Povežite se sa nama

DRUŠTVO

DIVLJA GRADNJA I LOKALNI IZBORI: Najvredniji resurs vlasti

Objavljeno prije

na

U predizborno vrijeme u Crnoj Gori za izabrane građane sve je moguće. Jedan Podgoričanin se nedavno dosjetio pa objavio oglas da prodaje opštinsko zemljište na Malom brdu i u Zagoriču. ,,Državne” parcele cijeni po 1.000 eura. Zna tajnu – pravo je vrijeme za divlju gradnju.

Prema podacima Uprave za nekretnine na teritoriji Podgorice upisano je 16.382 nelegalnih objekata. Njihova ukupna površina iznosi 1.285.665 kvadrata, ili prosječno 78,48 kvadrata po objektu. Malo brdo, Kakaricka gora, Zagorič, Konik, djelovi su Podgorice u kojima divlji objekti niču kao pečurke prije izbora. U tim naseljima divlja gradnja je najvidljivija, ali je ima u svim djelovima glavnog grada – od Centra, Drača i Stare varoši do Tuzi i Rogama.

Kako je neizgrađenih površina sve manje, divlji graditelji ne prezaju da uzurpiraju i zaštićene zone. Od početka godine Komunalna policija je u zonama vodoizvorišta Zagorič, na Kakarickoj gori i Koniku stopirala izgradnju 75 nelegalnih objekata.

,,Zbog gradnje tih objekata Vodovod je podnio krivične prijave jer je bukvalno bilo dovedeno u pitanje funkcionisanje vodosnadbijevanja”, objasnio je Filip Makrid, tehnički direktor podgoričkog Vodovoda. On je dalje pojasnio da su građani sami uklonili nelegalne objekte, pa je Vodovod bio milostiv. ,,Mi smo povukli prijave jer nema potrebe da se svađamo sa njima kada je efekat postignut, objekti su porušeni a vodoizvorište je bezbjedno”.

Da DPS vlast nije voljna da se prije izbora svađa sa građanima znaju i stanovnici Malog brda koji su nedavno uputili pismo predsjedniku Komisije za reviziju i verifikaciju Prostorno urbanističkog plana (PUP) Mihailu Buriću. Kažu da im je gradonačelnik Miomir Mugoša kroz kuće ucrtao ,,nenormalan put” i traže da se ta saobraćajnica izbriše iz PUP-a.

,,Ovih 300 stanovnika nikako ne shvataju to rješenje – da se tuda gradi cesta i da se ovi objekti koji su divlje sagrađeni ruše”, navodi se u pismu Buriću. A mještani imaju i argumente: vodu i telefon dobili su kada je Mugoša biran za gradonačelnika.

Iako preciznih podataka o razmjerama divlje gradnje u Crnoj Gori nema, čak i u nadležnom Ministarstvu održivog razvoja i turizma barataju cifrom od 100.000 objekata. U jednoj od Vladinih strategija navodi se da: ,,u zemlji koja ima oko 632.000 stanovnika, a prosječno domaćinstvo broji 3,4 člana, 100.000 nelegalnih objekata ukazuje da polovina domaćinstava u Crnoj Gori posjeduje neformalno izgrađen objekat”. Najviše ih je u Podgorici i primorskim opštinama.

Ucjene i manipulacija sa najavama legalizacije divlje gradnje decenijama su nepresušan izvor glasova DPS-u. Gradonačelnici poput Miomira Mugoše ili svojevremeno Rajka Kuljače u Budvi ubjedljivo su trijumfovali na izborima u nelegalno sagrađenim naseljima. Ipak, to na posljednjim izborima u Beranama nije pomoglo Vuki Goluboviću za čijeg je mandata u ovom gradu niklo preko 800 bespravnih objekata.

Iako nelegalna gradnja nanosi milionske štete državi, vlastima se ne žuri da riješe ovaj problem i sasjeku granu na kojoj uveliko zasnivaju izborne rezultate. Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata iz 2008. uveden je moratorijum na rušenje objekata koji su sagrađeni do njegovog usvajanja. Još nije napravljen ni popis nelegalnih objekata, a nije urađena ni kategorizacija objekata, pa se jednako tretira zgrada na pjeni od mora, vikendica u Nacionalnom parku Durmitor i baraka na Vrelima Ribničkim.

Podgorička Komunalna policija nedavno je oštro reagovala na navode opozicije da njeni službenici zastrašuju vlasnike nelegalnih objekata i prisiljavaju ih da se prijave aktivistima DPS-a. Oni tvrde kako to nije tačno, i da oni nijesu nadležni za nelegalne stambene objekte već Uprave za inspekcijske poslove – Inspekcije zaštite prostora.

Uz pomenutih 100.000 nelegalnih objekata u Crnoj Gori, reklo bi se da Inspekcija za zaštitu prostora ima pune ruke posla. No, kada se pogleda njihov izvještaj za prošlu godinu, vidi se mali broj rješenja o rušenju – 356 (i117 krivičnih prijava). A izvršeno je samo 70 rješenja. Više djeluju edukativno, pa iz ove Inspekcije upozoravaju nelegalne graditelje da rizikuju: materijalnu i novčanu štetu, kao i krivično gonjenje i osudu na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina!

,,Odlazeća korumpirana vlast imala je 25 godina da riješi problem divlje gradnje. Nijesu ga riješili samo iz jednog razloga. Shvatili su da se ovo važno životno pitanje može beskonačno zloupotrebljavati uz ucjenu 40.000 građana”, poručili su iz DF-a.

Oni su najavili da će, ukoliko osvoje vlast u Podgorici, besplatno legalizovati sve stambene objekte osim onih koji su podignuti na prostoru predviđenom za škole, vrtiće, bolnice i prostoru javnog zelenila.

,,Bavićemo se sanacijom tog problema koji će uvažiti postojeće stanje s tim da se nigdje neće povrijediti Ustav i zakoni. Ne smije se iz jednog bezakonja ići u drugo. Mora se sanirati postojeće stanje ili treba mjenjati važeće prostorne planove”, kaže za Monitor Vladimir Vujović, šef odborničkog kluba SNP-a.

On smatra da za nelegalnu gradnju nijesu krivi građani, već vlast. ,,Građani moraju da žive i da rješavaju svoje stambene probleme, a tu je vlast koja treba da organizuje prostor. Ako imate toliki broj divljih objekata, onda je očito da imate i divlju vlast koja to toleriše”, kaže Vujović.

Iz Vlade često ističu da je prostor naš najvredniji resurs. Međutim, podaci govore da je DPS, zbog ličnih i partijskih interesa, trajno devastirao prostor Crne Gore: nakon Podgorice, najviše nelegalnih objekata ima Ulcinj 5.300, slijede Bar preko 4.000, Tivat – 2.400, Bijelo Polje skoro 2.000, Pljevlja 1600, Cetinje više od 1.300, Budva preko 1.1000, Plav – 1.000… I iz Ministarstva održivog razvoja priznaju da je obala toliko betonirana da je izgrađenost na primorju preko 45 odsto. U Italiji, Francuskoj ili Španiji koje imaju znatno veću gustinu naseljenosti obale, taj procenat je oko 30 odsto. Divljom gradnjom su ugroženi i svi nacionalni parkovi. U skupštinskoj proceduri je zakon kojim je planirana revizija granica NP Durmitor. Nacionalni park treba skratiti za skoro 1,2 hiljade hektara, na kojima je sagrađeno 350 bespravno sagrađenih objekata.

A šta vlast radi? Vlada je u decembru prošle godine usvojila Izvještaj o realizaciji Akcionog plana pretvaranja neformalnih naselja u formalna i regularizacije objekata. Zaključili su da će lokalne samouprave u Crnoj Gori u periodu od 20 godina ubrati ukupno 500 miliona eura prihoda od legalizacije 100.000 bespravno sagrađenih objekata. Pored ovih naveli su i još neke blagotvorne efekte legalizacije divlje gradnje – 80 miliona eura od PDV-a, 27 odsto manji uvoz struje, 6.200 novih radnih mjesta… U Izvještaju nije navedeno šta je do sada sprječavalo opštine i Vladu da se ozbiljnije pozabave ovim problemom. Biće da su izbori.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo