Pravnici smatraju da će nova vlast morati da dođe do najmanje 49 poslanika (jedan više od tri petine) kako bi se izvršile promjene u tužilaštvu i sudstvu, koje su i međunarodne organizacije prepoznale kao selektivne i poluge dosadašnje vladajuće koalicije. Tvrde, međutim, da je zbog takvih ustavnih odredbi pravosudni sistem u blokadi skoro godinu

Borba protiv organizovanog kriminala, endemske korupcije i procesuiranje ratnih zločina iz devedesetih godina obećanja su lidera tri, do skoro, opozicione koalicije, a koje su na parlamentarnim izborima osvojile većinu, potrebnu za formiranje vlasti. Međutim, za svako od navedenih obećanja potrebna je saradnja sa trećom granom vlasti, u koju nova skupštinska većina ne može da ima uticaja bez dvije trećine (55 poslanika) ili tri petine (49 poslanika). Nova vlast bi, ukoliko se formira, u Skupštini imala 41 poslanika.

Prema najvećem pravnom aktu u državi – Ustavu Crne Gore, Skupština bira vrhovnog državnog tužioca (VDT) i četiri člana Sudskog savjeta (iz reda uglednih pravnika), koji kasnije bira predsjednika Vrhovnog suda . Za izbore rukovodstva u tim institucijama, prema Ustavu, potrebna je veća podrška od dvije trećine u prvom krugu glasanja, odnosno od tri petine u drugom krugu.

„U prvom glasanju dvotrećinskom većinom i u drugom glasanju tropetinskom većinom svih poslanika najranije nakon mjesec dana, Skupština bira i razrješava sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca i četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika“, navodi se u Ustavu.

Pravnici smatraju da će nova vlast morati da dođe do najmanje 49 poslanika (jedan više od tri petine) kako bi se izvršile promjene u tužilaštvu i sudstvu, koje su i međunarodne organizacije prepoznale kao selektivne i poluge dosadašnje vladajuće koalicije. Tvrde, međutim, da je zbog takvih ustavnih odredbi pravosudni sistem u blokadi skoro godinu.

Tužilaštvo je od oktobra prošle godine u VD stanju nakon što je istekao mandat vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću. U Skupštini do sada nije postojala potrebna većina da se izabere novi VDT. Isti problem postoji sa izborom četiri člana Sudskog savjeta. Međutim, Skupština je izmijenila Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, kako bi članovi tog tijela, kojima je istekao mandat vršili tu funkciju do izbora novih članova. Takav savjet je Vesni Medenici dao sporni treći mandat za mjesto predsjednice Vrhovnog suda, dok je sporne mandate dao i mnogim sudijama osnovnih sudova.

Bivši ministar pravde i advokat Dragan Šoć smatra da se „glupim i štetnim“ izmjenama Ustava blokirao sistem. Tako, tvrdi, kao što prethodna vladajuća većina nije mogla birati ključne kadrove u pravosuđu bez podrške opozicije, tako neće moći ni nova vladajuća većina. On smatra da bi nova vlast, umjesto da traži potrebnu većinu za izbor VDT-a i članova Sudskog savjeta, trebala iznaći dvije trećine za izmjenu ustavnih odredbi.

„Još jedna mogućnost da se ide na ustavne promjene i da se tu traži dvotrećinska većina. Koliko ja vidim, i u DPS-u su shvatili da im ta priča nije bila dobra. Prosto blokirate sistem i šta imate od toga? Koja je korist od toga što nam na čelu tužilaštva stoji čovjek koji je penzioner, koji je u VD stanju i ne može ništa da uradi? I šta ćemo sad? Ako neko zaista misli o državi – a svi kažu da misle o državi, onda se mora obezbijediti da institucije funkcionišu. Eto, to je suština moje priče“, pojasnio je Šoć za Monitor.

Međutim, kao i Vrhovno državno tužilaštvo, većina državnih tužilaštava su bez rukovodioca. Više državno tužilaštvo i Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici, nadležni na teritoriji sa najvećim brojem građana, od aprila prošle godine su u VD stanju. Tada je istekao madnat na mjestima rukovodioca tužiteljkama Vesni Jovićević (Više) i Ljiljani Klikovac (ODT). Višim tužilaštvom u glavnom gradu trenutno rukovodi VD Lepa Medenica, ujedno i portparol te institucije, dok je VD u ODT Podgorica Miroslav Turković.

Pored ovih, u VD stanju je još devet crnogorskih osnovnih tužilaštava. Do početka ove godine u VD stanju bila su i osnovna tužilaštva u Baru i Kotoru, ali je Tužilački savjet u januaru izabrao rukovodioce tih institucija, od kada im teče mandat. Trenutno su u VD stanju osnovna državna tužilaštva u Nikšiću, Herceg Novom, Ulcinju, Pljevljima, Beranama, Kolašinu, Rožajama, Plavu i Cetinju. Pljevaljsko tužilaštvo je bez rukovodioca od septembra 2019, dok su ODT Kolašin i ODT Berane u VD stanju od juna prošle godine. Ostala tužilaštva čekaju na rukovodioca, kao i podgorička, od aprila prošle godine.

Za razliku od tužilaštava, u sudovima je samo Osnovni na Cetinju u VD stanju i to nakon što je predsjednica tog suda Jelena Perović nedavno izabrana za drektoricu Agencije za sprječavanje korupcije. Sudstvo, međutim, muči drugačija boljka – dugovječnost čelnika sudova. Treći mandat predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice čini se i skromnim u odnosu na osmi mandat predsjednika Osnovnog suda u Kotoru Branka Vučkovića ili na sedmi mandat predsjednika Osnovnog suda u Rožajama Zahita Camića. Kada se to pretvori u godine na čelu sudova, dolazi se do rezultata da je Vučković 31 godinu na  čelu jednog osnovnog suda, dok je Camić na njegovoj funkciji 26 godina. Međutim,  još sedam predsjednika osnovnih sudova na funkciji su više od dva mandata, koliko predviđa zakon. Riječ je o osnovnim sudovima u Baru, Bijelom Polju, Beranama, Plavu, Kolašinu, Danilovgradu i na Žabljaku. Predsjedniku Osnovnog suda na Žabljaku Mihailu Anđeliću u februaru je počeo da teče peti mandat, dok  predsjednicima ostalih navedenih sudova traje treći mandat.

Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o napretku za pregovaračka poglavlja 23 i 24 (vladavina prava) iskazala zabrinutost zbog VD stanja u tužilaštvu i novih mandata za predsjednike sudova. Ministar pravde Zoran Pažin je, nakon tog izvještaja, pozvao predsjednike sudova sa više od dva mandata da se povuku sa funkcija, zbog čega je dobio oštru zamjerku Medenice da izvršna vlast ne smije da se miješa u sudsku.

Zabrinutost postoji i kod građana koji, prema svim istraživanjima javnog mnjenja, smatraju da crnogorsko pravosuđe nije nezavisno. Prema istraživanju koje je 2018. godine radila agencija Ipsos uz podršku Svjetske banke, većina građana, njih 56 odsto kao i dvije trećine ispitanika iz poslovnog, odnosno privatnog sektora, smatraju da crnogorsko pravosuđe nije nezavisno, kao i da je korupcija u toj oblasti veoma ili uglavnom prisutna.

Zabrinutost, međutim, ne postoji kod sudija i tužilaca. Prema istom istraživanju 76 odsto sudija i 96 odsto tužilaca smatra da su njihovi resori efikasni. Istraživanje koje je nedavno objavljeno na zvaničnom sudskom portalu pokazalo je da samo dva odsto sudija i tužilaca smatra da u pravosuđu ima korupcije.

Šoć: Pravne improvizacije nijesu dobre

Dragan Šoć smatra da bi nova vlast mogla na razne načine improvizovati i izmjenama tužilačkih ili sudskih zakona uticati na promjene u tim institucijama. On, međutim, smatra da to nije dobro za funkcionisanje cjelokupnog sistema.

„Improvizovati se može na razne načine, ne znam šta bi se time dobilo. Ne mogu da razmišljam o tim kategorijama. Razmišljam o tome da se obezbijedi funkcionisanje sistema, bez obzira ko ima trenutnu većinu u Skupštini. Ako ćemo da nam država funkcioniše tako što ćemo svaki čas dovoditi u pitanje i osporavati funkcionisanje sistema, i osporavati legitimitet ovih institucija, kao što ih sada imamo, i imati nelegitimne institucije samo sa drugim političkim predznakom. Izvinite ne znam kome to treba“, kazao je Šoć

Skupština je 2015. godine donijela novi Zakon o državnim tužilaštvima i nakon donošenja zakona prestali su mandati svim rukovodiocima tužilaštava i po tom zakonu su birani novi. Stručna javnost tada je osudila taj princip, jer je, kako su tada kazali, suprotan međunarodnim konvencijama.

Ivan ČAĐENOVIĆ