Naše prve dame,  ali i druge uticajne žene na visokim položajima,  utrkuju se koja će se skuplje i neukusnije obući, bogatije okititi, promovišući beskrajnu bezosjećajnost. Skupe odjevne kombinacije Lidije Đukanović, koja preferira francuske modne kreatore, Chanel i Dior, upotpunjene torbicama koje staju koštaju više hiljada eura, šalju upečatljivu poruku javnosti koja ne pita za porijeklo novca

Od uvođenja višestranačja, za nepune tri decenije, Crna Gora je promijenila tri predsjednika države, Momira Bulatovića, Filipa Vujanovića i Mila Đukanovića. Njihove supruge postale su takozvane prve dame, iako taj njihov status nije i zvanično definisan.  U novom Zakon o predsjedniku Crne Gore kojim su prvi put, pored Ustava, bliže regulisana  prava i obaveze predsjednika države, nema odrednica koje prepoznaju ulogu prve dame i njene dužnosti tokom predsjedničkog mandata njenog supruga.

Bez obzira na tu činjenicu, iako nisu ni na koji način izabrane niti su im dužnosti jasne, supruge predsjednika uživaju poseban status, privilegovane su na svakom koraku, koriste sve državne resurse koje su na raspolaganju predsjedniku i sva su im vrata širom otvorena, što drugim ženama nisu. Društvena uloga prve dame, zahvaljujući moći njenog supruga, može, ako se pravilno usmjeri, biti od velike koristi za pojedine socijalne grupe stanovništva ili za neke oblasti gdje  ženska preduzimljivost, razumijevanje i trud mogu više učiniti od glomaznog i rigidnog državnog aparata. Ali,  crnogorsko društvo, makar onaj dio koji je u velikoj potrebi za nekom vrstom pomoći, nije bilo te sreće da za prve dame ima moderne, obrazovane, i društveno angažovane žene sa osjećajem solidarnosti i spremnosti da pruže pomoć onima koji su u nevolji.

Prva crnogorska prva dama Nada Bulatović nije u tom smislu ostavila neki trag za sobom. Tokom petogodišnjeg mandata njenog supruga znala je šta je preče – uglavnom se bavila privatnim biznisom i rijetko se pojavljivala u javnosti.

Najduži staž na ovom ženskom tronu odradila je Svetlana Vujanović, koja je ulogu prve dame obnašala od 2003.,  pa sve do 2018. godine. Nije poznato da je gospođa Vujanović pokrenula bilo kakvu inicijativu humanitarnog karaktera ili nekom pritekla u pomoć. Prilika je bilo za angažovanje u prirodnim nepogodama, poplavama i požarima koje su pogodile dijelove Crne Gore, kada su mnogi ostajali bez vlastitih domova i bez imovine. O siromašnim porodicama, starima i djeci bez roditeljskog staranja da i ne govorimo. Bračni par Vujanović potrošio je tri puna mandata na vodećoj funkciji u kojima će rubrika dobročinstva, humanitarni rad i pomoć ugroženima – ostati prazna.

Dobrotvorni rad i solidarnost sa ugroženima u opisu je aktivnosti koje se očekuju od žena predsjednika države. Zašto je Crna Gora izuzeta iz ovog pozitivnog klišea teško je objasniti. Humanitarni rad i filantropija nisu na cijeni u Crnoj Gori, zemlji pretežno siromašnih ljudi. Možda i zato što se sa „vrha“ dugi niz godina šalju pogrešne poruke. Oni koji imaju, kojima se bogatstvo preliva, ne pokazuju plemenitost i saosjećanje na djelu. Ne daju primjer drugima. Naše prve dame ali i druge uticajne žene na visokim položajima u utrkuju se koja će se skuplje i neukusnije obući, bogatije okititi. One se u javnosti pojavljuju sa skupocjenim nakitom, firmiranim torbama i haljinama, šetaju bogatstvo koje prihodima ne mogu opravdati. Promovišu beskrajnu površnost, bezosjećajnost i tupost,  šaljući poruke generacijama kako je bitno pratiti modu, šepuriti se pred kamerama u markiranoj odjeći,uživati u luksuzu bez pokrića, zabavi, šopingu po evropskim metropolama, dok  je briga za druge nepoželjna.

Aktuelna prva dama Crne Gore, Lidija Đukanović, doajen je u tom smislu od početka devedesetih. Bila je prva dama u periodu od 1998. do 2002., za vrijeme prvog predsjedničkog mandata Mila Đukanovića ali je ostala na tronu kao supruga premijera dodatnih 16 godina. Decenije provedene pod brojnim privilegijama u okruženju moćnih i bogatih, nije obilježila nijedna značajnija dobrotvorna aktivnost ili neki koristan društveni angažman ove gospođe. Toliko je sirotinje u Crnoj Gori kojoj treba pomoć, samohranih majki i bolesne djece koja se liječe sms porukama. Mogla se oprobati u školstvu ili zdravstvu,  renovirati koju zapuštenu seosku školu, kupiti đacima pješacima neki autobus ili oronulim bolnicama namještaj i opremu.  Ali ništa od toga, prve dame Crne Gore su mimo svijeta,  same sebi dovoljne.

U ulozi prve dame konačno se obrela u javnosti na novogodišnjem diplomatskom bazaru u Delta sitiju, posvećenom prikupljanju pomoći za nezbrinutu djecu, sasvim u njenom stilu, neprilagođena situaciji, pretenziozno i neprikladno odjevena. Bila je to apsurdna scena, prva dama siromašne zemlje pojavila se na  humanitarnom događaju u odjeći sa potpisom Diora, jednog od najskupljih svjetskih dizajnera, sa papirićem u ruci sa kojeg čita tih nekoliko riječi apela prisutnima da doniraju koliko mogu – jer je svaki euro bitan.

Skupe odjevne kombinacije Lidije Đukanović, koja preferira većinom francuske modne kreatore, Chanel i Dior, upotpunjene torbicama koje staju više hiljada eura, šalju upečatljivu poruku crnogorskoj javnosti koja ne pita za porijeklo novca. Svojom pojavom, garderobom i nakitom basnoslovnih cijena koji nosi na javnim skupovima, Lidija vjerno potvrđuje i promoviše  nedavno iznijetu ocjenu američkog ambasadora u Makedoniji, Kristijana Timonija, da se u Crnoj Gorikonstantno bogati 12 porodica.

Njen „outfit“, rečeno modnim žargonom, na ručku priređenom na 74. zasijedanju Generalne skupštine UN za 55 prvih dama, bio je „težak“ više desetina hiljada eura. Nakit sa brojnim brilijantskim narukvicama i prstenjem kojim se okitila, dodatno je otežao ukupan stajling prve dame koja kao da je stigla iz neke od najbogatijih zemalja svijeta, a ne iz malog siromašnog Montenegra. Kao da se utrkuje sa Melanijom Tramp, koja na sebi nikada nije imala toliko komada nakita odjednom. To je neki crnogorski trend koji prezentuje prva dama pravosuđa, Vesna Medenica čiji poslovni stajling podrazumijeva spektar boja i raznovrsnog nakita, zlata i bisera zajedno,  prstenja, satova i narukvica koliko može da stane, uz garderobu rijetko viđenog stila.

Prve dame na svjetskoj političkoj sceni nerijetko su i prave modne ikone. One su, poput Melanije Tramp privatno bogate i mogu sebi da priušte skupe komade poznatih dizajnera.  Međutim, one su u javnosti prepoznate i po humanitarnom radu u čemu ih naše uticajne dame ne oponašaju  Društveno su aktivne i predstavnice kraljevskih porodica širom svijeta. Mnoge prve dame bave se filantropskim radom, pomažu u obrazovanju,  posvećene su pravima žena u zemljama u kojima su ona upitna, organizuju fondacije za borbu protiv raznih teških bolesti, za pomoć bolesnoj djeci širom svijeta….Bivša prva dama SAD Mišel Obama inicirala je pokret „Let“s Move“, otvaranjem bašte u Bijeloj kući, kao primjer zdrave ishrane i zdravog načina života Amerikanaca. Napisala je i izdala knjigu na tu temu, pored drugih mnogobrojnih aktivnosti.

Melanija Tramp je pokrenula inicijativu „Be best“ za podršku i pomoć djeci rođenoj u posebnim okolnostima. Posjećuje bolnice, bavi se donatorstvom, zadužena je za uređenje Bijele kuće… Trampovi su nedavno donirali milion dolara na račune 12 dobrotvornih organizacija, među kojima je i Crveni krst.

Crnogorski predsjednički par u bogatstvu ne zaostaje mnogo iza svjetskih lidera, ali ga ne dijele sa siromašnima. Rezidencija predsjednika države nalazi se na Cetinju i javnosti nije poznato da li je prva dama učestvovala u njenom opremanju i uređenju, kao i da li je koristi i u kakve svrhe. Da li uopšte ima neku komunikaciju sa građanima Crne Gore, kancelariju za obavljanje svojih dužnosti. Ili se sve svodi na odabir garderobe i isprazno poziranje pred kamerama od jednog do drugog političkog događaja na koji prati predsjednika.

Branka PLAMENAC