Povežite se sa nama

Izdvojeno

ĐUKANOVIĆ I MAROVIĆ, POSLIJE SVEGA: Ljudi od stida

Objavljeno prije

na

Opet je za visoku korupciju u Crnoj Gori platio Svetozar Marović, našavši se na američkoj crnoj listi, sa još šest korumpiranih balkanskih političara i funkcionera. Ne tako davno, sumnjalo se da je jedan od razloga za dolazak visokog američkog zvaničnika Gabrijela Eskobara u Crnu Goru namjera američke administracije da na tu listu uvrsti crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. A onda se desio rat u Ukrajini

 

Ipak nije Milo Đukanović taj koji je završio na američkoj crnoj listi. Opet, platio je Svetozar Marović.

Američka vlada uvela je ekonomske sankcije nekadašnjem visokom funkcioneru DPS-a i bišem predsjedniku SCG, sada poznatijem kao šefu budvanske kriminalne grupe, zbog, kako je saopšteno, „destabilizirajućeg i koruptivnog djelovanja u regionu”.

U saopštenju američkog Ministarstva finansija, obrazlaže se da su Maroviću uvedene sankcije „zbog odgovornosti ili saučesništva, direktne ili indirektne umiješanosti u korupciju vezanu za Zapadni Balkan, uključujući i korupciju u ime ili povezanu sa vladom na Balkanu, ili aktuelnim ili bivšim vladinim zvaničnikom na bilo kojem nivou vlade na Balkanu, kao što su pronevjera javne imovine, ili oduzimanje privatne imovine u ličnu korist ili političke svrhe, ili mito”.

Ne tako davno, sumnjalo se da je jedan od razloga za dolazak visokog američkog zvaničnika Gabrijela Eskobara u Crnu Goru namjera američke administracije da na crnu listu uvrsti crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, višedecenijskog  premijera i isto toliko šefa vladajuće partije, tokom čije je vladavine zemlja postala prepoznata kao sistemski korumpirana, pa čak i mafijaška država. Panika u kabinetu Đukanovića za vrijeme Eskobarove posjete, te demantiji da je to razlog posjete visokog američkog funkcionera, išli su u prilog sumnjama da takva namjera SAD postoji. Na kraju – ništa. Barem zasad.

Kada je 2015. uhapšen Svetozar Marović, tada visoki funkcioner DPS-a, poznavaoci prilika to su objašnjavali dvojnom igrom Đukanovića. Tumačilo se da on na taj način uklanja potencijalne političke protivnike u partiji, a istovremeno tako ispunjava međunarodne obaveze u borbi protiv korupcije na visokom nivou.

Optužbe koje su Maroviću stavljene na teret od strane specijalnog tužilaštva kojim je rukovodio bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić, u fiokama tužilaštva prethodno su skupljale prašinu godinama. Baš kao i brojne krivične prijave za korupciju protiv Đukanovića i njegove porodice – od afere Telekom do Limenke.

Marović je u maju 2016. godine pušten iz zatvora, nakon što je priznao krivicu i sklopio sporazum sa specijalnim tužilaštvom. Ubrzo je napustio zemlju, navodno zbog liječenja u Beogradu. Iako je za njim raspisana potjernica, srpske vlasti ne izručuju godinama Marovića Crnoj Gori. Poznavaoci ovdašnjih prilika iz svega vide zakulisne radnje, odnosno aranžman između moćnika koji je Maroviću za ćutanje omogućio slobodu.

Kada je uhapšen, Marović je, kako je i objasnio u pismu javnosti, odlučio da ćuti.  Novo pismo napisao je nakon što je objavljeno da se našao na američkoj crnoj listi i nakon izjave crnogorskog predsjednika Đukanovića tim povodom.

„Marović je bio najviši državni funkcioner u Crnoj Gori i državnoj zajednici, pa su pravosudni sistem Crne Gore i država Crna Gora pokazali beskompromisnost u realizaciji politike koja se tiče dosljedne primjene odredbi ustavno-pravnog sistema. Uz to treba podsjetiti da su obje vlade – i ona prije 30. avgusta 2020. godine i ova nakon 30. avgusta tražile od Srbije da ispunjava svoje obaveze saglasno ugovoru o međunarodno-pravnoj saradnji. Do danas nije došlo do ispunjavanja tih obaveza od strane Srbije. Vidio sam apel američkog zvaničnika prema g. Maroviću – da dođe u Crnu Goru. U redu, razumijem i taj apel, ali bih još prije razumio i apel koji bi trebalo uputiti državi Srbiji, zemlji koja je takođe kandidat u pregovorima s EU, da ispuni svoje obaveze iz ugovora o međunarodno-pravnoj saradnji i da odgovori na očekivanja države Crne Gore u slučaju izručivanja g. Marovića”, ocijenio je Đukanović.

Napomenuo je kako nije na njemu da komentariše zašto se na spisku SAD nalazi Marović: „Razumijem i pročitao sam obrazloženje da se želi djelovati prema svima koji ugrožavaju stabilan razvoj međudržavnih odnosa u našem regionu. Mogu da razumijem to obrazloženje, ali smatram da je važnije od toga da identifikujemo mjesto zastoja i pokušamo da djelujemo prema tom mjestu zastoja. U ovom slučaju, to je država Srbija, koja ne ispunjava obaveze iz međunarodnog ugovora”, rekao je Đukanović.

„Imaš li ti stida, čovječe”, uzvratio je Marović u otvorenom pismu Đukanoviću. U pismu koje su objavile beogradske Večernje novosti, Marović je optužio Đukanovića da je privatizovao državu i da se po tom osnovu njegova porodica obogatila.

„Srami se pred sobom kada nećeš pred onima koji ti i danas naivno vjeruju! Imaš ti, kažeš, razumjevanja za američke sankcije protiv mene koga si nekad prijateljem zvao. Jesu li to oni Amerikanci koje si plaćao preko lobističkih grupa uz pomoć svojih kumova ili oni preko Soroša? Da li sam ja ili ti doveo Deripasku u Crnu Goru? Da li sam ja ili ti mu prodao zemlju od 500.000 kvadratnih metara sa pogledom na more, po 10 evra, preko Opštine Kotor u dogovoru sa liberalima čineći danas većinom od DPS radikalno krilo liberala Crne Gore… po 10 evra… koju je on mojim seljanima plaćao stotinama evra i tako Crnu Goru oštetili za preko 100 miliona evra…”, dio je Marovićevog pisma, zbog koga je Specijalno državno tužilaštvo formiralo predmet.

Tužilaštvo ispituje Marovićeve navode da je Đukanović povezan sa odlukom o prodaji zemljišta u kotorskoj opštini (Grblju) ruskom oligarhu Olegu Deripaski, kojom je država oštećena za preko 100 miliona eura. „Provjerićemo navode o prodaji zemlje, a ukoliko za ostalo što je pomenuo predmeti nisu formirani, i oni će biti”, saopštili su iz tužilaštva.

Marović poziva američke istražitelje da provjere šta imaju on i njegova porodica, a šta Đukanovići. „Da li sam ja potpisao svome sinu koncesiju za male hidrocentrale, kada si mi govorio nemoj Sveto da Miloš što radi sa državom, a tvoj Blažo može i to sa tvojim potpisom. Kako te nije sramota pred Crnom Gorom?! Da vidimo šta imaš ti, a šta ja?! Zovimo američke istražitelje pošto im ti vjeruješ, da ispitaju i tako utvrde šta ima tvoj brat, a šta moj, osim više godina zatvora gđe si ga ti poslao… Da utvrde što ima sve tvoja sestra i njen sin, a šta moje sestre, da posebno pokažu što to ima moj sin, a šta tvoj koji javno prijavljuje godišnji prihod od četiri miliona”.

U pismu Marović kaže da je on bio Sanader umjesto Đukanovića. „Za to si me mogao zamoliti da si bio čovjek, umjesto da sve radiš iza leđa prijatelja. Kao što sada pokušavaš na isti način da me ponovo zloupotebljavaš da bi spasio sebe, a ja ti i sada želim dobro, kao i svakom čovjeku”.

Analitičari smatraju da trenutna crna američka lista za Balkan nije konačna. Boris Marić, doskorašnji državni sekretar Ministarstva pravde, kazao je da je ukrajinska kriza možda promjenila „listu prioriteta”, ali da su na listi ostali oni koji podsticanjem visoke korupcije prave štetu demokratskim procesima u državama Zapadnog Balkana. „Marović je samo prvi u nizu onih koji treba da se nađu na njoj, po raznim osnovama”, kaže Marić.

U saopštenju američkog ministarstva finansija i Stejt dipartmenta, u dijelu u kom se obrazlaže zašto su sankcije određene bivšem makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom, podsjeća da „postoje vjerodostojne informacije da je Gruevski zloupotrijebio ovlašćenja za traženje i primanje mita u zamjenu za vladine ugovore, prisvajanje javnih sredstava i miješanje u izborne procese kako bi stekao političku korist za sebe i svoju stranku”. Liči na Đukanovića. Konačno, američke finansijske institucije su utvrdile da je mito za prodaju Telekoma pošao visokom državnom funkcioneru i članovima njegove porodice.

Tu nije kraj sličnostima. Bivša državna tužiteljica BiH Gordana Tadić se našla na listi jer je svojim uticajem ometala sudske procese. „Postoje vjerodostojne informacije da je Tadić manipulisala slučajevima kako bi zaštitila političke pokrovitelje od krivičnog progona”, konstatuju američko Ministartsvo finansija i Stejt dipartment.

Neodoljivo podsjeća na Crnu Goru. Na sve njene ljude bez stida.

 

Američke sankcije u praksi

„Kao rezultat današnje akcije, sva imovina i prihodi od imovine, određenih pojedinaca ili entiteta, koja se nalazi u Sjedinjenim Državama ili je u posjedu ili pod kontrolom američkih osoba mora biti blokirana i prijavljena OFAC-u (Kancelarija za kontrolu imovine stranaca Ministarstva finansija). OFAC-ovi propisi generalno zabranjuju sve transakcije američkih osoba ili osoba unutar (ili u tranzitu) Sjedinjenih Država koje uključuju bilo kakvu imovinu ili prihode od imovine označenih ili na drugi način blokiranih osoba”, obrazložilo je američko Ministartsvo finansija šta konkretno znače sankcije za sedam balkanskih funkcionera.

Branilac Svetozara Marovića, advokat Zdravko Begović saopštio je da Marović u Americi nema imovinu, te da zbog toga neće trpjeti praktičnu štetu. „Suštinski, ta jedna mjera koja se tiče ekonomskih sankcija njega neće dodirivati. Smatram da je ona donesena kako bi se podstaklo njegovo izručenje iz Srbije a kao potvrda toga stoji činjenica da je danas Ministarstvo pravde uputilo urgenciju Ministarstvu pravde Srbije, kako bi ono postupilo po potjernici radi izručenja”, ocijenio je Begović.

 

Sankcije i Balkan: Šta se kuva na Zapadu

Osim Svetozara Marovića, na američkoj crnoj listi završilo je još šest balkanskih funkcionera i javnih ličnosti.

Na listi su još po dvije osobe iz Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.

Sankcije su uvedene bivšem premijeru Sjeverne Makedonije Nikoli Gruevskom i bivšem direktoru Uprave za bezbjednost i kontraobavještajne poslove (UBK) Saši Mijalkovom. Na listi su bivša državna tužiteljka BiH Gordana Tadić, Asim Sarajlić, poslanik u Parlamentu BiH i doskorašnji visoki zvaničnik Stranke demokratske akcije (SDA). Što se tiče Albanije, ekonomske sankcije su uvedene Akifu Rakipiju, bivšem poslaniku i Jiliju Ndrokiju, vlasniku medija.

„Te smo radnje preduzeli kao odgovor na umiješanost ovih bivših zvaničnika u značajnu korupciju. Njihovi postupci potkopali su vladavinu prava, demokratske institucije i javne procese u obje zemlje i narušili vjeru javnosti u njihove vlade”, navodi se između ostalog u saopštenju američkog Ministarstva finansija i Stejt dipartmenta.

To nijesu jedine kaznene mjere Zapada kada je u pitanju region. Britanija je 11. aprila objavila da je nakon Amerike i ona uvela sankcije Miloradu Dodiku, članu  Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz RS i predsjednici tog bh. entiteta Željki Cvijanović zbog pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost države BiH.

Sankcije, koje uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine, prve su u okviru režima britanskih sankcija za BiH, navedeno je iz britanske vlade.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo