Povežite se sa nama

Izdvojeno

DEVASTACIJA PARKA PRIRODE KOMOVI: Na meti koncesionara

Objavljeno prije

na

Predstavnici mjesnih zajednica koje gravitiraju Komovima i tamošnjih  udruženja kažu su da su zbog devastacije i dalje ugroženi pašnjaci, izvori, jezera, riječni tokovi, ali i lokalni putevi. Od toga što su Komovi proglašeni regionalnim parkom još prije osam godina, međutim, skoro da nije bilo nikakve koristi

 

Ni osam godina od kada je područje planine Komovi proglašeno regionalnim parkom prirode, do danas ništa nije urađeno da se spriječi njegova devastacija prekomjernom sječom šume, uništavanjem izvorišta i vodotoka brojnih potoka koji se sa ovog masiva slivaju u rijeke, sa jedne ili druge strane planine.

Predstavnici mjesnih zajednica koje gravitiraju Komovima i raznih udruženja građana kažu da su zbog devastacije prirodnih bogatstava i dalje ugroženi pašnjaci, izvori, jezera, riječni tokovi, ali i lokalni putevi, a da dokaza o tome ima na svakom koraku.

Od toga što su Komovi proglašeni regionalnim parkom do sada, međutim, skoro da nije bilo nikakve koristi.

,,Stanje na terenu nije ništa bolje nego prije proglašenja, jer koncesionari, bez milosti, i dalje uništavaju još ono malo što je ostalo od šumskog fonda. Država treba konačno da preduzme odgovarajuće preventivne mjere za zaštitu prirodnih blagodeti regiona Komova, što je i njena zakonska obaveza”, smatra predsjednik andrijevičke Mjesne zajednice Kralje Milutin Đurković.

On dodaje da je to jedna od najljepših crnogorskih planina i da je i dalje nezaštićena od strane nadležnih institucija, dok nevladine organizacije i mještani muku muče da od nesavjesnih koncesionara koji iza sebe ostavljaju samo pustoš sačuvaju ono što se može sačuvati.

Prema zakonu, u zaštićenim područjima trebalo bi da je zabranjeno branje, sakupljanje, uništavanje, sječa, iskopavanje, držanje i promet strogo zaštićenih divljih vrsta biljaka i gljiva, kao i nezaštićenih, u mjeri u kojoj se može ugroziti njihova brojnost. Za Komove određene su zone zaštite II i III stepena, ali se čini da se to slabo poštuje.

I predsjednica druge Mjesne zajednice Konjuhe u području Komova na teritoriji opštine Andrijevica, Vera Ćirić, ističe da je, kao posljedica neplanskog i neracionalnog gazdovanja, ovaj prostor uveliko devastiran, čime je prirodni ambijent Komova dobrim dijelom narušen.

Ona kaže da Vlada treba da odgovori zašto je izostala briga za očuvanje Komova, koju je znameniti svjetski naučnik Kovalevski označio ,,najljepšom crnogorskom planinom”.

,,U cilju zaštite i razvoja ovog prostora, potreban je energičniji odgovor države da se Komovi sačuvaju od nelegalnih radnji i aktivnosti. Prije svega mora se uvesti stroga kontrola kada je eksploatacija šume u pitanju, jer neplanska sječa prouzrokuje erozije, odnošenje plodnog šumskog zemljišta, zamućenje vodotoka, te pojavu poplave i klizišta”, kaže  Ćirić.

I Udruženje Vasojevića Vaso takođe traži da se Komovi zaštite od divlje gradnje i nedozvoljene sječe šume.

Ostaje, kažu, otvoreno pitanje kako će Vlada zatvoriti pregovaračko poglavlje 27, koje se tiže životne sredine, kada su Komovi najupečatljiviji primjer nemara i nebrige prema prirodi i prirodnim bogatstvima.

,,Upozoravamo da se po pitanju zaštite Komova ne smije ostati samo na deklarativnim apelima državnih organa. Zato posebno ukazujemo na nužnost organizovanog djelovanja, da se primijene demokratska sredstva kako bi se čarobno lijepi Komovi spasili od dalje devastacije od strane šumske mafije i divlje gradnje”, poručili su iz ovog udruženja građana.

Apel za zaštitu Komova, a naročito vodotoka Tare stiže i od mještana Bara Kraljskih, sa druge strane planine Komovi, kod Kolašina.

,,Mještani Bara Kraljskih su uz brojne proteste i peticije uspjeli da natjeraju državu da raskine koncesione ugovore sa investitorima koji su imali namjeru da na rijekama na ovom području izgrade nekoliko hidroelektrana. Bila je to prava pohara onoga što nam je majka priroda dala. Zato smo se, kao što je i poznato, organizovali i stali u odbranu onoga, što su naši preci brižno čuvali i što predstvalja okosnicu razvoja turizma na ovom području”, ističe predsjednik Mjesne zajednice Bare Kraljske Milovan Labović.

Stanovici ovog sela traže i da se konačno počne sa konkrentnim akcijama na zaštiti Komova ispod čijih vrhova izvire rijeka Tara, suza Evrope koja je, takođe, devastirana.

,,Treba spriječiti sječu šume na Komovima od strane privilegovanih koncesionara, jer oni sistematski i nepovratno uništavaju ovu planinu”, dodaje Labović.

Upravo početkom ove sedmice oko stotinu građana Andrijevice blokiralo je magistralni put na ulazu u taj grad, tražeći da država raskine koncesije za šume sa preduzećem Boj komerc. Oni tvrde da je ova kompanija, koja je u proteklih dvije decenije bila među privilegovanim, tajkunskim, nedavno izvršila sječu u državnoj šumi i osim devastacije šume teško oštetila više seoskih puteva ispod Komova.

Predstavnici tri andrijevičke mjesne zajednice, Konjuhe, Košutiće i Đuliće, zahtijevaju od predsjednika Vlade Dritana Abazovića, da ispuni obećanje dato nedavno u Beranama, kada je najavio beskompromisnu borbu protiv šumske mafije.

Mještani ovih mjesnih zajednica sa područja Parka prirode Komovi nekoliko dana ranije o sječi šume i uništavanju prirodnih resursa obavijestili nadležne organe, koji su potom izašli na teren i konstatovali da su njihove tvrdnje tačne. Stanovnici ovih područja su posebno zabrinuti da će se nekontrolisanom sječom ugroziti brojna izvorišta na teritoriji njihovih sela i Parka prirode.

Najavili su da je to samo početak protesta, a pridružio im se i značajan broj građana Andrijevice, kao i članovi Udruženja drvoprerađivača iz Plava.

,,Kakva je logika u tome da se neko područje proglasi parkom prirode, a da se u njemu ne zabrani sječa, kao što je to u nacionalnim parkovima. To nema nikavog smisla. Treba samo da pogledate put koji vodi od Andrijevice do Komova, preko Trešnjevika. Uništili su ga teški kamioni koncesionara”, kaže predsjednik Mjesne zajednice Kralje.

U Parku prirode Komovi ljudska ruka sve čini da prirodu potpuno devastira, a država ne čini ništa da to spriječi.

                                                                                                         Tufik SOFTIĆ

Komentari

HORIZONTI

VUČIĆEV REŽIM PRIJETI NASILJEM U SRBIJI I BOSNI: Ima li Crna Gora odgovor na Srpski (krimo)svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogi se pribojavaju da će Vučić  krizu i studentske proteste pokušati riješiti nasiljem. Opoziciona poslanica Marinika Tepić je izjavila da očekuju hapšenje opozicionih lidera.  Režim je organizovao kampovanje „studenata koji hoće da uče“ u Pionirskom parku. Mediji su pokazali da je među „studentima“najmanje studenata a najviše aktivista SNS, fudbalskih huligana, jedan porno glumac, policajci….  Njima se 11. marta pridružilo i nekoliko desetina muškaraca u uniformama bivše zloglasne JSO

 

 

Formalni premijer Srbije u ostavci Miloš Vučević  u srijedu je na K1 televiziji upozorio da se „približavamo momentu kada država mora da primeni zakon u punom kapacitetu“ i kada „maltretiranje građana Srbije mora prestati“. Vučević, koga opozicija naziva batlerom porodice Vučić, je rekao „da će odluku o tome doneti državni vrh“. Prevedno -Aleksandar Vučić. Po ustavu, predsjednik ima ceremonijalna ovlašćenja zbog čega studenti koji mjesecima protestuju ne žele pregovarati sa njim „jer nije nadležan“. Studenti ukazuju na protivustavnu uzurpaciju vlasti Vučića i njegovog brata Andreja koji, mimo ustava i zakona, sa kumovima postavljaju i smjenjuju u državnoj vlasti i policiji. To potvrđuju i SKY transkripti.

Vučević, akter brojnih korupcionaških afera, je voditeljki Jovani Joksimović objasnio da je „Srbija u ovom trenutku ugrožena kao država od strane i unutrašnjih i spoljnih faktora…i da je to proces koji je dugo pripreman“. Vučević kaže da sve informacije policije, BIA-e (državne bezbjednosti) i vojnih službi govore da se sprema nasilje“ – iza kojeg su, po njemu, studenti kao instrumenti stranih sila.

Ovaj (sovjetski) narativ Vučićevi mediji su intenzivirali posljednje  sedmice u susret  velikog protesta studenata i građana u Beogradu. Radi se o pokušaju „obojene revolucije“, zavjere zapadnih službi protiv Srbije, i studentima kao „srpskim ustašama“.

Istovremeno, režim užurbano radi na mobilizaciji stranačkih pristalica, vojnika kriminalnih kartela, fudbalskih navijača, kompletnog sigurnosnog aparata (i umirovljenih policajaca i „bezbednjaka“) i zaposlenih u državnim službama, bilo ucjenama i  kupovinom.

Opoziciona poslanica u Skupštini Srbije Marinika Tepić je izjavila da očekuju hapšenje opozicionih lidera. Tepić je pustila audio snimak na kome je, kako tvrdi, osuđivani kriminalac i „jedan od glavnih crnokošuljaša braće Vučić“ Miljan Vidović Hofman. On telefonom sagovorniku objašanjava kako je sutra na „sastanku sa glavnim“ i da se spremaju „kačketi, maske, kao vojska bato…biće baš jako, ludilo bato“. Hofman najavljuje, isto kao i Vučić, da će protest 15. marta biti Dan D i „ako pobedimo, a hoćemo… sve ćemo da dobijemo“. Ovo se uklapa u dosadašnji obrazac korištenja kriminalaca kao provokatora i napadača na studente i sve oponente braće Vučić. Premijer Vučević je kao gradonačelnik Novog Sada, često koristio usluge kriminalaca za razbijanje protesta i javno se ljubio i slikao sa njima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građanima su obećani rast standarda i novi putevi, privredi jednostavnije procedure i finansijska rasterećenja, evropskim partnerima –reforme… I mnogo toga je „odloženo do daljnjeg“. Biće, nadaju se optimisti

 

 

Kada je Milojko Spajić, još zelen na funkciji predsjednika Vlade, najavio da će u septembru prošle godine početi gradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica („paf-paf i 2024. u septembru želim da vidim ašov u zemlji“, M. Spajić, decembar 2023.) samo su najnaivniji povjerovali u izvodljivost datog obećanja. Još nerealnije zvučala je priča o tome kako će, „u narednih pet do sedam godina“ (otprilike do 2030.), Crna Gora dobiti „18 dionica autoputeva i brzih cesti“.

Kako sada stvari stoje, budu li za pet godina u funkciji tri, od obećanih 18 dionica autoputeva i brzih cesti, biće puna kapa. Ostalo – jednog dana.

Neka druga obećanja, lakša za realizaciju a neophodna za normalizaciju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u Crnoj Gori, zvučala su mnogo realnije. Za njihovo provođenje trebalo je samo dobre volje i, uglavnom, 41 glas u Skupštini Crne Gore. Opet, ni od njih, još uvijek, nema ništa.

Slijedeći premijerovo insistiranje da je ekonomija važnija od politike, krenimo sa tog kraja. Dijelom i zato što za ispunjenje tih obećanja vlast nije trebalo da podnese neku veliku žrtvu, u vidu smanjenja mogućnosti kadrovanja (političkog zapošljavanja po dubini) ili pojačane kontrole trošenja državnog novca preko Vlade, državnih i javnih preduzeća, lokalnih samouprava…

Od proljeća prošle godine slušamo priču o „skorom“ usvajanju zakona o stalnom sezoncu. Ipak, lako se može desiti da predstojeću turističku sezonu, uz narastajući problem sa plažama, dočekamo jednako nespremni kao i prošle godine. Ili sa zakonskim rješenjem koje će, prema dostupnim komentarima zainteresovanih, donijeti novih problema makar onoliko koliko i potencijalnih rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BRANO MANDIĆ, PISAC I NOVINAR: Potvrda da je imalo smisla pisati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Koliko god bizaran bio ovaj slučaj policijske zloupotrebe, on se uklapa sa svjetskim trendom. Naglašena autoritarna politika osnažena kapitalom koji kontroliše tehnologiju i suštinski uređuje medijski prostor, nadvila se kao prijetnja sa obje strane Atlantika

 

 

MONITOR: Napisali ste da ste pomislili da je to nevjerovatno, kad ste dobili papir Uprave policije da je protiv vas pokrenut postupak  zbog  kolumne u kojoj ste kritikovali javni nastup profesora Aleksandra Stamatovića. Zaista je nevjerovatno. Pomalo i jezivo. Šta ste još pomislili kad ste pročitali dokument?

MANDIĆ: Pomislio sam da je policijsko pismo najbolja moguća reklama koja se može desiti jednom piscu i da ću morati da ubrzam objavu moje knjige sabranih eseja i kolumni “Zbogom novine”. Baš ovih dana radim na tom rukopisu, prilično obimnom, i ova prijava nekako savršeno zatvara krug. Dvije se misli smjenjuju. Prva, da sam sve dosad u životu pisao uzalud, i druga, da je možda ovo što se dešava upravo potvrda da je imalo smisla pisati, neka vrsta priznanja da sam neke stvari makar dodirnuo.

Zapravo, kad sam dobio to plavo pisamce, trebalo mi je malo vremena da shvatim da nije riječ o privatnoj tužbi, nego da je država procijenila da je moj teskt opasan po javni red i mir. Situacija je bizarna i zato izgleda neozbiljno i upravo tu vidim najveću zamku percepcije. To što izgleda neozbiljno, ne abolira nas da cijeli slučaj tretiramo kao ozbiljan pritisak na novinara i podrivanje slobode govora, što na koncu cijela ova situacija jeste. A što se smiješne strane tiče, kažu da se Kafka smijao dok je čitao djelove Procesa, mislio je kako je to jako zabavno i komično djelo.

MONITOR: Osim što je ovaj postupak policije prijetnja  slobodi govora, državne institucije  se stavljaju u zaštitu profesora koji je  u medijima iznio najprizemnije seksističke komentare, a smatraju da vi remetite javni red i mir jer kritikujete takvo ponašanje profesora, kao i Etički odbor UCG koji ga je zaštitio?

MANDIĆ: O slučaju seksističke opaske profesora Stamatovića nisam imao namjeru da pišem, sve je tu bilo dovoljno jasno i jadno da bi se javnost dalje edukovala. Mislim da je profesor svojim ponašanjem sam sebi naškodio, pokazao se u svijetlu koje je samo po sebi karikaturalno i ne ostavlja mnogo prostora za satiričnu intervenciju. Ali kad je Etički odbor Univerziteta Crne Gore porodio nekakvu jeftinu pseudifilozofiju u vidu odbrane našeg profesora “zavodnika”, stvar je postala sistemska. Tek onda sam krenuo da pišem, jer je riječ o zanimljivoj i značajnoj temi – lažnom moralu akademske zajednice. Presuda Etičkog odbora nije bila ni objavljena na sajtu Univerziteta, dobio sam je od jedne NVO koja je pratila slučaj. Zgranut sam bio tim jezikom, farisejskim konstrukcijama o dobrom profesoru koji hvali duh ispod majice i novinarku gleda kao cilj a ne sredstvo. Jednom riječju, mrak. Mrak bez trunke svjetla, tim prije što je Odbor imao nekoliko elegantih načina da profesora opomene, da se ogradi, nije uopšte morala ničija glava da leti. Ipak, autoritarne strukture ne dozvoljavaju ni najmanju pukotinu za kritiku, sve tu mora biti ugašeno, splasnuto, bezgrešno, kako bi podržalo simulakrumu od koga žive armije pokornih, gotovo anonimnih profesora, nespremnih za bilo kakav javni istup.

Da, upravo sam to htio da kažem, naš Univerzitet dobrim dijelom funkcioniše kao autoritarna struktura i samo nečiji autoritet, pretpostavljam rektorov, učinio je da se odmah nakon Stamatovićevog gafa Univerzitet jednim nepotpisanim saopštenjem ogradi od njegovog ponašanja. Međutim, kad je stvar predata na rješavanje po proceduri, Etički odbor je pokazao kakva je zapravo klima na Univerzitetu, kako se ubija zdrava misao tamo gdje bi trebalo da se uči sloboda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo