Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dokle

Objavljeno prije

na

Primjer Beransela pokazao je da će se režim braniti svim raspoloživim sredstvima. Policija je pod pritiscima iz centara koji su poznati samo starješinama, upotrebljavajući silu, razbila i četvrtu blokadu gradskog smetlišta i bukvalno uhapsila cijelo Beranselo. Blizu dvjesta mještana, uključujući žene i djecu, kada je ponestalo policijskih automobila, privedeno je kasno naveče pješice, kao u zbjegu, uz rotaciono vozilo, s blokade na Vasovim vodama do stanice policije, udaljene nekoliko kilometara. Tu će sliku dugo pamtiti svi koji su je vidjeli. Najduže će je, svakako, pamtiti djeca – u naručju svojih majki ili u kolicima.

Građani Berana, kojih nije bilo na barikadama da podrže Beranselce, pamtiće tu noć po tome što se neko konačno usudio da uzvikne ono što oni ne smiju. Mještani ovog prigradskog naselja su najprije pred zgradom policije, a zatim i pred zgradom Opštine, pred ponoć uzvikivali pogrde na račun opštinskih vlasti. „Hapsite lopove, a ne nas” – odjekivalo je centrom grada, dok su prolaznici i žitelji obližnjih zgrada sa simpatijama gledali i slušali s pristojne udaljenosti. Lijepo se vidjelo: u ovom gradu Beranselci su osvojili mnogo veći stepen slobode nego ostali njihovi sugrađani.

Navršava se tačno dvije godine od kada je američki državljanin porijeklom iz Berana Jovan Lončar, u jednoj tada potpuno individualnoj i naizgled uzaludnoj akciji, zakupio bilbord u centru grada i na njega zalijepio plakat s fotografijom divljeg smetlišta na Vasovim vodama i pitanjem – „dokle”, koji su vatrogasci po naređenju lokalnih vlasti pocijepali pod okriljem mraka.

„Dokle” – je postao prepoznatljiv logo koji se nosi na majicama ovog ljeta u Beranama, pa i širom Crne Gore. I na transparentima, na protestima. U ovom gradu, i u Podgorici. To je i naziv sajta na kojem se sabiraju informacije, novinski tekstovi i televizijski prilozi u vezi s deponijom na Vasovim vodama.

Dok ovaj broj Monitora ide u štampu na braniku Vasovih voda i na blokadi gradskog smetlišta simbolično će se naći desetine članova nekih ekoloških nevladinih organizacija izvan Berana. Beranselci i njihovi sugrađani koji ih podržavaju izvešće istovremeno performans „povodom zvaničnog otvaranja nelegalne deponije opasnog otpada Vasove vode”.

U pozdravnom govoru biće ukazano na značaj ovog velikog projekta, odnosno objekta za koji je trebalo „sedam godina marljivog sakupljanja ljudske krvi, upotrijebljenog medicinskog materijala najrazličitijih vrsta, uginulih životinja i strijeljanih pasa lutalica, tone i tone otpadnih ulja, upotrijebljenih automobilskih guma, najrazličitijih vrsta baterija, elektronskog otpada, rijetkih dragulja u obliku kiselina i materija za koje ponekad ni sami nijesmo znali sastav i porijeklo”.

„Oni nešto stariji, koji pamte kako je ovo mjesto nekada izgledalo, mogu da potvrde da su, da bi se dovelo u ovo stanje, bili potrebni gotovo nadčovječanski napori. Ipak, ovom prilikom moram da pomenem ljude i institucije bez čije bi nesebične podrške svi ti naši napori bili jednostavno uzaludni, i čija će imena ostati trajno urezana ne samo u zidine ovog zdanja već i u kolektivno pamćenje ovog naroda”, rekao je ironično Gojko Cimbaljević, predstavnik građana Berana koji podržavaju Beranselce.

Pomenuti su ministar Predraga Sekulića i njegov pomoćnik Siniša Stanković, ekološka inspekcija, komunalna policija i druge nadležne inspekcijske službe Opštine Berane, Vuka Golubović sa saradnicima i koordinatorima projekta, Javno komunalnog preduzeće Berane na čelu sa agilnom i neumornom direktorkom, Uprava policije PJ Berane.

„Naročita zahvalnost stručnjacima koji su utkali svoje znanje u precizna mjerenja, odabir lokacije, izradu projektne dokumentacije, procjene uticaja na životnu sredinu i studije izvodljivosti. Zahvalna pokoljenja vam ovo neće zaboraviti”, gorko se zaključuje u govoru.

Na „novootvorenu” deponiju prvi je ušao ambasador UNICEF- a Rambo Amadeus, koji je izrazio solidarnost sa mještanima Beransela. „ Vlastima problem očigledno nije pred nosom. Ne može se leškariti negdje na jahti i ispijati koktel, a istovremeno razmišljati o Beranselu”, poručio je sa deponije Rambo.

Kako je došlo do izbora lokacije za izgradnju regionalne deponije u Beranama?

Selekcija je počela još 2004. godine. Tada se u igri, pored pet lokacija među kojima nije bilo Vasovih voda, nalazila planina Turjak. Prvobitnim masterplanom za odlaganje čvrstog otpada, koji je za potrebe crnogorskog Ministarstva uređenja prostora te godine uradila njemačka konsultantska kuća GOPA, lokacija Turjak bila je predložena kao „najbolje rješenje za regionalnu deponiju”.

Mještani Bihora i nekoliko sela rožajske opštine tada su organizovali masovne proteste. Naknadna studija je pokazala ne samo da lokacija Turjak nije najbolje već da je „najgore moguće rješenje”.

Novom studijom ovog je puta obuhvaćeno sedam lokacija na području beranske opštine. Četiri je predložio Hidrometeorološki zavod, dvije američka razvojna organizacija CHF koja je finansirala izradu studije. Sedmu lokaciju, Vasove vode, naknadno je za bodovanje predložila lokalna uprava.

Bodovanje je pokazalo da je najekonomičnija lokacija stari kamenolom u selu Buče, na Gradinskom polju. U blizini sela gradonačelnika Vuke Golubovića. Drugorangirana je bila Vasova voda. Lokalna uprava je, međutim, obavijestila obrađivača da je lokacija Buče sporna zbog procesa restitucije. Istovremeno su ga obavijestili da su počeli proces otkupa zemljišta na Vasovim vodama – prije nego je izvršeno bodovanje. Tako su se Vasove vode našle na prvom mjestu. Te 2007. godine tada nepoznat Jovan Lončar ponudio je javno Opštini da plati za zemljište na Vasovim vodama onoliko koliko su oni platili, samo da se tamo ne gradi deponija, što naravno nije prihvaćeno.

Kada su o trošku mještana Beransela izvedena ponovna bodovanja, pokazalo se da je prilikom ranijih mjerenja napravljeno niz najgrubljih nepreciznosti. Namjernih. Država i lokalna uprava naknadna bodovanja nijesu priznali, pravdajući se time da je posao projektovanja otišao daleko i da nema vremena ni novca za povratak na traženje nove lokacije.

Kada se stvari izvedu na čistac, postaje sasvim jasno da se radi o golom inatu DPS-a, koji ne želi da bude poražen ni od koga, ponajmanje od mještana jednog sela. DPS se sve više boji poraza i zato se ponaša kao ranjena zvijer. Zato su u Beranselu pustili policiju na žene i djecu. Ne treba imati iluziju da je to samo ispipavanje pulsa. Ako im na Vasovim vodama prođe sila, silu će primijeniti kad god budu htjeli, na svakom koraku i na svakom mjestu. Na Vasovim vodama se zbog toga ne brani samo Ustavom i zakonima zagarantovano pravo na zdravu životnu sredinu. Brani se sloboda.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo