MONITORING
Djeca dolaze

Objavljeno prije
12 godinana
Objavio:
Monitor online
Podmladak crnogorskih moćnika ne treba da brine za svoju budućnost. Pobrinuli su se za to brižni roditelji. Sinovi i kćeri žive punim plućima. Imaju: parcele na morima i planinama, poslovne prostore, stanove i kuće, privatne biznise i skupe automobile. I državu iza sebe.
Sedmostruki premijer Milo Đukanović i supruga Lidija vaspitali su sina Blaža u preduzetničkom duhu. Iako mu je tek 24 godine, iako mu oca svrstavaju među 20 najbogatijih vlastodržaca svijeta, Blažo ima najviša primanja u porodici: 2340 eura. Toliko svakog mjeseca dobije od izdavanja poslovnog prostora u Podgorici, površine 459 m2 (prizemlje 47m2 + prvi sprat 412 m2), koji mu je, 2007. godine, dok je bio srednjoškolac, poklonio, pa potom od njega i zakupio – striko Aco.
Mlađani Đukanović je po osnovu zakupnine 2008. i 2009. godine od strica mjesečno dobijao 11.000 eura, zapisano je u izvještaju o prihodima i imovini javnog funkcionera Mila Đukanovića, da bi oktobra 2010. godine, kada je Vlada Igora Lukšića sa 44 naših miliona eura darivala Prvu banku osnovanu 1901. godine, kirija snižena na današnji iznos. Tričavih dvije hiljade i nešto eura. Treba reći i to: riječ je o poslovnom prostoru u zgradi Vektra Montenegro koju je gradio Đukanovićev kum Dragan Brković prodajući je vladi premijera Mila Đukanovića po cijeni većoj od 2,5 hiljade maraka po metru kvadratnom.
Kada upeče u Podgorici, Žabljak dobro dođe. Prihodom od zakupnine (u izvještaju o imovini Mila Đukanovića nije naveden iznos sinovljevog depozita i ime banke u kojoj štedi) Blažo je tamo kupio 124 m2 stambenog prostora. Tako piše u očevom imovinskom kartonu predatom Komisiji za sprečavanje sukoba interesa. Međutim, kvadratura je manja nego ona zavedena u papirima Uprave za nekretnine gdje je zabilježeno da Đukanovićev sin na Žabljaku posjeduje 216m2 i to: garaža 17m2, četvrti sprat 124 m2 i mansarda 75 m2. Đukanović senior je u imovinskom kartonu prećutao 92m2! Protivzakonito.
Blažo je od oca naslijedio i gen za biznis. Zajedno sa vršnjakom, izvjesnim Ivanom Burzanovićem, osnivač je (udio u društvu: pola – pola) privrednog društva za proizvodnju, promet i usluge export-import BB Solar D.O.O. iz Podgorice, koje je prvi put registrovano 24. juna 2011. godine. Osnivački kapital – euro. Firma se bavi konsultantskim aktivnostima u vezi sa – kako stoji u Centralnom registru privrednih društava – poslovanjem i ostalim upravljanjem. Tako mladi a već konsultatni. Osim prakse tu je i teorija: osnivači firme, Đukanović i Burzanović, obrazovanje stiču na Univerzitetu Donja Gorica čiji je jedan od četiri osnivača – Đukanović stariji.
U životu odlično ide i Blažovom bratu od tetke, Edinu Kolareviću (rođen juna 1983. godine). Sin je Milove sestre, advokatice koja se pominje u kontekstu korupcije tokom privatizacije crnogorskog Telekoma ali i mnogih drugih sumnjivih privatizacija Ane Kolarević i Mehmeda Meše Kolarevića, građevinskog preduzetnika koji je po sopstvenom priznanju počeo sticati bogatstvo sredinom osamdesetih. Edin posjeduje nekretnine u Kotoru, Petrovcu, Kolašinu… Do Njujorka. Na svoje i na ime svojih firmi.
Prema spisku katastarskih nepokretnosti, Kolarević u Kotoru, Dobroti, ima zavedenu parcelu 799 m2, zemljište koje je dobio na poklon. Na njegovu firmu, čiji je 100 odsto vlasnik, Sublime developments D.O.O, koja se bavi izgradnjom stambenih i nestambenih zgrada zapisano je 11.787 m2 zemljišta i 1.085 m2 stambenog i poslovnog prostora. Narečena firma osnivač je (70 odsto vlasničkog udjela) druge Kolarevićeve firme Sublime logistics. Djelatnost: inženjersko i tehničko savjetovanje. Edin Kolarević je biznis, nije najjasnije koje vrste, raširio i preko Lamanša. U registru privrednih drštava Velike Britanije piše da je on direktor u Londonu registrovane firme Mne Principal Limited (adresa: 43 St Quintin Avenue, W10 6NZ, Flat 2 ).
Edin Kolarević u Petrovcu posjeduje stan, potkrovlje površine 76 m2, kupljen od svoga oca. Zgradu je gradio Mehmed Kolarević. U Kolašinu, Smrčje, na ime Kolarevića juniora, zapisano je 45.820 m2 zemljišta. Osnov sticanja – kupovina. Sestriću je u Kolašinu komšija – Aco. Pisao je Monitor o tome: ,,Na toj lokaciji, zajedno posjeduju više od 300 hiljada kvadrata. Izradu prostornog plana za tu oblast radio je, gle slučaja, Republički zavod za urbanizam i planiranje, u većinskom vlasništvu – Aca Đukanovića. NVO MANS je zbog toga optužila braću Đukanović zbog konflikta interesa.”
Edin se skućio i u Sjedinjenim Američkim Državama. Na svoje ime, kao student, uknjižio je stan u Njujorku. Ni manje ni više nego na Menhetnu (ulica: 60 E. 8th Street Unit: RES, NoHo, NY 10003 ). Nekretninu je za 877.500 dolara kupio kod firme Aspenly Co Llc. Majka Ana, u aktuelnoj tužbi koju je adresirala na Monitor, pravda sina. Navodi: ,,Predmetni stan kupljen je kreditom dobijenim od Hypo Alpe Adria banke, a shodno kojem je rok otplate do 1. jula 2031″. Slučajnost vrijedna pažnje: apartman na Menhetnu kupljen je 10. aprila 2006, neposredno nakon što je, prema američkim spisima, Matav podmitio crnogorske zvaničnike pri privatizaciji Telekoma. Među njima i ,,sestru najvišeg zvaničnika crnogorske Vlade, advokaticu”.
Edin se u slobodno vrijeme bavi i visokom politikom. Na ujaka. Zapisano je u evidenciji donatora: Baraka Obamu 2008. godine, kao nezaposlen, častio je 500 dolara koje je uplatio za njegovu predsjedničku kampanju.
Đukanovića u DPS-u privremeno zamjenjuje Svetozar Marović. Zajednička im je i posvećenost budućnosti svoje djece. Svetozarev sin Miloš, vršnjak Edina Kolarevića, snašao se u svijetu biznisa – nekretnine, građevinarstvo, ugostiteljstvo… Osnivač je nekoliko firmi: M i Z komerc, koja se bavi restoranima i pokretnim ugostiteljskim objektima ( osnovao je zajedno sa rođakom Zlatkom Marovićem ), El – Mar iste djelatnosti kao i M i Z komerc, MF invest specijalizovana za ,,specifične građevinske radove”. Treba pomenuti i konsultantsku firmu M.O.C., koja je osnovana 29. novembra 2005, da bi dan kasnije bila ugašena. U njoj je Marović junior bio izvršni direktor, a Dragan Sekulić osnivač. Sekulić se pominjao kao optuženi u aferi Zavala. Partner Svetozara Marovića u firmi Moninvest, koja je zajedno sa Miraksom počela gradnju vila na Zavali. Otac Marović Sekuliću je prodao udio u Moninvestu za million eura, a Sekulić je svoj udio u firmi Zavala invest, pisali su mediji, prodao Rusima za 10 miliona.
Miloš, osim firmi, sakuplja i nekretnine. Samo na svoje ime u Mrčevom polju uknjižio je 129.647 m2 zemlje, pašnjaka i njiva. U Budvi ima dva stana ukupne površine 257 m2: potkrovlje od 193 m2 koje je, prema evidenciji o nekretninama kupio i drugi, površine 64 m2 (treči sprat), dobijen na poklon.
Početkom prošle godine u javnosti se pojavila vijest da tužilaštvo prikuplja podatke o načinu na koji je Miloš Marović od Auto moto društva Budva kupio plac od približno 4,5 hiljada kvadrata. Naš list je pisao: ,,Tužioce su, navodno, interesovale dvije stvari – kako je AMD Budva uknjižila plac koji je morao biti opštinsko vlasništvo, i zašto je ta nekretnina prodata Maroviću po cijeni mnogo nižoj od tržišne.” Na tome je i ostalo.
Krajem protekle godine, istraživački tim MANS-a lansirao je podatak da iza kiparske kompanije Numerico Trading Limited (trebalo da gradi Vodeni park), čiji kredit od 1,6 miliona eura već nekoliko godina vraća Opština, stoje Miloš Marović i Dragan Bećirović kasnije likvidiran u Budvi. Čelnici grada tada su objašnjavali kako je kompanija sa kojom su ušli u posao imala iskustvo u sličnim poslovima, no, ispostavilo se, tvrdili su u MANS-u, da je registrovana tek nekoliko mjeseci prije nego što je sa njom potpisan ugovor o zakupu zemljišta na Toplišu. Od takvih i sličnih optužbi Miloš Marović brani se lakonski: ,,Moj jedini grijeh i krivica je, izgleda, što sam sin Svetozara Marovića”. Izgleda.
I Svetozarova ćerka, poput brata, nosi isti krst. Svojevremeno Svetozar Marović je, i to je zabilježio naš list, zaboravio da Komisiji za sprječavanje konflikta interesa prijavi imovinu, pa su se u katastru 2007. godine mogla pronaći dokumenta prema kojima je tada 22-godišnja ćerka Milena bila vlasnik tri stana i poslovnog prostora ( ukupna površina: 308 m2 ). Svetozar Marović se ,,prisjetio” da je svojevremeno ugovorio kupovinu tih stanova, ali su i on i prodavac zaboravili da promijene zvanične podatke o vlasništvu. Tako.
Upadljivo je da glava familije Komisiji za sprječavanje konflikta interesa uporno prijavljuje samo imovinu supruge i ćerke. Nijedan izvještaj ne posjeduje podatke o prihodima i imovini sina Miloša.
Budva je Svetozara Marovića, Podgorica – Miomira Mugoše. Gradonačelnik Glavnog grada pobrinuo se da mu Marko i Miljan mirno spavaju. A i tatine sinove oće para. Mlađi Marko (rođen avgusta 1984) osnivač je i ovlašćeni zastupnik firme Monteverde M koja se bavi konsultantskim aktivnostima u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem. Na njega se u Podgorici vodi poslovni prostor površine 82 m2, u zgradi Vektra Montenegro, gdje mu je komšija Blažo Đukanović. Mugoša mlađi regitrovan je u Katastru i kao vlasnik 196 m2 stambenog prostora na Svetom Stefanu stečenog kupovinom (prizemlje, 78 m2 + garaža 11 m2) i u Budvi stečenog po osnovu poklona (mansarda, 107 m2). Darivala je vjerovatno majka Ljiljana, bivša supruga Miomira Mugoše, koja je, uz dvojicu njene braće, vlasnica zemlje gdje je (pod sumnjivim okolnostima) nikla šestospratnica.
Marko se sredinom ove godine obreo u centru pažnje javnosti kada su Vijesti objavile informaciju da je kineskoj ambasadi prodao 10.300 kvadrata zemljišta na Marezi, u blizini porodičnih kuća Mugoša, za preko 990.000 eura. Sumnjalo se da je mlađi Mugoša imao ,,dojavu” da kineska ambasada traži zemljište za izgradnju rezidencije te da je zemlju kupio znatno jeftinije kako bi je Kinezima preprodao višestruko skuplje. Poručio je da je riječ o glupostima i da otac nimalo nije uticao na njegov posao. Nema šanse.
Otac ne utiče ni na nešto starijeg sina Miljana. Utiču advokati. Tako je stariji nasljednik Miomira Mugoše, zaposlen u Ministarstvu vanjskih poslova, nakon godina prikrivanja priznao da je 5. avgusta 2009. godine na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, u društvu oca i njegovog tjelohranitelja, udario urednika Vijesti Mihaila Jovovića. Lagao je, povjerio se naknadno sudu, jer ga je advokat tako podučio. Advokat Zoran Vukčević promptno ga je demantovao. Miljan je pravosnažno osuđen na uslovnu kaznu od šest mjeseci zatvora. Obrazlažući kaznu sutkinja Rabrenović uzela je u obzir olakšavajuće okolnosti da je priznao krivično djelo, da nije ranije osuđivan, ali i njegove porodične prilike. Prilike u porodici su čudo.
Miljan u Vektri, vrata do vrata sa bratom Markom, posjeduje poslovni prostor površine 82 m2. Braća tu imaju istu kvadraturu i isti osnov sticanja – kupovina. Miljan posjeduje i stan od 142 m2 plus garažu površine 15 m2, sve stečeno kupovinom. Vlasnik je, piše u papirima Uprave za nekretnine, dva poslovna prostora u centru grada od 16 m2 i 34 m2. Njih je stekao razmjenom. Mugoše su zakon.
Ministar pravde Duško Marković razmišlja dugoročnije. Krajem prošle godine u medijima se pojavila vijest da je zasijedanje Dječjeg parlamenta, tijelo koje okuplja osnovce i srednjoškolce, kao predsjednik, vodio njegov sin. Od desetina hiljada djece širom Crne Gore, baš on. Ne samo to: tatin parlamentarac – ne radi džabe. U imovinskom kartonu Markovića starijeg stoji zapisano da sin po osnovu članstva u Nacionalnom savjetu ispred učeničkog parlamenta od 16. maja 2011. godine mjesečno prihoduje 150 eura. Najvažnije je početi na vrijeme.
Djeca dolaze.
Marko MILAČIĆ
Komentari
IZDVOJENO
Izdvojeno
VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama

Objavljeno prije
3 danana
7 Marta, 2025
Joanikije Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti
Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”, “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.
Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP). Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja

Objavljeno prije
3 danana
7 Marta, 2025
Za ozbiljan, zahtjevan i vrlo odgovoran posao, rad Odbora je oročen na tri mjeseca, sa mogućnošću produženja od 15 dana. Kako će se u tako kratkom roku uraditi ono što nova vlast nije uspjela za posljednje četiri godine, ostaje da se vidi. Za sada javnost nije detaljnije obavještena ni o načinu njegovog rada
Za šefa Anketnog odbora koji će se baviti istraživanjem politički motivisanih ubistava i napada na novinare i intelektualce iza kojih navodno stoje policijski službenici poznati kao Crne trojke,
Demokratska partija socijalista (DPS) predložila je šefa svog poslaničkog kluba Andriju Nikolića.DPS je to učinio nakon što im je predsjednik parlamenta Andrija Mandić uputio dopis u kom je naveo da imaju pravo da, kao najjača opoziciona stranka, predlože da čelnik odbora bude jedan od njihova dva člana tog tijela. Za drugog člana predložili su poslanika Oskara Hutera.
Iz DPS-a su razjasnili da pristanak da učestvuju u radu anketnog odbora ne znači povratak redovnom radu u Skupštini. Ponovili su svoj stav da je formiranje Anketnog odbora izraz političke nemoći trenutne vlasti da obezbijedi efikasan i nezavisan rad institucija. Pojašnjavaju da su se za učešće u radu odlučili da ne bi ostavljali prostor manipulacijama da nemaju političku volju ili institucionalnu odgovornost da se uključe u razgovor o događajima koji će biti u fokusu rada ovog parlamentarnog radnog tijela.
Odgovornost za nepočinstva čelnika ove partije tokom trodecenijske vladavine još uvijek nije institucionalno utvrđena.
Mandić je ranije najavljivao da će to tijelo voditi poslanik opozicione Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin. Opozicija je poručivala da neće učestvovati u radu odbora ako ga Dobričanin bude vodio, uz opasku da on kao i njegova partija nijesu opozicioni već su dio vlasti.
Pet članova anketnog odbora biraće Administrativni odbor iz opozicije, a pet iz vladajuće većine.
Odluku o formiranju Anketnog odbora Skupština je donijela 20. februara – bez prisustva opozicije i rasprave. Najavljeno je da će se odbor baviti istragama slučajeva ubistva nekadašnjeg saveznog ministra odbrane Pavla Bulatovića i bivšeg urednika lista Dan Duška Jovanovića, policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, te o slučajevima napada na novinareTufika Softića, Oliveru Lakić, Željka Ivanovića, torturom u slučajevima Orlov let i Lim…
Mandić je otvarajući ove bolne teme poručio da se ne radi o političkoj priči niti prostoj proceduri već o „istorijskoj odluci“. Obećao je i rezultate kojima će se Crnoj Gori vratiti dostojanstvo.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
ŠTA UTIČE NA VISOKE CIJENE U NAŠIM TRGOVINAMA: Između njive i trpeze – država kupi kajmak

Objavljeno prije
2 sedmicena
21 Februara, 2025
Premijeru Spajiću ponovo je zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone
Jednonedjeljni bojkot najvećeg trgovinskog lanca u Crnoj Gori (Voli), uz brojne polemike koje je izazvao, doprinio je makar jednom: proširio se fokus priče o previsokim cijenama i maržama u maloprodaji. Sada se, makar uz manjak preciznih podataka, pažnja pomjerila i na proizvođačke cijene, domaće i uvozne, marže uvoznika i veletrgovaca i, konačno, na poziciju države u lancima snabdijevanja i podjeli zarade ostvarene u razlici između proizvodne i prodajne cijene.
Zanimljiva je pozicija države, odnosno Vlade, u aktuelnom sukobu kupaca nezadovoljnih previsokim cijenama i trgovačkih lanaca stiješnjenih, kako tvrde, visokim troškovima nabavke i velikim državnim dažbinama. Ako bi zbog bojkota potrošača ili iz nekih drugih razloga koji sada nijesu vidljivi ni na horizontu, maloprodajni lanci značajnije snizili svoje cijene, zadržavajući profit od nekih tri odsto (zvanični podaci), država bi se našla u ozbiljnim finansijskim problemima.
Prema računici koju nam je predočio Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga, Vlada je prošle godine na ime poreza na dodatu vrijednost (PDV) prihodovala 1,22 milijarde eura. Još 370 miliona donijela joj je naplata akciza, dok je na ime poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije u državnu kasu ušlo još 60 miliona. Ukupno, 1,65 milijardi eura ili, približno, dvije trećine budžetskih prihoda.
Vlada očekuje da će se tokom ove godine, na ime istih prihoda, u državnu kasu sliti makar 200 miliona više. Uslov za ostvarenje tih planova je da potrošnja nastavi da raste a da cijene ne budu bitno niže od aktuelnih. U suprotnom, mrka kapa za državnu kasu. A možda i za neke od onih koji se iz nje finansiraju preko isplate plata, penzija, ugovora o djelu, izvođača kapitalnih investicija… Samo bi zajmodavci zadovoljno trljali ruke.
Međutim, računica ima i drugi dio. Vuković pomenutih 1,65 milijardi državnog prihoda od PDV-a i akciza stavlja u srazmjeru sa ličnom potrošnjom građana koja, prema podacima Monstata, iznosi 5,5 hiljada eura godišnje (u prosjeku). Rezultat kaže da više od 30 odsto te potrošnje završi u državnoj kasi. Preciznije, da svaki stanovnik Crne Gore, plaćajući PDV i akcize tokom svakodnevnih kupovina, u državnu kasu tokom godine proslijedi, u prosjeku, 1.800 eura. “Proizilazi da država ima veću maržu od trgovinskih lanaca”, zaključuje osnivač Fideliti konsaltinga.
Tih 1.800 eura predstavljaju iznos identičan sa tri minimalne neto zarade. Proizilazi pride, pošto se Monstatova računica o prosječnoj ličnoj potrošnji ne odnosi samo na građane koji imaju redovna primanja (plate ili penzije), već i na one bez njih, da zapošljeni i penzioneri, preko modela oporezivanja potrošnje svih članova njihovog domaćinstva, državi daju još veći dio ličnih prihoda.
Otud je konstituentima vladajuće većine jasno da, uz postojeće troškove života, njihov rad ne može dobiti prelaznu ocjenu. Posebno kada je najveći dio priče o uspjesima Vlade Milojka Spajića zasnovan na tvrdnjama da je, povećanjem plata i penzija, značajno povećan standard građana Crne Gore. Dok svaki odlazak u trgovinu tu priču dovodi u pitanje.
Zato nam sada izgleda kako su uhvaćeni u tamnom vilajetu vlastitog populizma. Utiču li svojim odlukama na pad cijena u maloprodaji imaće zadovoljnije građane ali će u državnoj kasi faliti još više novca za plaćenje sve većih obaveza. Na drugoj strani, nastavi li se dalji rast troškova života – kao što to obećava i najavljena stopa ovogodišnje inflacije od oko četiri odsto (pokazalo se da cijene hrane u Crnoj Gori rastu brže od zvanične stope inflacije) – imaće sve nezadovoljnije građane/glasače. Šta god urade, neće biti bez glavobolje. Ni oni ni mi.
Da se vratimo cijenama. I pomalo neobičnoj situaciji u kojoj nam se vlasnik najvećeg maloprodajnog lanca u Crnoj Gori Dragan Bokan žali na činjenicu da je “sve poskupjelo”, premijer podržava bojkot trgovina, dok resorni podpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj ubjeđuje javnost da je akcija limitirane cijene “ubjedljivo uticala na stabilizaciju cijena osnovnih životnih namirnica, kao i na ukupnu nisku stopu inflacije”. Pa na šta se to onda, i kome, žalimo?
Prema podacima Monstata, cijene hrane u Crnoj Gori povećane su u periodu od 2021- 2024. za 41 odsto, znatno više od ukupne inflacije koja je, u istom periodu, iznosila 30,5 odsto. Najviše su, prema tim podacima, poskupjeli mlječni proizvodi i jaja (blizu 50 odsto) pa meso (skoro 40 odsto), dok su najmanje porasle cijene voća (21,5 odsto).
Rast cijena hrane je globalna pojava, dok su pandemija i rat u Ukrajini, pokazalo se, glavni izgovori. Međutim, prema izvještaju Oksfama iz 2023, koji nosi naslov Profitiranje od bola, na tome skoku cijena ekstremno je profitiralo”samo četiri do šest” dominantnih firmi koje, zaključili su, globalno kontrolišu svaki aspekt prehrambene industrije, od proizvodnje poljoprivrednih mašina do izrade farmaceutskih proizvoda za životinje. U tom izvještaju piše kako su baroni hrane „maksimalno iskoristili sveobuhvatne krize kako bi još jače stisli svaku kariku u industrijskom lancu ishrane”, dok su time, uz potrošače, podrivena i “prava seljaka, malih zemljoposjednika, ribara i stočara koji proizvode hranu za svoje zajednicee”. Na drugoj strani, ti su baroni hrane uvećavali svoje bogatstvo, između 2020. i 2022. godine, za milijardu dolara na svaka dva dana.
Jedina moguća odbrana od te pošasti je domaća proizvodnja hrane. A ona je u Crnoj Gori – u padu. Pride, kada uvoznicima dozvole da ubiju proizvodnju neke poljoprivredne kulture, ovdašnje vlasti zadrže uvedene carine. Da krajnji potrošači, prilikom kupovine uvezenih proizvoda, još jedan dio svog novca proslijede državi. Na jedan takav slučaj podsjetio je Nik Đeljošaj. Nakon konstatacije Miloša Vukovića (Reflektor, TV Vijesti) da smo 2019. mogli da kupimo gajbu domaćeg paradajza za 1,5 euro, a sada za te pare ne možemo kupiti ni jedan kilogram, Đeljošaj je najavio da će Vlada, pošto domaće proizvodnje paradajza više nema (besmisleno je proizvoditi gubitke) razmotriti mogućnost ukidanja postojeće carine od 30 euro centi po kilogramu.
Potpredsjednik Vlade dodatno nas je obradovao najavom mogućeg smanjenja stope PDV-a na voće i povrće. I ta najava je iznuđena, pošto je ovdašnja javnost od trgovaca saznala da su stope PDV-a koje se u Crnoj Gori obračunavaju na voće, povrće i ribu preko četiri puta veće od onih u Hrvatskoj, kao najbližoj članici EU (21 naspram pet odsto). Opet, ta nas najava vraća na postavljeno pitanje: kolike gubitke u prihodima ovogodišnjeg budžeta Vlada smije sebi dozvoliti a da to ne proizvede potrebu dodatnog i neplaranog zaduženja?
Iz Volija pod bojkotom dobili smo i podatak da približno 900 proizvoda sa njihovih rafova u svojoj cijeni, uz PDV, sadrži i dodatne državne namete (carine, akcize) koji utiču na konačnu cijenu proizvoda. Država na te prozivke uglavnom ćuti, baš kao i ostali trgovinski lanci koji se, valjda, nadaju da se neće naći pod bojkotom ukoliko budu dovoljno tihi. I, eventualno, prošire katalog proizvoda na cjenovnim akcijama.
Sa aktuelnom skupoćom nije se tako lako izboriti.
Analiza Ekonomskog fakulteta u Podgorici, urađena prošle godine na inicijativu Privredne komore, pokazala je da su marže uvoznika i veletrgovaca slične ili čak veće od onih koje se zaračunavaju u maloprodaji. Dok im je ostvarena profitna stopa znatno veća. Prema tim podacima, prosječna bruto marža uvoznika, distributera i veleprodavaca u 2021. godini iznosila je 19,92 odsto, u 2022. – 19,48, a u 2023. godini je narasla na 23,54 odsto. Paralelno, rasla je čista zarada koja je u svakoj od analiziranih godina bila značajno veća od stopa profita kod maloprodajnih lanaca. Prosječna profitna neto marža uvoznika i distributera u 2021. godini iznosila je 3,62 odsto, u 2022. bila je 3,34 odsto da bi u 2023. narasla na 5,6 odsto, konstatuje se u Analizi.
Rasle su dakle: nabavne cijene, troškovi transporta, povećale su se marže uvoznika i veleprodavaca, država je dosljedno ubirala svoj dio kolača, a ponegdje dodala i nove namete. Vlasnici maloprodajnih lanaca su, uglavnom, zadržali ili donekle smanjili svoje marže ali im je to, zbog većih cijena, donosilo veći prihod i profit.
“Glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda u periodu 2021-2023. godine je povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, dok je povećanje marži kod velikih trgovaca izazvano rastom bruto troškova za zarade koji je u 2024. u odnosu na 2021. godinu bio veći prosječno za 42 odsto i pored smanjenja dažbina na zarade”, navodi se u Analizi. Uz konstataciju da je produktivnost za to vrijeme – padala.
Pokazalo se da su detalji Analize Ekonomskog fakulteta najviše pogodili premijera Milojka Spajića. Dokument je nazvao “sramotnim” i, gostujući u Uniji poslodavaca, najavio: “Popričaću sa tim ljudima koji su je radili, jer je to čista laž”.
Premijeru je ponovo zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje – praktično do jedne – konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone. Jednako, analitičari smatraju da će Evropa sad 2 cijene pogurati u istom smjeru – na gore – samo nešto manjim intenzitetom.
Premijerova ljutnja teško da može spriječiti dalji rast cijena. Mada, možda, može uticati na to da neke druge važne teme ostanu van fokusa javnosti. Recimo, podaci Uprave prihoda koji pokazuju da tri četvrtine zapošljenih u Crnoj Gori prima platu manju od prosječne. Dok se polovina njih nalazi između dva vladina minimalca (600 i 800 eura). Upravo te ljude, uz penzionere i nezaposlene, najviše pogađaju visoke cijene osnovnih životnih namirnica. Dok vlada sprema analize. I skida kajmak.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Kolumne
-
Izdvojeno / prije 1 sedmica
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini
Kenet Morison
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Vatre
Milena Perović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Odisej u Gazi
Ferid Muhić
-
ALTERVIZIJA / prije 2 sedmice
Koncentraciona vlast
Milan Popović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Dekoracija
Milena Perović

Novi broj


VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama

ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja
Izdvajamo
-
Izdvojeno2 sedmice
SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku
-
INTERVJU3 sedmice
BLAGOJE GRAHOVAC, ANALITIČAR GEOPOLITIKE I GENERAL U PENZIJI: Na sceni je politička prostitucija
-
DRUŠTVO3 sedmice
SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem
-
DRUŠTVO3 sedmice
CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu
-
Izdvojeno2 sedmice
ŠTA UTIČE NA VISOKE CIJENE U NAŠIM TRGOVINAMA: Između njive i trpeze – država kupi kajmak
-
Izdvojeno3 sedmice
TRAMP, NETANJAHU, GAZA: Pakao sa pogledom na rivijeru
-
Izdvojeno3 sedmice
NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač
-
FOKUS3 sedmice
KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat