Povežite se sa nama

INTERVJU

DINA BAJRAMSPAHIĆ, GRAĐANSKA AKTIVISTKINJA, ČLANICA RADNE GRUPE ZA POGLAVLJE 23: Vlast je zaslužna što DPS nije propao

Objavljeno prije

na

Vladajuća većina je preuzela prethodni sistem i eksploatisala sve što je pogrešno u njemu. Svjesno je izbjegla da ograniči svemoć i da u kompletan proces odlučivanja ugradi principe koji treba da smanje hirovitost osoba u foteljama

 

MONITOR: Kako komentarišete najnovije istraživanje DAMAR-a i CGO, koje kaže da pola ispitanika smatra da Crna Gora ide pogrešnim putem?

BAJRAMSPAHIĆ: Ovo istraživanje, ali i nekoliko ranijih, pokazuje da su naši građani i građanke razboritiji i racionalniji nego što politička elita misli. Pored intenzivne propagande sa svih strana, građani uspijevaju da razlikuju utemeljene od neutemeljenih narativa i izražavaju otpor prema nazadnim tendencijama. Mislim da bi svi iole ozbiljni političari morali da ih temeljno pročitaju i da prestanu da se potcjenjivački odnose prema javnosti jer takvi pristupi očigledno nemaju prolaz. Mene veoma raduje što građani šalju poruku političarima da im je muka od nacionalizma i da hoće ozbiljnije javne politike.

MONITOR: Slažete li se sa ocjenom da je ovo Vlada „iznevjerenih očekivanja“?

BAJRAMSPAHIĆ: Da. Ako ostavimo po strani ideološke razlike i sporni klerikalni karakter ove vlasti,  propuštena je velika šansa. Šteta je što prva Vlada, koja je mogla stvarno biti ekspertska i postaviti javnu upravu na zdrave osnove, nije to bila. Odluke joj većinom nisu bile zasnovane na visokim stručnim standardima. Vlada se nije postavila kao brana nezakonitim i nedemokratskim praksama. Ona je punom parom nastavila sve sporne tehnike prethodne vlade, čak je i prevazišla zaprepašćujućom kadrovskom politikom, netransparentnošću (posebno u vezi sa dnevnim redom vlade i budžetskom potrošnjom), nedostatkom dijaloga i javne rasprave, samovoljom u vođenju resora i javnih politika, kršenju zakona kad god im zakon smeta da urade šta hoće, opsjednutošću identitetskim i vjerskim pitanjima. Uspijevaju da unište i rijetka do sada uspješna javna preduzeća koja su monopolisti na tržištu i naprave od njih gubitaše! Kada pogledate honorare savjetnika ministra finansija i spiskove na kojima su partije podijelile škole, vidite da se i nova vlast iznenađujuće brzo osilila.

Vladajuća većina je preuzela prethodni sistem i eksploatisala sve što je pogrešno u njemu. Svjesno je izbjegla da ograniči svemoć i da u kompletan proces odlučivanja ugradi principe koji treba da smanje hirovitost osoba u foteljama i haotično donošenje odluka, bez utemeljenja, strategije, analize, dugoročnog pristupa. Konačno, najveće razočarenje je što ekspertskoj vladi evropska integracija Crne Gore uopšte nije bila prioritet. Naprotiv, nova vlast se toliko oglušivala o jasne standarde EU da je uspjela da izgubi saveznika koji joj je u početku bio najveća podrška.

MONITOR: Kako vidite aktuelnu inicijativu opozicije za izglasavanje nepovjerenja Vladi, kuda ona može odvesti?

BAJRAMSPAHIĆ: Opozicija javno izražava optimizam i mislim da mora da postoji neki razlog za to. Ali čak i ako postoji neki scenario, čini mi se da će biti neizvjesno sve do trenutka glasanja jer vidimo da sve strane „tvrde pazar“ i učestvuju u psihološkom ratu ne bi li izvukli maksimalno za svoju partiju iz ove krize. Mislim da u svakoj varijanti neko nešto gubi i da nema lakog rješenja. Postojeća Vlada je već preživjela mnogo afera, ne bi me začudilo da preživi opet, ali to rješenje je takođe neodrživo i štetno za društvo. Vlada bez podrške Skupštine ne može da funkcioniše, još manje da vodi reforme, tako da je to gubljenje vremena. Ako Vlada preživi, nastaviće se konflikti unutar vladajuće većine koji na kraju jačaju opoziciju. Vladajuća većina je sama najviše zaslužna što DPS nije propao nakon izbora nego se revitalizovao. Mislim da još uvijek okreću glavu od te činjenice.

MONITOR: Kako čitate najnoviju platformu Demokratskog fronta za prevazilaženje političke krize, i uopšte poziciju tog političkog saveza u cijeloj aktuelnoj političkoj postavci?

BAJRAMSPAHIĆ: Misilim da je DF do kraja potrošio svoju šansu i doveo sebe u ćorsokak i izolaciju. Međusobna žestoka vrijeđanja u vladajućoj većini su uspjela da unište njihovu ujedinjenost protiv DPS-a i da pretvore pobjedu u poraz. URA se ne smije upustiti u rekonstrukciju kojom bi se povećao uticaj DF-a u Vladi, budući da URA nije uspijevala da utiče dovoljno ni na postojeću Vladu. S druge strane, ako do rekonstrukcije ne dođe, DF će sa svakim danom ove Vlade da trpi štetu zbog toga što demohrišćanski kadrovi koriste državne resurse za razvoj i promociju svoje stranke a opstaju na vlasti glasovima DF-a. To je pat pozicija.

Šteta je po DF što nije vodio politiku sa fokusom na ravnopravnosti i zajedničkoj budućnosti svih građana i građanki Crne Gore, umjesto što se povodio željom za dominacijom i sprovodio sumanute ideje iz susjedne države. Ogromnoj većini ovdje neće nikada biti prihvatljivo da se ekstremno-autoritarni Aleksandar Vučić bilo šta pita u Crnoj Gori. On je nesrećno rješenje i za Srbiju.

DF svojim djelovanjem homogenizuje crnogorski pol i klatno već preteže na drugu stranu. DF je na kraju krajeva svojim greškama sam kreirao prostor da se formiraju neki novi prosrpski politički akteri koji nisu anticrnogorski, koji neće više da se zanose izgubljenim bitkama već da se posvete realnim stvarima i bez inferiornog odnosa prema Beogradu. Ne isključujem da će se više činilaca izdvojiti iz DF-a kako ne bi plaćali cijenu politike koja nikada neće uživati podršku većine.

MONITOR: Gdje vidite izlaz iz političke krize?

BAJRAMSPAHIĆ: Mislim da su najpoštenije rješenje novi izbori i da će biti uskoro. Nova vladajuća većina treba da bude zasnovana na jasnom programu, mjerljivim ciljevima, dobrim projektima, preciznom planu. Za proces evropske integracije bi bilo sjajno kad bi se formirala Vlada koju podržava najmanje 50 poslanika. Takva Vlada bi mogla da odblokira pregovore, da napravi značajne reformske iskorake, a takođe bi bila Vlada koja povezuje dva pola, koja bi bila reprezentativna slika društva. To bi bilo ljekovito jer nam je takva kohezija neophodna. Živjeti se zajedno mora. Mislim da je „društvena kohezija“ najvažnija sintagma za budućnost Crne Gore. Tome mediji i civilno društvo moraju dati doprinos, prelaženju zamišljenih granica, traženju zajedničkog minimuma između različitih koji i treba da ostanu različiti, ali neke potrebe su nam svima osnovne a životni problemi su nam isti. Nova vlada treba prvenstveno da se posveti onome što nam svima jednako treba, kvalitetu života, a druge sporne stvari treba ostaviti za bolja vremena. U protivnom ćemo nastaviti da se gušimo u antagonizmima, što nas drži prikovane u mjestu, na periferiji Evrope. Već je izgubljeno previše vremena.

MONITOR: Kako ocjenjujete stanje u institucijama, blokadu pravosuđa i čekanje na izglasavanje novog Tužilačkog savjeta?

BAJRAMSPAHIĆ: Vlada nema političku podršku pa ne može da riješi nijedan krupan društveni problem. Premijer a i većina ministara su izgubili sav autoritet. Istovremeno, vladajuće partije su dozvolile da im međusobna borba za šačicu glasova potpuno zamagli širu sliku i javni interes. Stanje koje je ostavio DPS je bilo mnogo loše a oni su uspjeli da i to zakomplikuju i da ne riješe probleme u institucijama za koje nije potrebna dvotrećinska odnosno tropetinska većina, kao što su Tužilački savjet ili Državna izborna komisija.

MONITOR: Da li je tokom protekle godine nove vlasti bilo pozitivnih pomaka kada su u pitanju vladavina prava i depolitizacija institucija?

BAJRAMSPAHIĆ: Nova vlast je selektivna u primjeni zakona, pa se ne može reći da joj je vladavina prava prioritet, a takođe baštini ideje da njihovi politički kadrovi, rođaci i prijatelji bez stručnih znanja i iskustva, imaju pravo da zauzmu institucije, pa ni o depolitizaciji nema riječi. Međutim, promjena vlasti je bila neophodna. Trideset godina bilo koje vlasti, pa i da je bila najbolja je problem, a kamoli što se radilo o vlasti koja je bila pretolerantna prema koruptivnom ponašanju svojih kadrova. Dobro je da se razbijaju monopoli, da se pretresaju papiri, da se objavljuju zloupotrebe, da postoji princip smjene vlasti. Problem je što nova vlast radi to isto i čak javno brani takve prakse. Oni time u stvari legitimizuju DPS, jer ispada da je DPS radio pametno kad je zapošljavao samo one sa njihovom članskom kartom pošto i novi misle da je to jedino „normalno“, da samo partijski drugovi mogu „pravilno“ da sprovedu njihove programske ideje. Partitokratija je takođe korupcija i guši razvoj društva. Partitokratija truje rad svakog organa jer kadrovi bez komptencija ne mogu da donose kvalitetne odluke ni kad bi htjeli. Posljedice trpe svi, uključujući i podržavaoce vlasti.

MONITOR: Kako komentarišete opozicionu scenu, gdje se Crna Gora danas nalazi, šta su joj alternative?

BAJRAMSPAHIĆ: Često se pitam da li su opozicione partije naučile lekciju iz svega ovoga, ili bi se sjutra istog trena ponovo opili vlašću i bahatili. Mislim da unutrašnje reforme ovih partija nisu završene i da moraju da pokažu još više samokritičnosti i  naprave otklon od kompromitovanih članova. Neprihvatljivo je da nam iko naplaćuje svoj patriotizam a i da opstaje na vlasti u strahu od gorega.

Ipak, promjena vlasti je probudila iz dubokog sna mnoge društvene aktere koji su spavali od referenduma, pojavljuju se nove neformalne grupe, nikad više kritičara, nikad više monitora rada vlasti. Mijenja se društvena klima i razvijaju se neki novi potencijali. Međutim, dug je put od kritičara na društvenim mrežama do ozbiljnog programa. Podignutu svijest građana i građanki, koju otkriva CGO-Damar istraživanje, treba pretočiti u konkretne reformske programe u svim sferama života.

Crna Gora je mala i ja sam uvjerena da bi se mogla transformisati za jako kratko vrijeme, kad bi se svi njeni potencijali, posebno ljudski, povezali i angažovali. Potrebni su progresivni, emancipatorski projekti. Nažalost, javni prostor je zatrovan govorom mržnje, uvredljivim govorom, šovinizmom, mizoginijom, što djeluje odbijajuće za aktivnije učešće u javnom životu još dosta kvalitetnih građana i građanki. Mora se stvarati prostor da najbolji preuzimaju odgovorne funkcije jer sve što se dešava u politici ostavlja traga na naše živote.

Milena PEROVIĆ

Komentari

INTERVJU

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Logika Skarlet O’Hare

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi

 

 

MONITOR: Dobili smo prijedlog budžeta za 2025. godinu, sa tri dana kašnjenja u odnosu na zakonsku normu. Kakvi su prvi utisci?

VUJOVIĆ: Da je Budžet koncipiran sasvim surotno od onog što je obećavala ova vlast kada je bila opozicija. On je prepun stavki koje govore o povećanju privilegija i beneficija za one koji su na vlasti, a dozirana su sredstva prava iz oblasti socijlne zaštite. Druga impresija je da se isuviše nonšalantno predstavljaju trenutna i buduća budžetska opterećenja.

Dva paramtera nam dosta govore. Prvi: uvećana su sredstva za reprezentaciju sa oko 650 hiljada eura koliko je planirano za ovu, na preko miliona eura za narednu godinu, službena putovanja su uvećana sa 5,8 na oko 8,2 miliona, dakle uvećanje od 41 posto dok je za porodiljsko odstvo uvećanje bilo sa 35 na 36 miliona, ili manje od 3 posto. Stavka ostala prava iz oblasti socijalne zaštite nepromijenjena je u odnosu na 2024. godinu. Poseban komentar ne treba.

Drugi: nedostajuća sredstva na nivou od 1,14 milijardi eura prilično su velika, bez obzira na zavodljivost određenih parametara o sveopštem rastu. Dionica autoputa Smokovac – Mateševo je koštala znatno ispod tog iznosa sa svim mogućim propustima, finansijskim nepromišljenostima i nedorečenostima. Naravno da nova vlast nasljeđuje dugove prethodne i da ih mora servisirati, ali to je ne lišava odgovornopsti da sistem uvede u stabilnije okvire. Jednog dana će i neka buduća vlast morati da menadžeriše vraćanja nekih ranijih dugova. Vidjeli ste trendove u socijlanim davanjama, to je indikator da stvari nisu ružičaste ni sada.

Ova dva parametra izazivaju nelagodu i sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BODO VEBER, SAVJET ZA POLITIKU DEMOKRATIZACIJE, BERLIN: Šolcov poziv Putinu je štetan – samim tim što se desio

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako EU zaista želi štititi Zapadni Balkan od Trampa, ima samo par sedmica za sveobuhvatni strateški politički preokret prema regiji, baziran na čvrstoj i dosljednoj odbrani svojih demokratskih vrijednosti

 

 

MONITOR: Razrješenje ministra finansija Kristijana Lindnera iz liberalne FDP, povod je za gubitak većine njemačkog kancelara Olafa Šolca u Bundestagu. Šta su pravi uzroci raspada vladajuće „semafor koalicije“?

VEBER: Vladajuća semafor koalicija prva je u istoriji Savezne Republike Njemačke koja nije bila sastavljena od dvije nego od  tri stranke, što je značilo vise ideološko-programskih razlika nego što je uopbičajeno. A onda su svjetski politički tokovi-konkretno rat u Ukrajini, suštinski promijenili okvir vladavine naspram dogovorenog, kompromisnog vladinog programa. U prvoj godini, 2022. to je značilo uspješan krizni manadžment oslobođenja ovisnosti od ruskih energenata. Medjutim, ekonomske poslijedice i prethodne korona pandemije te tog skupog preobrata, bili su inflacija te ekonomska recesija zbog rasta energetskih troškova naše industrije. Politički se s time nositi zatijevalo je dogovor između ideološko suprotnih finansijskih politika koalicijskih stranaka – liberali sa politikom štednje, socijaldemokrati i zeleni s politikom novog zaduživanja. Našli su izlaz u triku – preusmjeravanje 60 milijardi eura predviđenih a nepotrošenih od prethodne vlade. Taj je kompromis 2023. godine iznenadno srušen od Ustavnog suda, kome se bila obratila opoziciona CDU. Od tada traje rat koalicijskih partnera – u 2023. su još uspjeli dogovoriti kompromis za budžet za 2024. Ove jeseni  spremnosti za kompromis oko budžeta došao je kraj.

MONITOR: Vanredni parlamentarni izbori se predviđaju za februar 2025., a ankete pokazuju veliku prednost CDU Fridriha Merca od oko 32 posto a prema njima, SPD ima oko 15 posto. Ako rezultat na izborima bude sličan, ko bi bio vjerovatan partner CDU-sem očekivane CSU?

VEBER: Već godinu sve tri stranke sada raspadnute koalicije imaju manje  nego opozicioni CDU-CSU. Međutim, pošto se koalicija razišla zbog ideologijskih razlika, mi u Njemačkoj- prvi put u najmanje dvije decenije, imaćemo izbornu kampanju između političkih vizija i programa građanskih parlamentarnih stranaka. To je  već smanjilo postotak populističkih stranaka, konkretno novoformirane stranke Savez Sarah Wagenknecht (BSW)  sa prethodnih 10 na šest pa sad pet posto, i blizu su- prvi put rizika da neće ući u Bundestag, dok tradicionalno prirodni partner CDU-a – liberali (FDP) i dalje rizikuju da ispadnu iz parlamenta. Pod tim okolnostima, CDU-CSU će imati koalicijsku opciju samo između Socijaldemokrata i Zelenih.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR NADIJA REBRONJA, DOCENTKINJA NA DRŽAVNOM UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU: Brisanje bošnjačke književnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbacivanje predmeta iz bošnjačke književnosti i profesorke bošnjačke književnosti jasan je koncept. Protiv brisanja sam se  pobunila. Za svoj angažman brutalno sam kažnjena jer nisam pristala na cenzurisanje knjiga prema kojima osjećam ljubav

 

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski, albanski i slovenački jezik. Kao naučnik-istraživač boravila je na Univerzitetu u Beču (2009) i Univerzitetu u Granadi (2010—2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Govori engleski, španski i turski, služi se ruskim i poznaje arapski jezik. Školovala se, duže ili kraće živjela u Novom Pazaru, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Granadi, Beču, Istanbulu. Ne vjeruje u adrese ni mjesta boravka.

MONITOR: Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru radite od 2007. Očekivali ste da vas nakon odličnih preporuka stručne komisije izaberu u zvanje vanrednog profesora. Umjesto toga, odbijen je vaš reizbor u docenta, pa nakon isteka ugovora u januaru 2025. očekujete otkaz. Kako je došlo do svega ovoga?

REBRONJA: To nisam očekivala. Ispunila sam sve uslove za vanrednog profesora i od traženih 24 boda, koliko je potrebno za napredovanje, imam 76. Komisija je ocijenila da ja višestruko premašujem tražene uslove i da u svakom aspektu koji se vrednuje kao uslov pokazujem izvrsnost. U poslednjih 10-13 godina izbori u više zvanje na DUNP više liče na montirane procese protiv ljudi nego na ono što je akademska praksa. Izmišljaju se izgovori da kolege ne mogu da napreduju i biraju ih 2-3 puta u docentsko zvanje iako imaju uslove za napredovanje. Dešavalo se da kolegama traže da od matičnog odbora koji funkcioniše pri Ministarstvu prosvjete dostave potvrde koje ne postoje jer ih taj odbor ne izdaje. Neke kolege  pristaju na sve to da zbog egzistencije. Mnogi zbog svega napuštaju univerzitet, izgubili smo dragocjene kadrove, vodeće intelektualce. Mi koji smo gradili ovaj univerzitet od njegovog početka u želji da emancipujemo podneblje u kom živimo, što je valjda suštinski nagon intelektualca, u nekom trenutku osjetili smo da smo dio Potemkinovog sela, da igramo u teatru apsurda čiji je cilj da se uhljebe pojedinci a da se adekvatan razvoj tog kraja ne desi.

Praksa maltretiranje ljudi pri izboru u zvanje dovela je do toga da su jedine osobe koje su gradile svoju karijeru na DUNP od asistenta, a koje su uspjele da pređu put do redovnog profesora zapravo rektorka Zana Dolićanin i njen brat Edin Dolićanin. Oni su djeca prvog rektora koji je učestvovao u osnivanju univerziteta, Ćemala Dolićanina. Nakon svega, Zana je izabrana za rektorku jer nije bilo mnogo redovnih profesora koji su konkurencija.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo