Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Do pada Vlade

Objavljeno prije

na

Smanjenje cijene struje, ostavke članova RAE, preispitivanje privatizacija, krivična odgovornost korumpiranih, besplatno školovanje, slobodan Univerzitet – tražili su crnogorski građani, radnici i studenti na protestima 21. januara i 18. marta. Vlada ne da nije ispunila zahtjeve više hiljada građana, nego ih nije ni razmatrala. Zbog toga su Unija slobodnih sindikata, MANS i Studentska unija za maj najavili novi protest u Podgorici sa samo jednim zahtjevom – ostavka Vlade Igora Lukšića. ,,Vlada nije ispunila nijedan zahtjev građana. Umjesto eliminisanja ugradnji sa računa za struju, gorivo i telefon, planiraju se novi nameti, umjesto raskidanja štetnih ugovora, individualne odgovornosti i vraćanja novca u budžet, u ime i na račun građana Vlada preuzima dugove KAP-a. Umjesto eliminisanja korupcije kao barijere za ozbiljne investitore koji poštuju zakone i otvaraju nova radna mjesta, Vlada radi na dovođenju firmi iz Azerbejdžana. Umjesto da se bavi rješenjima i štiti javni interes, vlada Igora Lukšića se bavi zataškavanjem starih, štetnih poslova i kreiranjem novih problema, i puni džepove tajkuna dovodeći ovu zemlju na ivicu bankrota”, kaže za Monitor Vanja Ćalović.

I nakon najave novih protesta premijer se drži svoje mantre – da su organizatori protesta potvrdili političke ambicije, te da on nema nikakav problem sa tim i da organizatori treba da ponude program kojim će dokazati da su bolji od Vlade.

Ćalović kaže da je to ,,jedini odgovor koji Lukšić umije i smije da saopšti, jer je samo politički, bolje rečeno politikanski teren mjesto na kome se on i njegova partija najbolje osjećaju”.

Politički analitičar Svetozar Jovićević za Monitor kaže: ,,Čudno je uporno insistriranje vlasti da se izlazi iz ekonomskih okvira i izbjegavanje da se govori o političkom karakteru protesta. Ne treba bježati od toga da su protesti politički, normalno je da oni budu takvi. Kao da je sramota tražiti odgovornost vlasti”.

Nakon entuzijazma i velikog uspjeha prvog protestnog okupljanja u januaru, protesti u martu, iako su okupili duplo više ljudi, nijesu bili toliko uspješni upravo zbog nepreciznih zahtjeva.

Jovićević smatra da je redosljed poteza očekivan i da je prirodno bilo da se postavi pitanje povjerenja Vladi: ,,Pored korupcije i kriminala, KAP-a, subvencije, zaduživanja, poskupljenja, uz neizbježno smanjivanje plata i penzija ako ne sad a ono za koji mjesec, pokretanje jedne dužničke spirale, to su sve krupni razlozi za protest i traženje ostavke i od toga ne treba bježati”.

Ćalović smatra da je u Vladi „panika i da premijer Lukšić vrlo dobro zna da je ovo njegov prvi i posljednji mandat. On zna da je njegova Vlada u suštini već pala, jer su je građani demaskirali”.

Ona se nada da će treći protest biti još veći od prethodna dva i da takav pritisak javnosti ,,premijer pripravnik” neće izdržati, već će podnijeti ostavku.

Već duže traju rasprave o modelima smjene Vlade i reda poteza koji bi uslijedili nakon toga. Uglavnom se preporučuje objedinjavanje svih snaga kojima je cilj rušenje režima, zajedništvo opozicije, a kao jedno od rješenja predlaže se i bojkot.

Lider PZP-a Nebojša Medojević za Monitor kaže da je ideja bojkota u opticaju i priznaje da je opravdano nezadovoljstvo dosadašnjim radom opozicije.

Po njemu male su šanse da će se Vlada odrediti prema zahtjevima protesta: ,,Veoma je bitno da je artikulisan taj protest. Činjenica da su građani u Crnoj Gori dali prednost socijalnim i ekonomskim temama nad identitetskim pitanjima ima elemente istorijskog događaja. To je samo po sebi fenomen. Režim je svojim katastrofalnim rezultatima uspio da ujedini Crnu Goru i to je važno”, kaže Medojević.

Dragan Koprivica iz SNP-a smatra da ,,Lukšić u zamjenu za nesposobnost Vlade da se hrve sa negativnim nasljeđem, nudi viziju nekakve Retoričke Vlade. I to one koja sve pripisuje sebi kao pozitivne poene, pa čak i sve učestalije štrajkove po Crnoj Gori. Vjerovatno će, ako ti štrajkovi budu sve izraženiji i dovedu do ostavke Vlade, sam premijer biti zadovoljan što mu je uklonjeno breme sa kojim očigledno nema snage da se nosi. Dakle, smatram da je potajno na strani svih onih koji se zalažu da ova nesposobna Vlada podnese ostavku”.

Iz SNP-a podsjećaju da je lider ove stranke Srđan Milić ukazao na praktičnu stranu formiranja koncentracione vlade, kao i da mu ta ideja nije strana, ali samo u varijanti da u toj vladi budu sve partije.

Medojević ističe da se njegova partije, već duže, konsultuje sa opozicijom, intelektualcima, civilnim sektorom. Predstoje razgovori sa međunarodnom zajednicom.

,,Ključno je pridobijanje međunarodne zajednice na stranu opozicije. Ovakvi sistemi se ne mogu promijeniti samo unutrašnjim protestima, neophodna je i podrška sa strane. Od svega toga zavisiće i dalji izbor modela borbe protiv vlasti. Do kraja maja znaćemo kako dalje. Imaćemo jasnije pozicije – da li će nas podržati iz međunarodne zajednice, da li će se ići u bojkot, da li će se praviti koalicija, zajednički izlazak, da li će se praviti šira lista sa civilnim aktivistima…”, objašnjava Medojević.

A o čestim nesuglasicama i sukobima unutar opozicije Koprivica kaže: ,,Siguran sam da određene nesuglasice na opozicionom bloku neće biti dugoga daha i da će doći do učvršćivanja stavova jedinstvene opozicije, spremne da na demokratski način mijenja i sistem vrijednosti i vlasti u podjarmljenoj državi. U tom velikom poslu i zadatku veliku ulogu imaju svi opozicioni lideri, i to je svakome od njih pojedinačno jasno”.

Opoziciji za dogovor ponestaje vremena, jer se kao rok za izbore u DPS krugovima pominje kraj septembra.

Organizatori protesta poručuju da će ih održavati sve dok ne padne Vlada: ,,Mi očekujemo da nova vlada ispuni naše zahtjeve i ne interesuju nas personalna rješenja, već rezultati. Naravno, bilo bi neprihvatljivo da kada vlada Igora Lukšića padne, u novoj vladi budu pojedinci koji su dio problema, uključeni u koruptivne poslove i afere, i mi ćemo se protiv toga snažno boriti”, kaže Ćalović.

Prema mišljenju Svetozara Jovićevića, ,,ako bi Vlada i bila spremna da podnese ostavku, a to se neće desiti bez velikog čuda, a iste partije naprave novu vladu ništa se neće promijeniti. Novi Lukšić neće biti ništa bolji od starog. Čak ni izbori ništa ne bi riješili”. On je uvjeren da će se vremenom iskristalisati zahtjev za formiranjem tehničke vlade sa ograničenim rokom i tek onda raspisati novi izbori. ,,Ni ta vlada, niti bilo kakvi stručnjaci, ne bi mogli Crnu Goru izvući preko noći iz duboke krize, ali bi se time otvorio put, mogućnost, nada”, tvrdi Jovićević.

Protesta neće faliti. Uvertira će biti protesti zakazani za nedjelju 22. aprila u Bijelom Polju i Ulcinju. Sve su češći i spontani izlivi nezadovoljstva. Ovonedjeljno okupljanje Ulcinjana pred zakatančenim Valdanosom izazvalo je emotivni bunt, koji je primorao obezbjeđenje da otvori kapije te zarobljene uvale. Mještani su mirno i dostojanstveno čekali da im obezbjeđenje otvori kapije, ušli su, obišli kupalište i svoje maslinjake i napustili uvalu bez ijednog incidenta.

,,Ovaj protest više nije lokalnog značaja i simboličan je dokaz da su ljudi prestali da se boje”, kazao je jedan od organizatora okupljanja Dritan Abazović.

,,Sjutra će opet biti katanac”, poručili su iz obezbjeđenja. Građani su odgovorili – Doći ćemo opet!

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo