Ministarstvo turizma Hrvatske predviđa da će se u  ovoj godini ostvariti samo oko 35 posto planiranog prihoda

MONITOR: Kakva je situacija u Hrvatskoj kad je riječ o pandemiji korona virusa?

TOMLJENOVIĆ: Hrvatska je  bila ponosna na borbu s pandemijom koja je poharala svijet. Rezultat je to dobrog rada Državnog stožera, ali i discipliniranog ponašanja  građana. To je omogućilo da  je Hrvatska otvorila među prvima  granice. Premda su neki tome prigovarali, ekonomska logika je prevagnula. Mjesečno je Vlada, na primjer, u svibnju isplaćivala 5.000 kuna za čak 600. 000 radnika, čije su tvrtke, ili njihova djelatnost, bile onemogućene da rade zbog korone. Otvaranjem prema Europi, a pogotovo otvaranjem Europe prema članicama EU Hrvatska počinje koristiti svoje dobre  rezultate borbe s pandemijom. Svakog vikenda u Hrvatsku uđe više od 50 tisuća gostiju iz inozemstva. Trenutno ih je više od 200. 000.

Međutim, posljednjih dana, a pogotovo pojavom žarišta u Zadru na teniskom turniru, koji je organizirao Novak  Đoković, bilježi se porast oboljelih. I prije tog teniskog turnira počeli su se pojavljivati oboljeli od COVIDA-19 i to uglavnom ljudi koji su boravili u  BiH ili Srbiji.  Od ove nedjelje u Hrvatsku iz BiH i Srbije mogu ući samo oni koji imaju uplaćen boravak u hotelima, službeni sastanak ili oni koji imaju nekretninu u Hrvatskoj.

MONITOR: Da li je Hrvatska dobila pomoć od EU  kao njena članica?

TOMLJENOVIĆ: Još krajem ožujka EU je pripremila Investicijski plan kao odgovor na krizu s COVID-19. Taj fond težak je 37 milijardi eura, od čega je za Hrvatsku namijenjeno 1,16 milijardi. Europska komisija predstavila je ambiciozni plan pod nazivom ,,EU sljedeće generacije”, koji je namijenjen  ublažavanju posljedica koje je prouzročila pandemija COVID-19. Plan pomoći sastoji se od 500 milijardi eura nepovratne pomoći svim članicama, te 250 milijardi eura koje bi se dodjeljivale članicama u obliku ,,jeftinih” zajmova. Hrvatskoj je namijenjeno oko 10 milijardi eura, od čega sedam milijardi u obliku direktnih transfera, a tri milijarde u obliku ,,jeftinih” zajmova.Istodobno EU uskoro će  izići  i s prijedlogom za alociranje 1.100 milijardi eura u okviru višegodišnjeg financijskog okvira a odnosi se na razdoblje od 2021. do 2027. godine.  Hrvatska od tih novaca može očekivati približno 11 milijardi eura.

MONITOR: Kakve će posljedice imati turizam od pandemije?

TOMLJENOVIĆ: Hrvatska se na brojnim tržištima pozicionirala kao sigurna i poželjna  destinacija. Unatoč globalnoj pandemiji i zahtjevnim tržišnim okolnostima uspješno je ojačana snaga nacionalnog turističkog brenda, pa se Hrvatska u svjetskim okvirima nalazi među top 20 turističkih destinacija, dok je na europskoj razini ušla među top 10.

No, uz sve to, Ministarstvo turizma Hrvatske predviđa da će se u  ovoj godini ostvariti samo oko 35 posto planiranog turističkog prometa, očekuje se smanjenje od oko 40 posto predviđenih prihoda.

Zbog pandemije COVID-a  turizam je  najpogođenija hrvatska industrija. Vlada je dala direktnu pomoć za  zaposlenike u turizmu, kao i niz olakšica za poslovne subjekte. Zahvaljujući tim mjerama do sada su očuvana gotovo sva radna mjesta u turizmu.

MONITOR: Kako vidite turizam nakon doba korone?

TOMLJENOVIĆ: Iskustvo govori da se turizam u pravilu brzo oporavlja nakon prestanka ugroze.  Turizam će se sigurno oporaviti nakon pronalaska lijeka i izuma cjepiva protiv korona virusa.  No, pitanje je kakav će biti turizam nakon doba korone. Možemo li očekivati povratak na staro ili se trebamo pripremiti za pandemijom potaknute promjene? Iskustvo s pandemijom trajno će utjecati na naše vrijednosti i promijeniti aspekte naših života te u turizmu može rezultirati pomakom ka prostorno, okolišno i društveno odgovornijem ponašanju. Turizam nakon doba korone biti će drugačiji, mogao bi i trebao bi biti bolji.

MONITOR: Kako gledate na činjenicu da je turizam  grana koja održava hrvatsku privredu, posebno u ovom poprilično nesigurnom vremenu?

TOMLJENOVIĆ: Pametne države rade svoju strukturu industrije, a Hrvatska se preorijentirala na ono što nam je ‘dano od Boga’, a to je turizam. Danas se hrvatsko društvo suočava s mnogim bolnim istinama i mislim da je vrijeme da turizam u nas prestane biti mit, već da se o njemu počne realno razgovarati kao o poljoprivredi, brodogradnji, drvnoj industriji… Devize i zaposlenost su glavni argument za promicanje turizma u zemlji poput naše. Iako se nikada nije pokušalo izračunati, niti se točno izračunalo koliki je dio turističkog novca uistinu ostao u zemlji.

Nedopustivo je da pored toliko studija turizma i instituta, Hrvatska nema input-output matricu nacionalne ekonomije koja bi pokazala koliki su njegovi pravi devizni neto učinci (postoje procjene da više od 30 odsto turističke potrošnje čine robe iz uvoza, najviše hrana).No, čak i takav turizam ipak ima perspektivu, jer je preostalo malo toga na što se hrvatska ekonomija još  može osloniti.

Čarobna riječ je: položajna renta. A kod nas je nepoznata.Kada prodajete maslinik i na njoj Zagrepčanin, Nijemac ili neki drugi sagradi kuću, koju potom renta, vi ste prodali i zauvijek izgubili vrijednost koju ste naslijedili, a ne sami stvorili. Mnogi od naših ljudi prodali su svoj maslinik, kuću, vinograd za malo jednokratne, kratkotrajne sreće, i tako  stvorili konkurenciju u vlastitom mjestu, gradiću, uvali… Hotele smo prodali, uglavnom strancima i prepustili im da ubiru plodove naše položajne rente.

Ako ćemo sada, kada postajemo sve važnije europsko i svjetsko turističko odredište prepustiti da netko drugi ubire korist od te činjenice, preuzimajući naše zračne i morske luke, smještaj, trgovinu, financijski i telekomunikacijski sektor, proizvodnju hrane i goriva, te svu tu dobit ostvarenu od naše položajne rente iznese iz zemlje, onda  smo narod bez budućnosti. A upravo u korištenju i zadržavanju u svojim rukama svega toga, i puno toga više, krije se  ključni odgovor na pitanje, na koje nijedna  hrvatska vlada nije znala dati odgovor – kako se razvijati? Ušli smo u EU nakon što smo prodali državama s kojima smo danas u zajednici svoje najprofitabilnije tvrtke. Počnimo se barem sada ponašati kao oni, ako želimo biti i bogati kao oni. Upravljajmo mi svojim dobrima i razvojem!

 MONITOR: Zalažete se za razvoj turizma na načelima održivosti.

TOMLJENOVIĆ: Turizam nije izdvojena ekonomska aktivnost, već važan čimbenik revitalizacije cjelokupne ekonomije, zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti te kvalitetnijeg života stanovnika i turista koji nas posjećuju.Od turizma se u našem društvu očekuje da postane aktivni generator razvoja  gospodarstva. Turizam predstavlja rezultantu naših sveukupnih gospodarskih, kulturnih, infrastrukturnih i uopće civilizacijskih dostignuća, preko kojeg predstavljamo ukupnu produktivnost naše države.

Hrvatska je baštinila mnoge jedinstvene vrednote… od gradova, pojedinih objekata, pa do umjetničkih slika i predmeta.Ova generacija  malo je toga na pravi način očuvala i ponudila svjetskoj javnosti, a još manje je stvorila nove vrijednosti, atrakcije po kojima će se u budućnosti prepoznati ovo vrijeme.

Najpoželjnija nekretnina Evrope

 MONITOR: Veliki ste protivnik masovnog turizma…

TOMLJENOVIĆ:Moderni turizam moramo sagledati kao masovnu migraciju iz grada u prirodu, kao privremeni „bijeg iz grada u prirodu”. Buduće zadovoljavanje masovne potrebe za odmorom nailazi na čvrsto postavljenu granicu: veličina slobodnog prostora ograničena je. Ovdje dolazimo do temeljnog problema današnje turističke politike: kako spasiti objekt turističke potražnje,  krajolik, od poplave turista i uništenja, a istodobno zadovoljiti sve veću potražnju?

Kod turističko-komercijalnog korištenja krajolika dvije se stvari sve više zaboravljaju: prirodne ljepote jesu slobodna dobra, ali to ne znači da su neograničeno raspoloživa. Buduće vojske turista, ali i vlasnika apartmana i vila, „osvojit” će i zadnje raspoložive krajolike.

Svi polažu pravo na sunce, nezaklonjen pogled, mjesto na sunčanoj plaži. Svi žele mir, zrak nezagađen ispušnim plinovima, veću slobodu kretanja nego kod kuće.Svi znakovi, posebice nuđenje stranim investitorima gradnju tzv. resorta, a u stvari apartmana, ukazuju na približavanje oluje koja je opustošila mnoge predjele i uzmorja Mediterana.Hrvatska, s veseljem se hvale turistički djelatnici, postaje najpoželjnije odredište, a ja dodajem ili prevodim, nažalost,  to znači Hrvatska postaje najpoželjnijom nekretninom Europe.

Najviše stranih gostiju

MONITOR: Ima li turista na hrvatskom dijelu Jadrana?

TOMLJENOVIĆ: Dok se epidemiolozi i liječnici bore s korona virusom, turistički radnici bitku biju da na Jadran ipak stigne nešto gostiju. Kako se granice otvaraju, brojke – iako virus nije nestao – uistinu i rastu. Prije tjedan dana  u Hrvatskoj je registrirano 115.000 turista, a proteklog vikenda 205.000. Najviše je  stranaca, kojih je prošli vikend bilo 154.000. Većina ih je stigla iz Njemačke, Slovenije, Austrije i Češke. Najviše stranih gostiju je na sjevernom dijelu Jadrana, u Istri, Hrvatskom primorju i u zadarskoj regiji. Većina je turista odsjela kod domaćina u obiteljskom smještaju, potom i u kampovima i hotelima.Kako gosti pristižu, svakodnevno se u Hrvatskoj otvaraju novi hoteli, kampovi, turistička naselja, noćni klubovi, zabavni parkovi i ostali turistički sadržaji. Sve hrvatske marine su otvorene Iako ne postoje nikakva ograničenja, pa ni obaveza nošenja maski (preporučuje se nošenje maski u zatvorenim prostorima), standardi sigurnosti su visoki, a hrvatski epidemiolozi su napravili vrlo detaljne smjernice za sve tipove objekata i turističkih usluga koje su implementirane diljem zemlje.

    Veseljko KOPRIVICA