZBORE PREDAO SPECIJALNOM TUŽILAŠTVU: Policajci, taksisti, kriminalci, na istom zadatku

Objavljeno prije

na

Početkom sedmice u Specijalnom tužilaštvu saslušan je i lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević povodom krivične prijave koju je Demokratski front četiri dana pred izbore, 12.oktobra ove godine, predao tužilaštvu. Prethodne sedmice specijalni tužilac Milivoje Katnić istim povodom saslušao je još dvojicu lidera Fronta – Andriju Mandića i Slavena Radunovića.

Katnić je saslušao lidere Fronta skoro nakon tri mjeseca otkako su mu dostavili krivičnu prijavu. Nakon saslušanja Medojević je ocijenio da mu je žao što je ,,vjerovao da je Katnić pošten”, i što su mu, kako je rekao, dostavili podatke iz krivične prijave. Pojasnio je da se radi o krivičnim djelima ,,koja se tiču stvaranja uslova za neregularno glasanje”. Medojević je prethodno u Monitoru optužio specijalnog tužioca da je po nalogu bivšeg premijera Mila Đukanovića organizovao montirani državni udar na dan izbora i tako uticao na izbornu volju građana.

,,Da je Katnić pohapsio desetak lica koje smo mi naveli u našoj informaciji, DPS ne bi mogao da realizuje svoje uobičajne projekte – kupovinu ličnih karata, dovođenje ljudi iz dijaspore i dovođenje fantom birača da glasaju na izborima”, kazao je.

U tom dokumentu, u koji je Monitor imao uvid, navode se imena aktivista DPS-a i operativaca ANB-a, ali i drugih lica, za koje DF tvrdi da su na različite načine učestvovali u planiranoj izbornoj krađi u ime vladajuće partije. Te se osobe u prijavi DF-a terete za povredu izbornog prava, falsifikovanje dokumenata, uznemiravanje javnosti, izazivanje opšte opasnosti, ugrožavanje ustavnog poretka…

U prijavi se najprije tvrdi da je DPS planirao da tokom izbora koristi falsifikovane glasačke listiće i da je za njihovu izradu bila angažovana bugarska mafija i tajna policija, u Sofiji. Kao i za izradu falsifikovanih ličnih karata, dokumenata i novca.

,,U planu je distribucija unaprijed odštampanih glasačkih lističa, sa zaokruženim DPS, a glasači su dužni da vrate aktivisti DPS-a prazan glasački listić na izbornom mjestu”, navodi DF u prijavi i tvrdi da je veza sa bugarskom mafijom ,,čuveni Vesko Dimitrov zvani Batko”.

U prijavi se dalje navodi da se sa Batkovim kurirom susreo predsjednik mjesnog odbora DPS-a sa Karabuškog polja, osuđivan na 10 godina zatvora zbog učestvovanja u međunarodnom organizovanom falsifikovanju novca 2010. godine. Susret se navodno odigrao u prisustvu jednog operativca ANB-a na Karuču 18. septembra u jednoj privatnoj kući.

Neposredno pred izbore Medojević je i javno ustvrdio da je za falsifikovanje dokumenata angažovana bugarska mafija, sa kojom je napravljen kontakt preko Dimitrova. Nije poznato da li je specijalno tužilaštvo do sada provjeravalo ove navode.

Tri dana nakon izbora, 19. oktobra, iz tužilaštva je saopšteno da je formirano 157 predmeta zbog krivičnih djela protiv izbornih prava, i to: 99 po prijavama MANS-a, 19 po prijavama političkih partija i njihovih predstavnika, 26 prijava Uprave policije, devet prijava građana, dok je četiri predmeta Specijalno tužilaštvo formiralo na osnovu informacija koje su objavili mediji.

„Po svim prijavama Specijalno državno tužilaštvo je postupilo. U dva predmeta, veći broj lica saslušan je u svojstvu građana i svjedoka, osam lica je saslušano u svojstvu osumnjičenih, a u odnosu na šest osumnjičenih lica je donijeto rješenje o zadržavanju. Takođe, u jednom slučaju, sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici, podnesen je zahtjev za donošenje naredbe za pretres stana i drugih prostorija, koji je usvojen”, saopšteno je tada. Do danas nema novih vijesti o tim predmetima.

DF dalje tvrdi da je DPS planirao da svojim aktivistima podijeli 50 hiljada eura, kako bi plaćali glasove po cijeni od 50 do 100 eura. Navodi se da je u ,,kući jednog od poznatijih vlasnika kladionica, bliskih režimu, ugovarana kupovina ličnih karata neposredno pred izbore”.

DF je tužiocu dostavio imena desetak osoba iz Podgorice koji su navodno u to vrijeme već počeli sa kupovinom ličnih karata. Takođe DF u prijavi navodi da ,,17 radnika taksija čiji je vlasnik Rade Živković, 24 sata dnevno, pod firmom taksija i naručenih vožnji otkupljuju lične karte za 100-150 eura”. Živković je vlasnik Alo taksija, a inače je blizak saradnik Veselina Barovića, prijatelja bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Taksisti su prema prijavi DF-a, do 7. oktobra na teritoriji Podgorice otkupili 4.300 ličnih karata ,,od ljudi za koje se zna da su apstinenti ili glasači opozicije”. DF u prijavi dalje tvrdi da je DPS imao plan da tokom izbornog dana njihovi aktivisti obuku ,,majice DF-a i da javno kupuju lične karte, kako bi preko medija optužili DF za neregularnosti”.

U prijavi, koju je potpisao Nebojša Medojević, tvrdi se da lične karte nijesu otkupljivane samo u Crnoj Gori nego i u inostranstvu. ,,U Istanbulu je boravio visoki operativac ANB-a i donio 2.300 ličnih karata letom Istanbul – Podgorica”. DF tvrdi da se radi o ličnim dokumentima građana koji imaju dvojno državljanstvo i ne dolaze u Crnu Goru.

Osim ličnih karata, DF tvrdi da je vladajuća partija plaćala putne troškove za dolazak i glasanje dijaspore. DPS je zadužio za ovu akciju aktiviste, čija je imena DF naveo u prijavi.

,,Od ljudi koji ne dolaze u Crnu Goru otkupljuju se i pozajmljuju lične karte uz nadoknadu od 300 eura. Operativno, akciju ubacivanja ovih lica, logistike i razvoženja po biračkim mjestima vodiće operativci ANB-a Bijelo Polje”, tvrdi se dalje.

DF potom navodi ono što je više puta ponovio i prije i poslije izbora – da je vladajuća partija planirala da tokom izbornog dana izvede grupe huligana koji će sa četničkim obilježjima da prave incidente, razbijaju glasačke kutije, prekidaju glasanje, i da nakon zatvaranja glasačkih mjesta kamenuju prostorije TV Pink i izborni štab DPS-a.

,,Cilj akcije je da se stvori privid da aktivisti DF-a napadaju institucije sistema, DPS i medije, kako bi se uvelo vanredno stanje, onemogućilo brojanje glasova, prekinuo izborni proces i izbori proglasili nevažećim”, navodi se u prijavi.

Ovaj opozicioni blok tvrdi da je planirano da u pokušaju da se DF optuži za nerede učestvuju pripadnici Agencije za nacionalnu bezbjednost i bezbjednosnih struktura.

Navodi se da je Slavko Stojanović, direktor Uprave policije početkom oktobra, pripadnicima Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) dao podsticaj, 1.500 eura na ruke, plaćene račune za struju i kablovsku i karticu za trgovinu u prodavnicama Laković.

,,Na saslušanju sam saopštio i da se mora ispitati to što je neko dva sata isključio elektronske uređaje za kontrolu granice na dan izbora, kako bi autobusi sa dijasporom i fantom biračima ušli i izašli iz Crne Gore. To je pravi teroristički akt, a to nije moglo da se organizuje bez naređenja direktora policije, načelnika pogranične policije i šefa IT sektora”, kaže Medojević za Monitor.

,,Katnić nije otvorio istragu o tom terorističkom napadu na granicu”, tvrdi lider PzP. ,,Svi granični prelazi su ta dva sata bili bez kompjuterske provjere. I nikome ništa. Mogao je neko unijeti biološko, hemijsko, radioaktivno oružje”.

Na redu je Katnić. Koji kao da ima samo jedan predmet – navodni državni udar.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo