,,Medeni mjesec” u odnosima između zvanične Podgorice i Brisela simbolički je označen odlaskom doskorašnjeg šefa Delegacije EU Leopolda Maurera, a suštinski otpočinjanjem tzv. pristupnih pregovora. To se potvrdilo početkom oktobra kroz veoma kritičan izvještaj o napretku naše zemlje, te posebno izjavama Maurerovog nasljednika Mitje Drobniča. Ovaj Slovenac, koji pripada desnom političkom spektru u svojoj zemlji, jasno je poručio crnogorskim čelnicima: ,,Nas ne interesuje toliko što ste sve napravili, nego što još nijeste”. On nakon par mjeseci provedenih u Crnoj Gori vjeruje da zna formulu kako se riješiti organizovanog kriminala. ,,Zna se ko su kriminalci i to se lako sankcioniše”, navodi Drobnič. U tom slučaju, nova vlada će imati pune ruke posla. Uostalom, EU je, prema njegovim riječima, i do sada očekivala više hapšenja u Crnoj Gori. Stoga će protivkorupcijska politika u narednom periodu postati najvažnija društvena tema u ovoj zemlji.

Ispunjenje zahtjevnih zadataka koje EU traži nije samo crnogorski specifikum. Iako bi 1. jula naredne godine trebalo da postane punopravna članica Unije, Brisel dnevno pred Hrvatsku postavlja nove zadatke. Mnogo više to zahtijeva Njemačka, zemlja koja je snažno insistirala kod svojih saveznika na prijemu Hrvatske. U Zagrebu su frapirani posljednjim izjavama najviših njemačkih zvaničnika, uključujući predsjednika Bundestaga Norberta Lamerta, koji javno ističe da naš zapadni susjed još nije spreman da uđe u EU. ,,Ne smije biti popusta za nadu”, kaže Rupreht Polenc, predsjednik parlamentarnog Odbora za vanjsku politiku i član Hrišćansko-demokratske unije, stranke kancelarke Angele Merkel.

Takav stav pojašnjava njegov kolega iz redova opozicionih socijaldemokrata Mihael Rot: ,,Na Hrvatskoj moramo utvrditi politički primjer za ostale zemlje”. On kaže da Hrvatska najprije mora ukloniti manjkavosti koje je utvrdila Evropska komisija, na primjer sudske postupke koji predugo traju, stanje u upravi koje nije sređeno, te da se borba protiv korupcije mora dosljedno sprovoditi. ,,U suprotnom, Bundestag ne bi trebao ratifikovati Sporazum o pristupanju Hrvatske”, dodaje Rot.

Kako će se njemački poslanici o tom prijedlogu izjasniti na proljeće, već je sada jasno da će se vlada premijera Zorana Milanovića morati namučiti da u narednih osam mjeseci ispuni sve kriterijume koje traže pedantni Njemci. Niko više u EU ne želi da se ponove negativna iskustva Rumunije i Bugarske. Na njihovom slučaju se pokazalo da nakon pristupanja Uniji političke snage u nekoj zemlji nemaju motivacije da nastave sa reformama. Zato su te dvije države u svakom pogledu – od visine plata preko borbe protiv korupcije pa sve do pravosuđa, na začelju EU.

Uprkos svemu, politika proširenja se ni u Berlinu ni u Briselu ne dovodi u pitanje. EU samo više ne želi primati nove ,,pacijente”. Visoki funkcioner u njemačkom Ministarstvu spoljnih poslova Nikolaus Graf Lambsdorf je uvjeren da za zemlje Zapadnog Balkana evropska perspektiva nema alternativu. ,,Jedina alternativa koja mi pada na pamet bila bi nazadovanje te regije zbog nedovoljnog napretka. To nije i ne može biti u našem interesu”, dodaje on. Na sumnje u svrsishodnost evropskih integracija koje se u posljednje vrijeme često javljaju u Njemačkoj, profesor Hans-Jirgen Akst sa Univerziteta u Duizburgu, odgovorio je kontrapitanjem: ,,Što bi bilo da nemamo Evropu? To pitanje sebi jednostavno moramo postaviti i onda će sve drugo biti znatno relativizovano”.

Ako bez EU ne mogu Njemci, još manje mogu građani Crne Gore. Samo evropski pritisak ćera crnogorske zvaničnike na reforme, iako su one u najdubljem interesu ogromne većine građana u ovoj zemlji. Pa, ko se ne sjeća da su do samo prije neku godinu naši čelnici govorili da ovđe ne postoje korupcija i organizovani kriminal?! A tek pranje novca! Ko je razmišljao o poboljšanju administrativnih kapaciteta, kontroli javnih nabavki ili o slobodnom pristupu informacijama. Na sreću, to postaje civilizacijski standard koji ne može mimoići Crnu Goru.

Crna Gora pogurana i interesima Brisela i Berlina da politiku proširenja na najjeftiniji način ,,održe u životu”, od kraja 2008. godine relativno brzo napreduje prema EU.

Samo na istinski evropskoj platformi u Crnoj Gori je moguće osigurati stabilnost, mobilisati i pokrenuti društvo i prevladati vještački održavane podjele. Sve drugo predstavlja neodgovorno i bagatelno trošenje vremena i resursa. Ako vlada ne bude mogla da se suoči sa neumitnim evropskim dnevnim redom, neće moći da pregura ni polovinu mandata.

Pregovori sa EU su, kako navodi hrvatski analitičar Davor Gjenero, eufemizam. ,,Pregovora u pravom smislu nema. Radi se samo o tome da se pravni, politički, ekonomski i socijalni sistem Crne Gore mora prilagoditi pravilima koji važe u Uniji”, kaže on. Ako se zna da Crna Gora nema nijednu privrednu granu s kojom bi dovela u pitanje odnose na zajedničkom evropskom tržištu, kao što je kod Hrvatske bio slučaj sa brodogradnjom, onda naša zemlja relativno brzo može postati članica EU. Naročito u situaciji kada EU i ojačana i konsolidovana opozicija stalno ,,dišu za vratom” uzdrmanoj vladajućoj koaliciji. Osvajanje principa smjenjivosti vlasti, biće nepisani uslov za ostvarivanje crnogorskog evropskog sna.

Mustafa CANKA

Ekonomist: „Počinje borba za moć”

Londonski nedjeljnik Ekonomist je primijetio kako u Crnoj Gori ni jedna vlada nikada nije promijenjena putem glasačkih kutija od 1990. Ipak su najnoviji parlamentarni izbori promijenili političkui reljef. DPS je i dalje najveća partija i predvodiće sljedeću vladu. No, dvije nove političke snage su ušle u parlament, kao drugoplasirana i četvrtoplasirana grupacija.

„Sada će početi borba za moć. Đukanović, koji je i dalje predsjednik partije prepustio je funkciju premijera Igoru Lukšiću 2010, nagovijestivši u kampanji da bi se opet mogao kandidovati.”

Ekonomist procjenjuje da je Miodrag Lekić, lider nove koalicije Demokratski front i bivši ministar inostranih poslova koji se razišao sa Milom Đukanovićem, ozbiljan opozicioni kandidat za Predsjednika. „Mnogi vjeruju da je samo Milo Đukanović sposoban da ga pobijedi na predsjedničkim izborima zakazanim na proljeće,” dodaje list. Po Ekonomistu „većina građana Crne Gore vjeruje da, ko god bio na funkciji premijera, biće pod nadzorom Đukanovića.”

„Ekonomist citira Mitju Drobniča, predsjedavajućeg kancelarije EU u Podgorici, koji je rekao da početak pregovora o članstvu u EU dovoljno govori. No, on dodaje da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije „mora da dosegne što je moguće više u političkoj i ekonomskoj eliti”.

Stevo Muk, politički analitičar, kaže da je Crna Gora bila uspješna u usvajanju pretpristupnih zakona za ulazak u EU ali da je njihovo sprovođenje „veoma slabo”. Kad je riječ o borbi protiv korupcije, primjećuje Muk, Crnoj Gori nedostaju ključni preduslovi: redovne smjene vlade na izborima, prenio je Ekonomist.

M. B.