Povežite se sa nama

Izdvojeno

DEVASTACIJA PARKA PRIRODE KOMOVI: Na meti koncesionara

Objavljeno prije

na

Predstavnici mjesnih zajednica koje gravitiraju Komovima i tamošnjih  udruženja kažu su da su zbog devastacije i dalje ugroženi pašnjaci, izvori, jezera, riječni tokovi, ali i lokalni putevi. Od toga što su Komovi proglašeni regionalnim parkom još prije osam godina, međutim, skoro da nije bilo nikakve koristi

 

Ni osam godina od kada je područje planine Komovi proglašeno regionalnim parkom prirode, do danas ništa nije urađeno da se spriječi njegova devastacija prekomjernom sječom šume, uništavanjem izvorišta i vodotoka brojnih potoka koji se sa ovog masiva slivaju u rijeke, sa jedne ili druge strane planine.

Predstavnici mjesnih zajednica koje gravitiraju Komovima i raznih udruženja građana kažu da su zbog devastacije prirodnih bogatstava i dalje ugroženi pašnjaci, izvori, jezera, riječni tokovi, ali i lokalni putevi, a da dokaza o tome ima na svakom koraku.

Od toga što su Komovi proglašeni regionalnim parkom do sada, međutim, skoro da nije bilo nikakve koristi.

,,Stanje na terenu nije ništa bolje nego prije proglašenja, jer koncesionari, bez milosti, i dalje uništavaju još ono malo što je ostalo od šumskog fonda. Država treba konačno da preduzme odgovarajuće preventivne mjere za zaštitu prirodnih blagodeti regiona Komova, što je i njena zakonska obaveza”, smatra predsjednik andrijevičke Mjesne zajednice Kralje Milutin Đurković.

On dodaje da je to jedna od najljepših crnogorskih planina i da je i dalje nezaštićena od strane nadležnih institucija, dok nevladine organizacije i mještani muku muče da od nesavjesnih koncesionara koji iza sebe ostavljaju samo pustoš sačuvaju ono što se može sačuvati.

Prema zakonu, u zaštićenim područjima trebalo bi da je zabranjeno branje, sakupljanje, uništavanje, sječa, iskopavanje, držanje i promet strogo zaštićenih divljih vrsta biljaka i gljiva, kao i nezaštićenih, u mjeri u kojoj se može ugroziti njihova brojnost. Za Komove određene su zone zaštite II i III stepena, ali se čini da se to slabo poštuje.

I predsjednica druge Mjesne zajednice Konjuhe u području Komova na teritoriji opštine Andrijevica, Vera Ćirić, ističe da je, kao posljedica neplanskog i neracionalnog gazdovanja, ovaj prostor uveliko devastiran, čime je prirodni ambijent Komova dobrim dijelom narušen.

Ona kaže da Vlada treba da odgovori zašto je izostala briga za očuvanje Komova, koju je znameniti svjetski naučnik Kovalevski označio ,,najljepšom crnogorskom planinom”.

,,U cilju zaštite i razvoja ovog prostora, potreban je energičniji odgovor države da se Komovi sačuvaju od nelegalnih radnji i aktivnosti. Prije svega mora se uvesti stroga kontrola kada je eksploatacija šume u pitanju, jer neplanska sječa prouzrokuje erozije, odnošenje plodnog šumskog zemljišta, zamućenje vodotoka, te pojavu poplave i klizišta”, kaže  Ćirić.

I Udruženje Vasojevića Vaso takođe traži da se Komovi zaštite od divlje gradnje i nedozvoljene sječe šume.

Ostaje, kažu, otvoreno pitanje kako će Vlada zatvoriti pregovaračko poglavlje 27, koje se tiže životne sredine, kada su Komovi najupečatljiviji primjer nemara i nebrige prema prirodi i prirodnim bogatstvima.

,,Upozoravamo da se po pitanju zaštite Komova ne smije ostati samo na deklarativnim apelima državnih organa. Zato posebno ukazujemo na nužnost organizovanog djelovanja, da se primijene demokratska sredstva kako bi se čarobno lijepi Komovi spasili od dalje devastacije od strane šumske mafije i divlje gradnje”, poručili su iz ovog udruženja građana.

Apel za zaštitu Komova, a naročito vodotoka Tare stiže i od mještana Bara Kraljskih, sa druge strane planine Komovi, kod Kolašina.

,,Mještani Bara Kraljskih su uz brojne proteste i peticije uspjeli da natjeraju državu da raskine koncesione ugovore sa investitorima koji su imali namjeru da na rijekama na ovom području izgrade nekoliko hidroelektrana. Bila je to prava pohara onoga što nam je majka priroda dala. Zato smo se, kao što je i poznato, organizovali i stali u odbranu onoga, što su naši preci brižno čuvali i što predstvalja okosnicu razvoja turizma na ovom području”, ističe predsjednik Mjesne zajednice Bare Kraljske Milovan Labović.

Stanovici ovog sela traže i da se konačno počne sa konkrentnim akcijama na zaštiti Komova ispod čijih vrhova izvire rijeka Tara, suza Evrope koja je, takođe, devastirana.

,,Treba spriječiti sječu šume na Komovima od strane privilegovanih koncesionara, jer oni sistematski i nepovratno uništavaju ovu planinu”, dodaje Labović.

Upravo početkom ove sedmice oko stotinu građana Andrijevice blokiralo je magistralni put na ulazu u taj grad, tražeći da država raskine koncesije za šume sa preduzećem Boj komerc. Oni tvrde da je ova kompanija, koja je u proteklih dvije decenije bila među privilegovanim, tajkunskim, nedavno izvršila sječu u državnoj šumi i osim devastacije šume teško oštetila više seoskih puteva ispod Komova.

Predstavnici tri andrijevičke mjesne zajednice, Konjuhe, Košutiće i Đuliće, zahtijevaju od predsjednika Vlade Dritana Abazovića, da ispuni obećanje dato nedavno u Beranama, kada je najavio beskompromisnu borbu protiv šumske mafije.

Mještani ovih mjesnih zajednica sa područja Parka prirode Komovi nekoliko dana ranije o sječi šume i uništavanju prirodnih resursa obavijestili nadležne organe, koji su potom izašli na teren i konstatovali da su njihove tvrdnje tačne. Stanovnici ovih područja su posebno zabrinuti da će se nekontrolisanom sječom ugroziti brojna izvorišta na teritoriji njihovih sela i Parka prirode.

Najavili su da je to samo početak protesta, a pridružio im se i značajan broj građana Andrijevice, kao i članovi Udruženja drvoprerađivača iz Plava.

,,Kakva je logika u tome da se neko područje proglasi parkom prirode, a da se u njemu ne zabrani sječa, kao što je to u nacionalnim parkovima. To nema nikavog smisla. Treba samo da pogledate put koji vodi od Andrijevice do Komova, preko Trešnjevika. Uništili su ga teški kamioni koncesionara”, kaže predsjednik Mjesne zajednice Kralje.

U Parku prirode Komovi ljudska ruka sve čini da prirodu potpuno devastira, a država ne čini ništa da to spriječi.

                                                                                                         Tufik SOFTIĆ

Komentari

FOKUS

POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podstaknuti  primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene

 

Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.

Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se  pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.

Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.

Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine,  u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona.  Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.

Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo