Gore djelovi Sjeverne Amerike, Sibira, Afrike i Evrope. Prošli mjesec bio je najgori jul sa rekordnim brojem požara od kada su se ove situacije počele satelitski snimati 2003. godine. Sagorijevanje tla dovelo je do ispuštanja 343 megatone ugljen dioksida, a u mnogim područjima vrhunac sezone požara se tek očekuje
Svijet se opasno pregrijava. Dvadeset najtoplijih zabilježenih godina u istoriji gotovo da su se uklopile u početak novog milenijuma.
U Sjevernoj Americi zabilježen je najtopliji jun od kada postoje mjerenja, objavili su iz Programa za posmatranje Zemlje Evropske unije.
Gore djelovi Sjeverne Amerike, Sibira, Afrike i Evrope. Prošli mjesec bio je najgori jul sa rekordnim brojem požara, kažu naučnici, od kada su se ove situacije počele satelitski snimati od 2003. godine. Neobično je i to što je Evropa, uprkos intenzivnom kišnom periodu krajem proljeća i početkom ljeta, dobila drugi najtopliji jun u istoriji mjerenja.
Sagorijevanje tla dovelo je do ispuštanja 343 megatone ugljenika, a sezona požara tek će dostići vrhunac u mnogim područjima. Količina ispuštenog ugljen dioksida veća je otprilike za petinu od prethodnog globalnog vrhunca za jul, koji je postavljen 2014. Više od polovine dolazi iz dvije regije – Sjeverne Amerike i Sibira.
Evropa takođe gori. Veliki požari zahvatili su Grčku, Italiju, Kipar, Španiju. Na udaru vatre je i Turska. Zemlje EU poslale su 14 vatrogasnih aviona i 1300 spasilaca koji su pomagali u gašenju razornih požara širom Sredozemlja. „Mobilizujemo jednu od najvećih evropskih vatrogasnih operacija u istoriji jer više požara zahvata nekoliko zemalja istovremeno“, rekao je povjerenik EU za upravljanje krizama Janez Lenarčič.
Ove godine izgorjela je osam puta veća površina od prosjeka, podaci su Evropskog informacionog sistema o šumskim požarima.
Na grčkom ostrvu Rodos požari su zaprijetili Dolini leptira i prisilili evakuaciju tri obližnja kampa. Najgore je prošlo ostrvo Evija. Vatrogasci i lokalno stanovništvo danima su se borili sa velikim požarima na ovom ostrvu istočno od Atine. Grčki premijer Kirjakos Micotakis u televizijskom obraćanju naciji izvinio se zbog propusta načinjenih u suzbijanju požara. Rekao je da će izgorjela područja biti pošumljena s drvećem otpornijim na vatru. Micotakis je rekao da je 586 požara buknulo u svim krajevima Grčke. Više od 2.600 ljudi do sada je evakuisano sa Evije, drugog najvećeg ostrva u zemlji.
Procjenjuje se da je najmanje 300 domova uništeno u požaru, koji je takođe uništio veliki broj preduzeća, farmi i šumskog zemljišta. Na Eviji je plamtjelo više od 50.000 hektara borove šume, dok se uništavanje na Peloponezu opisuje kao neprocjenjivo. Ovog utorka 21 selo Peloponeza je evakuisano.
Iz lokalne uprave Evije bijesni su na vlasti u Atini zbog nedovoljne pomoći. „Vikali smo, ali oni nisu slušali“, rekao je u ponedjeljak za grčku televiziju Gjorgos Stamoulos, zamjenik gradonačelnika u Mantudiju jednom od mjesta na ostrvu. „Ukupno se naša opština prostire na 5.840 hektara, a 4.500 je izgorjelo. Oko 1.000 domova je izgorjelo. Gdje će vlada smjestiti sve ove ljude koji su ostali bez domova?“
Micotakis je medijima kazao da je odobrio dodatni budžet od 500 miliona eura za finansiranje pomoći i obeštećenja za građane. Najveći posao biće potreban za revitalizaciju uništenog ostrva. Mnogi mještani tužni su zbog činjenice što za svog života neće ponovo vidjeti bujnu vegetaciju koja je krasila njihovo ostrvo.
Meteorološka predviđanja za Grčku donose podatke o novim toplotnim talasima i jakim vjetrovima.
Nacionalna vatrogasna služba Italije saopštila je da je provela više od 800 operacija, uključujući 250 na Siciliji i više od 100 u Pulji i Kalabriji. U Pulji je šuma Difesa Grande u Gravini gorjela više od četiri dana, a ugljenisano je ostalo 200 hektara ove teritorije. Italijanski vatrogasci objavili su da su u subotu bili na 800 intervencija, uključujući 106 u Apuliji, 120 u Kalabriji i 188 na Siciliji. Tijela civilne zaštite ove zemlje upozorila su u ponedjeljak na nove požare, jer temperature u nekim djelovima zemlje dosežu 45 stepeni celzijusa.
Regionalna vlada Sicilije proglasila je vanredno stanje na šest mjeseci zbog požara koji ovog ljeta haraju ostrvom, prenose novinske agencije.
Turska se takođe bori s razornim požarima. Više od 150.000 hektara – uključujući cijela sela – već je nestalo u plamenu širom zemlje.
Temperature u turskom mediteranskom rizortu Marmarisu u utorak su dosegle istorijski maksimum od 45,5 stepeni celzijusa.
Ekološke grupe i opozicioni zastupnici u Turskoj izrazili su bojazan da bi šume oštećene požarom mogle izgubiti svoj zaštićeni status. Malobrojni kritičari režima izrazili su bojazan da bi predsjednik Redžep Tajip Erdogan mogao iskoristiti svoja ovlašćenja i izgorjela područja pretvoriti u građevinska zemljišta. Vlada je odlučno odbacila ovakve tvrdnje i najavila pošumljavanje oštećenih područja.
Veliki problem ova zemlja je imala u savladavanju požara koji je zahvatio područje na jugozapadu Turske. Termoelektrana i obližnja stambena područja evakuisana su protekle srijede, jer je plamen zahvatio i unutrašnjost elektrane.
Mnoge regije u Rusiji gorjele su nedjeljama, a područje oko Jakutska na krajnjem sjeveroistoku posebno je pogođeno. Požari su pokrili ukupnu površinu od više od 3,5 miliona hektara.
Ruska šumarska agencija saopštila je da turobni bilansi predstavljaju drugu najgoru sezonu požara od početka vijeka.
Više hiljada požara bjesni i u SAD-u i Kanadi. Tradicionalno najalarmantnije stanje je u državi Kaliforniji na Zapadnoj obali SAD-a. Jeziva je činjenica da tipična sezona požara u tom dijelu još nije ni počela. Dixie, kako je nazvan ovaj kalifornijski požar, drugi je po veličini u istoriji države i potpuno je uništio grad Grinvil. Dodatne probleme stvaraju vrtlozi pepela i žeravice.
Stručnjaci se slažu da su klimatske promjene glavni faktor ovako učestalih i jakih požara. Brojni izvještaji upozoravaju da čovjek uništava prirodu ne samo efektima emisionih gasova, već i nemarom i namjernim izazivanjem požara.
Naučnici napominju da zagađenje ugljendioksidom raste strahovitom brzinom. Ključni prag u borbi protiv zaustavljanja klimatskih promjena – ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni celzijusa do kraja vijeka – biće dostignut već u sljedećih 15 godina.
Ove podatke objavio je ovog ponedjeljka Međunarodni savjet za klimatske promjene (IPCC). Izvještaj su odobrili delegati iz 195 zemalja, a oslanja se na preko 14.000 naučnih radova.
Ovo je prvi veliki naučni pregled o klimatskim promjenama još od 2013. godine. Izvještaj će biti svojevrsna uvertira u ključni samit o klimi koji će se održati u Glazgovu. UN-ov samit, COP26, koji će okupiti lidere 197 zemalja, smatra se kritičnim trenutkom da se klimatske promjene stave pod kontrolu.
Ističući trendove porasta broja i intenziteta požara neki naučnici naveli su kao ekstreman primjer činjenicu da je u Finskoj ovog ljeta takođe došlo do naglog porasta požara.
U mnogim djelovima svijeta strepe od onoga što će se tek desiti ove godine. Oči naučnika su naročito uprte u Afriku i Južnu Ameriku gdje tek predstoji period pogodan za vatrene stihije.
CRNA GORA
Nakon što je prošle sedmice veliki požar zahvatio najpopularnije podgoričko izletište, brdo Goricu, akcije vatrogasaca nijesu prestajale. Služba zaštite i spašavanja glavnog grada do daljnjeg nastavlja sa dežurstvom na brdu Gorica kao i redovnim obilascima brda Ljubović, područja Lješanske nahije i ostalih kritičnih lokacija. Nakon požara od nedjelje, služba obilazi i opožareno Malo brdo. Iz službe su saopštili da su u periodu od 7–11. avgusta imali 57 intervencija vezanih za požare.
Više od dvadeset dana nikšićki vatrogasci su danonoćno na terenu. Najveći problemi javljaju se ovih dana u Župi, Banjanima, Trepči, Broćancu, na Pustom liscu… Raširenost požara po najvećoj opštini Crne Gore, otežava posao ekipama na terenu. Strahuje se od reaktiviranja požara na deponiji Mislov do. Problem od prije desetak dana, kada je gorjela ova „privremena“ deponija na ulazu u Nikšić, alarmirao je javnost. Na hitnost rješavanja odlaganja smeća ukazali su i iz lokalne Službe zaštite i spašavanja.
U posljednjih desetak dana Služba zaštite i spašavanja Opštine Pljevlja imala je izuzetno veliki broj intervencija, uglavnom po selima, gdje su se javljali požari na otvorenom i u šumskim kompleksima. Požar iz reona planine Bunetina u ovoj opštini proširio se i na dio zone Nacionalnog parka Durmitor. Zbog nepristupačnosti terena rad lokalnih službi je izuzetno otežan, javili su iz Nacionalnih parkova Crne Gore. „Zbog nepristupačnosti terena i jakog vjetra, u ovom trenutku požar je jedino moguće ugasiti iz vazduha,“ kazala je ove srijede direktorica NPCG Jelena Kljajević i apelovala na hitnu akciju svih subjekata sistema kako bi se u potpunosti ugasila vatrena stihija i spriječilo širenje požara kanjonom rijeke Tare. Iz NPCG su dan ranije javili da je požar koji je zahvatio i dio NP Prokletije stavljen pod kontrolu.
U nedjelju je bilo kritično i u Katunskoj nahiji. Požari su se javljali u selima međusobno udaljenim po više kilometara. Akciju gašenja su pojačali i vojni helikopteri.
I kolašinski vatrogasci i radnici Uprave za šume imali su pune ruke posla na više lokacija, a na brdu Ključ se intervenisalo šest puta.
Javnost najviše brinu vijesti o podmetnutim požarima. Podgorička i nikšićka policija lišila je slobode nekoliko osoba za koje se sumnja da su podmetnule požare. Mediji su prenijeli da postoji sumnja i da je požar na Malom brdu podmetnut. „Dok naše kolege danonoćno čuvaju Goricu i Ljubović, neko je ‘iskoristio priliku’ i podmetnuo požar na Malom brdu”, napisao je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković na Tviteru.
Da piromani ne djeluju samo u pošumljenim područjima, pokazao je i video snimak na kome se vidi pokušaj podmetanja požara u podgoričkoj Staroj varoši.
I u Pljevljima je lokalna služba zaštite i spašavanja primijetila slučajeve namjernog izazivanja požara. Uputili su poziv građanima da preduzmu mjere iz njihove nadležnosti kako bi se takvom ponašanju stalo na kraj. „U suprotnom, može doći do katastrofalnih požara, kao što imamo primjere sa zemljama u okruženju”, poručili su iz pljevaljske Službe zaštite i spašavanja.
Dragan LUČIĆ
FELJTON4 sedmice
OKO NAS4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
BAŠTE BRIGANJA4 sedmice
ALTERVIZIJA4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU3 sedmice