Povežite se sa nama

MONITORING

DOKUMENT: HIGIJENA U KLINIČKOM CENTRU CRNE GORE: Porodilište kao izvor zaraze

Objavljeno prije

na

Interni dokument Kliničkog centra Crne Gore, iz 26. decembra 2007. godine, koji posjeduje Monitor – Mikrobiološka analiza briseva na odjeljenju Jedinice za novorođenčad KCCG – jasno prikazuje kakvo je stanje higijene i, naročito, kakve su higijenske navike u toj higijenski najosjetljivijoj klinici (na njenom čelu sada Snežana Crnogorac, ranije načelnica porodilišta), najveće medicinske ustanovi u zemlji. Očajne! Da nije riječ o izuzetku od prije pet godina, potvrđuje krajem prošle godine objavljeno istraživanje, rađeno od 5. do 14. decembra 2011. godine, pod nadzorom kancelarije UNICEF-a – Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori – u kojem je higijena te klinike dobila najmanje ocjene.

Mikrobiološke analize briseva na Ginekološko akušerskoj klinici (GAK), odjeljenje za novorođenčad – do kojih je preko ljekara koji su insistirali na anonimnosti – došla NVO Krug života, na čelu sa Dejanom Cvijanovićem, urađene su u Institutu za javno zdravlje. Precizno, u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, za potrebe KCCG.

Dokument, broj 01-9, iz 04. januara 2008., potpisuju specijalista epidemiologije dr Sanja Medenica, direktor Centra dr Dragan Laušević i direktor Instituta dr Boban Mugoša.

Analiza je frapantna: pokazuje postojanje patogenih bakterija, potencijalnih uzročnika bakterijskih infekcija, na raznim sredstvima i osoblju Jedinice za novorođenčad. Rezultati 36 briseva (analize pod rednim brojevima od 211 do 246) pokazuju da samo dva testirana predmeta i to „doboš sa sterilnim instrumentima” i „rastvor za dezinfekciju iz lavora X boksa” su bez mikroorganizama!

U ostale 34 analize nađeni su patogeni mikroorganizmi, i to: na površini stola za prevoj beba gdje je nađena bakterija Ešerihija koli (Escherichia coli), koja je jedan je od najčešćih uzročnika bakterijskih infekcija kod čovjeka, koja može izazvati sepsu, ali i meningitis kod novorođenčeta; ista bakterija pronađena je i na ruci zaposlene; bakterija Staphylococcus aureus otkrivena je na “čistoj” peleni iz kreveca; ista je pronađena u nosu i na rukama nekoliko zaposlenih; na ruci jednog zaposlenog analizom Instituta utvrđena je i Klebsiella species!

Patogene bakterije su utvrđene i na čistim čaršavima, mantilima osoblja, vagama za mjerenje beba, „čistim” pampersima, površinama inkubatora za bebe, radnim površinama, rukama medicinskog osoblja i to podjednako bez obzira da li su oprane ili neoprane (u radu).! Nijedan medicinski radnik, obuhvaćen analizom, nije imao ruke bez patogenih mikroorganizama, čak ni nakon pranja ruku!

Profesor Univerziteta Crne Gore, stručnjak iz ove oblasti, koji je insistirao na anonimnosti, za Monitor je kazao da sve ono što navode UNICEF-ovi stručnjaci (na osnovu kontrole decembra 2011. godine) sada potkrepljuju i izvještaji briseva od strane Instituta. Stanje u pogledu mjera koje se sprovode za sprečavanje infekcija u porodilištima, kaže naš izvor, ima zabrinjavajuće razmjere imajući u vidu UNICEF-ovo istraživanje. On upozorava: „Higijena ruku je najvažnija mjera za sprečavanje infekcija”.

Podsjetimo: u UNICEF-ovom izvještaju (detaljno: Ni ruke ne peru, Monitor, septembar 2013, broj 1195) navodi se da se „najdjelotvornija tehnika za sprečavanje infekcija – pranje ruku – ne primjenjuje na adekvatan način i ne koristi u većini porodilišta u Crnoj Gori.” Doslovce: ruke se ne peru! Piše i to da nema potpuno opremljenih mjesta za pranje ruku, ali i da je kontrola infekcija nedovoljna.

Kontrolori UNICEF-a konstatovali su takođe da na mjestima predviđenim za pranje ruku nema deterdženata, jednokratnih ručnika, antiseptika itd., kao ni uputstava sa detaljnim procedurama koja treba da informišu osoblje kako treba prati ruke i kojim sredstvima kod različitih medicinskih zahvata. Stručnjaci UNICEF-a su izrazili zabrinutost da kod medicinskog osoblja ne postoji ni motivacija da sve ovo nauče, ne postoji kontinuirana obuka osoblja, a niko i ne vrši nadzor da li se ruke peru i da li se primjenjuje pravilna tehnika.

Uz to, zapisano je u izvještaju, ne primjenjuju se ni druge djelotvorne mjere za sprečavanje infekcija: pravilna antibiotička profilaksa, kontakt koža na kožu, rano dojenje itd. Ne primjenjuju se savremeni standardi, a ako se neke mjere primjenjuju one su često zastarjele i ne odgovaraju standardima savremene medicine. Takođe se ne primjenjuju preporuke Svjetske zdravstvene organizacije što je zabrinjavajuće, a i ne postoje pravilnici i uputstva, odnosno algoritmi za pravilno postupanje u mjerama za sprečavanje infekcija.

Nakon dobavljanja alarmantnog dokumenta o rezultatima mikrobioloških analiza briseva, predstavnici NVO Krug života su, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, 28. marta 2014. godine – direktorima KCCG (Milan Mijović), Ministru zdravlja (Miodrag Radunović) i direktoru Instituta za javno zdravlje (Boban Mugoša) – istovremeno uputili isto pitanje: „Da li je za potrebe Ginekološko akušerske klinike KCCG rađena mikrobiološka analiza briseva uzetih sa opreme, prostora i kadra za 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012. i 2013. godinu? Ako jeste zahtijevamo da nam, shodno Zakonu, dostavite rezultate analiza.”

U Kliničkom centru, kao i Ministarstvu zdravlja su izbjegli odgovor na pomenuti zahtjev, pa iz NVO Krug života, 16. aprila 2014, šalju urgenciju, uz napomenu da će, ukoliko im se u novom roku ne obezbijedi traženo, biti primorani da pokrenu postupak pred nadležnim organima. Ništa od odgovora.

Iz Instituta za javno zdravlje je stigao odgovor u zakonskom roku. Negativan! Odbijen je zahtjev NVO Krug života uz obrazloženje da je nedvosmisleno utvrđeno da su podaci koji se odnose na mikrobiološke analize briseva uzetih od zaposlenih u GAK-u lični podaci i ne mogu se dostaviti trećim licima bez izričite saglasnosti zaposlenih, te da su analize briseva uzetih sa opreme i prostora dostavljeni GAK-u, koji sa njima raspolaže u skladu sa Zakonom.

Prvi čovjek NVO-a Dejan Cvijanović za Monitor, tim povodom kaže: „Činjenica da do sada i pored urgencija iz nadležnih institucija nijesmo dobili odgovor na pitanje o mikrobiološkim analizama briseva za period od zadnjih sedam godina, pobuđuje na sumnju kakvi su nalazi za taj period.”

Monitor je, potom, 23. aprila, od Ministarstva zdravlja, tražio da nam prezentuje zakonske i podzakonske akte koji definišu uslove i standarde pod kojima inspekcijski organ vrši kontrolu higijenskih uslova i sterilnosti u registrovanim medicinskim ustanovama, bilo privatnim ili državnim. U dopisu Ministarstvu, naveli smo: ,,Nadamo se da postoji takav akt, jer ukoliko ne postoji to ukazuje da u organizaciji zdravstva u državi vlada nepoštovanje osnovnih principa za jednu od najvažnijih oblasti – higijenu.”

Umjesto traženog detaljnog pravilnika dobili smo izvod iz Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. To, uz sve pomenuto pobuđuje sumnju da pravilnik koji definiše ovu problematiku ne postoji, a time se ne može ni vršiti adekvatna kontrola!

Još više: u navedenom zakonu se definiše da je medicinska ustanova dužna da sama obezbijedi pravilnike i uputstva za mjere preventive i suzbijanja infektivnih bolesti, a to je ono što su stručnjaci UNICEF-a utvrdili da ne postoji! Zakonom su predviđene i kazne za ustanove ako ti pravilnici i uputstva ne postoje. Imajući u vidu stanje na terenu, vjerovatno da praksa kažnjavanja ne postoji, ili je na nivou incidenta.

Kako bismo imali uvid i u način uzimanja briseva Monitor je uputio pitanje Institutu za javno zdravlje: ,,Budući da Institut radi mikrobiološke analize briseva na odjeljenju Jedinice za novorođenčad KCCG, a u koje smo imali uvid, interesuje nas da nam pojasnite metodologiju mikrobioloških analiza, uzimanja briseva: na koji način se rade navedene analize, u kom trenutku se uzimaju brisevi, kako funkcioniše taj čitavi proces.”

Nijesmo dobili konkretan odgovor, osim opštih odrednica: ,,Institut za javno zdravlje vrši laboratorijsku dijagnostiku materijala po zahtjevu zdravstvenih ustanova, kao i po nalogu Zdravstveno-sanitarne inspekcije i epidemiološkim indikacijama. Dobijeni nalazi dostavljaju se zdravstvenoj ustanovi (odnosno zdravstveno sanitarnoj inspekciji) koja se obratila zahtjevom, koja na osnovu dobijenih nalaza preduzima odgovarajuće mjere.”

Odgovorili su nam i da su zdravstvene ustanove i drugi subjekti koji obavljaju zdravstvenu djelatnost dužni da obezbijede higijensko-tehničke uslove, kao i da sprovode odgovarajuće stručne, organizacione i druge propisane mjere, u skladu sa djelatnošću kojom se bave.

Monitorov izvor kaže da ministarstvo zdravlja očigledno gura pod tepih sve probleme koji se gomilaju u toku dužeg niza godina, te da bi kontrola rada trebalo da se vrši sa hijerarhijskog vrha.

Ako je ovakvo stanje higijene u Jedinici za novorođenčad u KCCG, kakvo li je tek u slabije opremljenim, recimo onim takođe obuhvaćenim izvještajem UNICEF-a – u opštim bolnicama Cetinje, Kotor, Berane ili Nikšić?! Istom logikom: ako je takvo stanje higijene u odjeljenju za novorođenčad, kakvo li je tek na ostalim ?!

Bolnice kao izvor zaraze!

Personalizovati odgovornost

Istina, dokument je sa samog kraja 2007. godine, ali ukoliko uzmemo u obzir izvještaj UNICEF-a o stanju u porodilištima, sa kraja 2011. godine, koji eksplicitno pokazuje da je nivo higijene na najnižem mogućem nivou, lako je napraviti sponu kakva je situacija i danas u porodilištu KCCG, kaže za Monitor direktor NVO Krug života Dejan Cvijanović.

,,Javnost je takođe upoznata da je krajem prošle godine renovirana Ginekološko akušerska klinika (GAK), međutim, imajući u vidu dokument ali i pomenuto UNICEF-ovo istraživanje, postavlja se pitanje da li je to dovoljno da se promijene navike i način rada osoblja.

Uzimajući u obzir da je u vrijeme nastanka oba dokumenta ista ekipa ljekara bila odgovorna za organizaciju i rad GAK-a i danas na istim pozicijama, pitamo se kada će se personalizovati odgovornost u pravnom i etičkom smislu. Kada će ministarstvo zdravlja, menadžment KCCG i ljekarska komora Crne Gore prestati da žmure na ovakav način rada koji sa sobom nosi žrtve.

Koliko treba da se dogodi tragičnih slučajeva, pa da neko konačno odreaguje?”

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo