Povežite se sa nama

Reagovanja

Dobijena saglasnost ministarstva finansija

Objavljeno prije

na

(Direktor Mladen Zagarčanin – ugovor sa samim sobom, Stela Kovač, Monitor, br. 1336)

U odnosu na tekst objavljen 25. februara 2022. godine dostavljamo demant uz sljedeće informacije.

  • Sa Agencijom „Kadar plus“ potpisan je Sporazum o ustupanju zaposlenih – angažovanih lica za potrebe hitnog sprovođenja postupka revalorizacije kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara br. 5795 od 29. 12. 2021. g.
  • Dobijena je saglasnost Ministarstva finansija br. 03-19446/1 od 30. 12. 2021. g. na Sporazum o ustupanju zaposlenih – angažovanih lica za potrebe hitnog sprovođenja postupka revalorizacije kod Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
  • Po osnovu rješenja o obrazovanju stručnih timova od strane UZKD, ovaj organ je dostavio Zahtjeve – uputnice za upućivanje zaposlenih – angažovanih lica agenciji „Kadar plus“ na osnovu čega su sačinjeni Ugovori o djelu sa članovima stručnih timova. Na osnovu Rješenja br. UP/I-02-405/2021 i UP/I-02-406/2021 od 30. 12. 2021. g. istog dana je dostavljena uputnica br. 01-753/2021-22 na osnovu koje je formiran Ugovor o djelu za potrebe isplate Mr Mladena Zagarčanina, člana stručnog tima – arheologa a za potrebe izrade Elaborata o revalorizaciju kulturnih dobara: Ostaci trikonhalne crkve, Topolica, Bar; Kruče, lokacija Kodra, Ulcinj i Ruševine (crkve) na Velikom Pijesku, Dobra Voda, Bar.

Napominjemo da je agencija za ustupanje kadrova angažovana zbog činjenice da UZKD nema dovoljno kadrovskog kapaciteta za formalno regulisanje većeg broja ljudi za potrebe sprovođenja procesa revalorizacije. Rješenje za prevazilaženje ovog problema našlo se u angažovanju ove agencije ne bi li ista vršila sve potrebne formalno-pravne poslove za ove potrebe a sve u cilju poštovanja Zakonom o zaštiti kulturnih dobara definisanog roka odnosno završetka postupka do 6. 7. 2022. godine.

Od formiranja Uprave za zaštitu kulturnih dobara 2012. g. ovaj proces nije sproveden do kraja, odnosno svega par rješenja o uspostavljanju zaštite/potvrđivanju statusa donijeto je na osnovu urađenih elaborata. Kao posljedica, Uprava za zaštitu kulturnih dobara poslovala je u pravnom vakuumu u periodu od 2013–2017. godine, kada su, usljed nedonošenja navedenih rješenja, svi spomenici kulture, odnosno kulturna dobra izgubila formalno- pravnu zaštitu.

Izmjenama Zakona o zaštiti kulturnih dobara iz 2017. godine predviđeno je produženje roka, odnosno definisan je novi rok za sprovođenje postupka revalorizacije i donošenja rješenja o uspostavljanju zaštite/potvrđivanja statusa, u trajanju od pet godina, od dana stupanja na snagu Zakona. Od ovog dana, revalorizovano je svega četiri spomenika kulture. Na današnji dan, sa dobrima valorizovanim po osnovu inicijativa za uspostavljanje zaštite, Crna Gora ima zaštićenih 26 kulturnih dobara, od ukupno 2.017 koji se nalaze na popisu kulturnih dobara. Rok za donošenje rješenja za preostalo 1991 kulturno dobro je 6. 7. 2022. godine.

Prvi pokušaj revalorizacije bio je odmah nakon formiranja UZKD (2012. godine). Bez novčanih sredstava, bez bilo kakve podrške Ministarstva kulture, te nakon smjene direktorice, taj pokušaj nije mogao uspjeti.

Nakon toga Ministarstvo kulture 2013. godine, mimo zakona, preuzima organizovanje postupka i procesa revalorizacije. Na osnovu autorskog projekta Lidije Ljesar, pod nazivom „Projekat revalorizacije kulturnih dobara CG“, Ministarstvo kulture organizuje radionice, angažuje ljude za stručne timove i monitoring, kontroliše kompletan proces i isplaćuje honorare za taj rad.

Postupkom revalorizacije bilo je obuhvaćeno 1.964 spomenika kulture, i to nepokretnih 1.366 i pokretnih 598.

Predato je 1.576 elaborata o revalorizaciji, od kojih 1032 za nepokretna i 544 za pokretna kulturna dobra.

Upravi su elaborati predati krajem 2014. godine, tj. godinu dana nakon isteka roka.

Nije predato 388 elaborata o revalorizaciji,  od kojih 334 za nepokretna  i 54 za pokretna kulturna dobra.

Na osnovu predatih elaborata nijesu mogla da se urade rješenja o zaštiti.

Zakon iz 2010. godine je utvrdio prelazni status kulturnim dobrima do završetka revalorizacije. Kako revalorizacija nije završena u predviđenom zakonskom roku (avgust 2013), novo produženje roka je utvrđeno 2017. godine. U periodu od 2013.  do  2017. godine imamo gubitak statusa kulturnih dobara da bi se zakonski ponovo utvrdio 2017. godine sa proširenjem roka revalorizacije.  Rok od 5 godina za revalorizaciju ističe.

Napominjemo da se za podatke ili dokumenta za članak koji je objavljen u Monitoru nikad niko nije obraćao shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama ili na bilo koji drugi način, te da će u odnosu na protivzakonito korišćenje dokumentaciji ove Uprave biti preduzete sve zakonima propisane mjere.

Mladen Zagarčanin
v.d.  direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara
(Odgovor u narednom broju)

Komentari

Reagovanja

Podaci  u tekstu o ASCG su lako provjerljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podaci  u tekstu o ASCG su lako provjerljivi
 („Atlantski savez Crne Gore od 2006. godine zastupa euro-atlantske vrijednosti“,  Monitor br. 1774, 18. oktobar 2024, str: 50-51)

 

Prošlog petka je ASCG objavio reagovanje na tekst Koga i šta zastupa ASCG, navodeći da je „naslov tendenciozan“, da tekst „sadrži niz neutemeljenih insinuacija i iskrivljenih interpretacija koja štete ugledu“ ove organizacije. Dalje, autor teksta je ocijenjen kao „pristrasan“, „subjektivan“ i „iznosi ad hominem napade“… Ruska ambasada me je do sada tri puta u svojim reagovanjima optuživala za identične stvari u mojim tekstovima.  Vjerujem  da je svaka sličnost slučajna.

Međutim, ASCG reagovanje ne navodi ni jedan ad hominem citat ili primjer. Podaci objavljeni u tekstu su odavno manje ili više poznati javnosti i lako provjerljivi! Sem toga, ASCG je iznio primjedbe samo na prvi dio naslova, tj. glavni naslov. Na 2BS Forum u KGB hotelu nije bilo primjedbi niti je to ikada pominjano u publikacijama. Složiću se sa reagovanjem ASCG-a da su smještajni kapaciteti kojima raspolaže hotel ex šefa ruske državne bezbjednosti svakako za pohvalu.

U tekstu sam se samo u dva slučaja pozvao na neformalne izvore – od kojih se samo drugi direktno odnosi na ASCG, tj. da do tada (u trenutku objave) Vlada CG još nije uplatila obećani novac.

Dalje se navodi „autor je potrošio polovinu teksta pokušavajući da dođe do odgovora na pitanje zašto se 2BS Forum održava u hotelu Splendid u Budvi“. Ovo naprosto nije tačno. Skoro polovina teksta se odnosi ASCG-ove vlastite citate i objašnjenja ko su i šta su, i o 2BS Forumu, uključujući i to da je ASCG član globalne ATA, broj učesnika iz koliko zemalja i svi drugi detalji kako bih vjerno prenio stav. Na kraju „radi pojašnjenja“ sve to isto ASCG opet citira u reagovanju.

Monitor je od kad postoji (nekada izložen direktnim prijetnjama i pritiscima) uvijek radio u interesu javnosti držeći se istine a ne zvanične politike. Upravo zato je i moja malenkost dio tima, jer čvrsto vjeruje u evro-atlantske vrijednosti (namjerno ne pišem Euro zbog druge konotacije). Na sajtu Atlanstkog vijeća Rumunije se decidno navodi koje su to evro-atlantske vrijednosti: sloboda (balans individualnih sloboda i dobrobiti društva), demokratija, vladavina zakona, slobodno tržište, kolektivna bezbjednost, ljudska prava i unutrašnja stabilnost. Vjerujem da je to i stav svakog slobodoljubivog i pravdoljubivog građanina(nke) ove zemlje. Tri decenije prethodne vlasti su sve bile samo ne to.

Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Atlantski savez Crne Gore od 2006. godine zastupa euro-atlantske vrijednosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Atlantski savez Crne Gore od 2006. godine zastupa euro-atlantske vrijednosti
(„Koga i šta zastupa Atlantski savez CG“,  Monitor br. 1773, 11. oktobar 2024, str: 18-21)

 

„Koga i šta zastupa Atlantski savez CG“, koji potpisuje novinar Jovo Martinović, osim tendencioznog naslova sadrži i niz neutemeljenih insinuacija i iskrivljenih interpretacija koje štete ugledu Atlantskog saveza Crne Gore i omalovažavaju naše dvodecenijske napore u promociji euroatlantskih vrijednosti, regionalne bezbjednosti i međunarodne saradnje.

Iako je iz samog teksta jasno da je 2BS Forum 2024 autoru poslužio samo kao povod za tekst o bivšem crnogorskom predsjedniku Milu Đukanoviću i Demokratskoj partiji socijalista, kontekst u koji je naša organizacija očigledno sasvim proizvoljno stavljena zahtjeva reagovanje sa nizom pojašnjenja.

Atlantski savez Crne Gore je 2BS Forum davne 2011. godine predstavio kao platformu za otvoreni dijalog, razmjenu znanja i iskustava o globalnim i regionalnim bezbjednosnim pitanjima. Ni u jednom trenutku nismo dozvolili da 2BS Forum postane mjesto za promociju pojedinaca ili političkih partija, a prostor za moderirani razgovor su od početka imali svi predsjednici, premijeri i ministri koji su željeli da uzmu učešće na Forumu.

Kada je riječ o organizaciji 2BS Foruma, autor je potrošio polovinu teksta pokušavajući da dođe do odgovora na pitanje zašto se 2BS Forum održava u hotelu Splendid u Budvi. Odgovor staje u jednu rečenicu:

Hotel Splendid je jedini hotel sa pet zvjezdica na crnogorskom primorju koji ima kapacitete da ugosti više od 400 učesnika kroz obezbjeđivanje adekvatnog smještaja i konferencijske sale za događaj tog obima, i da ispuni specifične i veoma zahtjevne standarde u pogledu bezbjednosti, logistike i infrastrukture, imajući u vidu da 2BS okuplja visokoprofilne goste čija je bezbjednost tokom boravka na konferenciji od najveće važnosti.

2BS Forum svake godine okuplja više od 400 učesnika iz 30-ak zemalja iz cijelog svijeta, a među njima su šefovi država i vlada, ministri odbrane i vanjskih poslova, visoki civilni i vojni predstavnici NATO, visoki predstavnici EU, gotovo cio diplomatski kor, brojni eksperti, profesori i analitičari. Uz njih, u produkciji događaja učestvuje gotovo 100 ljudi, a Forum sa lica mjesta prati više od 70 novinara, kamermana i fotoreportera. Svakome ko se bavi organizacijom događaja, sve i da nisu na nivou 2BS Foruma, iz ovoga je jasno koliko je teško pronaći adekvatnu lokaciju.

Kada je riječ o radu Digitalnog forenzičkog centra (DFC), veoma je jednostavno demantovati tvrdnje da DFC selektivno istražuje ili zanemaruje politički kontekst.

Pažljiviji čitalac analiza i studija DFC-a – kakvim se g. Martinović nažalost nije pokazao, iako se na njih na više mjesta poziva – sjetiće se da su analitičari DFC-a više puta do sada ukazivali da su „brojni problemi koji opterećuju crnogorsko društvo akumulirani u vrijeme trodecenijske vladavine DPS“, te da je tokom tog perioda „iako u potpuno drugačijem spoljno-političkom kontekstu, omogućen i snažan upliv ruskog faktora u Crnu Goru, koji je imao različite oblike ispoljavanja, od kupovine nekretnina, do uglavnom neuspješnih investicija u turističku privredu i industriju“.

DFC je u ranijim studijama isticao i da je „nedostatak snažnih i demokratskih institucija jedan od razloga zbog kojeg je Crna Gora posebno ranjiva na štetni uticaj koji dolazi iz Rusije i Srbije“. I u kontekstu drugih stranih uticaja, DFC je isticao da je „involviranost Kine u energetske/infrastrukturne projekte u Crnoj Gori započela za vrijeme vlade koju je dominantno konstituisala Demokratska partija socijalista“.

Na kraju, bez želje da posebno komentarišemo izraženu pristrasnost autora teksta – koji, uprkos istoj, nije označen kao kolumna ili stav – ili brojne subjektivne tvrdnje i ad hominem napade, dužni smo da se osvrnemo na činjenicu da se g. Martinović iz nekog razloga potrudio da stupi u kontakt sa Atlantskim savezom SAD a da nije uložio mnogo manji ali iz ugla novinarske profesije neophodan napor da komentar na svoje teze zatraži od Atlantskog saveza Crne Gore, o kojem zapravo piše tekst.

Pojašnjenja radi, Atlantski savez Crne Gore i Atlantski savez SAD različite su organizacije, ali su obje članice Svjetske organizacije atlantske povelje (ATA). Atlantski savez Crne Gore dio je ATA od 2006. godine, i prema njihovim riječima najaktivniji je od svih organizacija-članica. Osnivač ASCG, Savo Kentera, bio je i na funkciji potpredsjednika ATA, a ta ugledna organizacija ove godine obilježava 70. godišnjicu postojanja.

Profesionalno novinarstvo zahtijeva nepristrasnost, jasnoću i dosljednost u prikazivanju informacija, što u ovom tekstu izostaje. Vjerujemo ipak da će Monitor – prvi nezavisni politički časopis u zemlji koji je služio kao orijentir javnosti tokom turbulentnih 90-ih godina prošlog vijeka – zadržati intergitet i u godinama koje dolaze. Uvjereni da je u ovom konkretnom slučaju riječ o incidentu a ne namjernoj diskreditaciji ili podlijeganju malignim uticajima, čestitamo redakciji na 35. godišnjici postojanja.

Snažna podrška demokratizaciji crnogorskog društva i euroatlantskim integracijama zemlje vrijednosti su koje dijelimo od početka.

Atlantski savez Crne Gore
( Odgovor našeg novinara u sljedećem broju)

Komentari

nastavi čitati

Reagovanja

Ambasador u odbrani imperijalne politike 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ambasador u odbrani imperijalne politike
(Vladislav Maslenikov, „Ukrajinsko žito išlo je u „situ“ Evropu“, Monitor br. 1725)

Uvaženi veleposlanik Ruske Federacije, gospodin Vladislav Maslenikov je u prošlom broju poslao, treću po redu, reakciju na pisanje Monitora o ruskoj agresiji na Ukrajinu. Zahvalni smo Nj.E. g. Maslenikovu što je saopštenje konačno potpisano i kraće je sadržine za razliku od prva dva reagovanja.

U potpunosti razumijem dužnost gospodina ambasadora da zastupa i brani imperijalnu politiku svoje zemlje uz tradicionalne boljševičke kvalifikacije i neprovjerljive tvrdnje. Nepostupanje po uputama Moskve može biti opasno, ne samo po karijeru, već po zdravlje i život – što je čest slučaj od početka Specijalne vojne operacije.

U saopštenju nije ponuđena ni jedna činjenica da je bilo koji navod u mome tekstu netačan. Činjenice o relokaciji ruske flote, njenim gubicima i gubicima kopnene vojske su lako provjerljive sa snimaka satelita, dronova i Google Earth-a.  Nasuprot tome imamo insistiranje da je sve što Kremlj i Ljubljanka kažu tačno – dok isto kasnije ne poreknu. .

S poštovanjem
Jovo MARTINOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo