Iako je gradnja u Kostanjici stopirana, još nema odluke Ustavnog suda da je ona bila nezakonita, odnosno da izmjene DUP-a koje su tu gradnju omogućile nijesu bile u skladu sa urbanističko-planskom dokumentacijom višeg reda. Istovremeno, ni svi urbanistički dokumenti koji bi morali zaštititi ovu baštinu, poput PUP-a, još nijesu završeni

Iako je zbog devastacije Kostanjice ustala svjetska, ali i dio ovdašnje javnosti,  njena sudbina još je neizvjesna. Godinama nakon što je UNESCO, ali i drugi relevantni akteri, zaprijetio da će, ukoliko bude nastavljena gradnja na ovom području od posebnog značaja, Kotor biti skinut sa liste svjetske baštine, Crna Gora, odnosno njene vlasti, nikako da stave tačku na ovaj slučaj, i definitivno onemoguće dalju devastaciju Kostanjice. Tako, recimo, iako je gradnja u Kostanjici stopirana, još nema odluke Ustavnog suda da je ona bila nezakonita, odnosno  da izmjene DUP-a koje su tu gradnju omogućile, nijesu bile u skladu sa urbanistićko-planskom dokumentacijom višeg reda. Istovremeno, ni svi urbanistički dokumenti koji bi je morali zaštititi, poput PUP-a, još nijesu završeni.

„Nije to prvi takav slučaj, umjesto da se određeno područje ili baština zaštiti, stvari tek sklone sa očiju javnosti, kako bi se ona umirila. A i dalje, tu negdje ostaje otvorena mogućnost  za graditelje“, kažu za Monitor iz NVO ANIMA koja je  uradila studiju slučaja Kostanjica.

Priča počinje u februaru 2007. godine kada je odlukom tadašnje predsjednice Opštine Kotor Marije Ćatović, bivše poslanice Demokratske partije socijalista, započela izrada Izmjena i dopuna DUP-a Kostanjice, koja je kao dio Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora 26. oktobra 1979. godine upisana na Listu svjestske baštine UNESCO. Od 1991. godine ovaj prostor je planiran kroz Plan uređenja naselja Kostanjice.

Tadašnje lokalne vlasti, u stvari, na taj način omogućavaju značajnu gradnju na ovom područuju, iako je UNESCO tri godine ranije, 2003. godine, upozorio na opasnost od pretjerane urbanizacije ovog  područja.

Saglasnost za novi DUP Kostanjica, odnosno njegove izmjene, u septembru 2009. godine dao je partijski kolega bivše gradonačelnice Kotora, tada ministar turizma i zaštite životne sredine – Branimir Gvozdenović, iako taj dokument nijesu odobrile institucije zadužene za zaštitu baštine. No, kako su Regionalni zavod za zaštitu kulturne baštine i Ministarstvo kulture svoje negativno mišljenje na DUP Kostanjica dale tek nakon zakonom predviđenih rokova, to je omogućilo Vladi da nesmetano završi posao. Regionalni zavod, na čijem je čelu tada bila Ružica Ivanović, ocjenu je dao tek nakon dva mjeseca i iznio negativno mišljenje, a Ministarstvo kulture, na čijem čelu je bio Branislav Mićunović, je čekalo da prođe javna rasprava i odgovorilo tek nakon 52 dana. Dovoljno kasno da se gradnja zahukta.

Bivši ministar Gvozdenović je 10. 07. 2009. godine aktom broj 10-5070/2 dao saglasnost na Predlog plana, iako je imao obavezu da utvrdi da li je Izmjena i dopuna DUP-a Kostanjice u saglasnosti sa Prostornim planom opštine Kotor u skladu sa članom 48 Zakona koji kaže: „Izvršni organ jedinice lokalne samouprave dostavlja predlog lokalnog planskog dokumenta na saglasnost nadležnom organu državne uprave, radi ocjene usaglašenosti predloga sa planskim dokumentom širih teritorijalnih cjelina i usklađenosti sa odredbama ovog zakona.”

Osim što je u to vrijeme bio na snazi Prostorni plan opštine Kotor kao plan višeg reda,  i Zakon o planiranju i uređenju prostora iz 2005. koji je tada u članu 6 normirao: „Planski dokumenti moraju biti međusobno usklađeni, s tim što se planski dokumenti užih teritorijalnih cjelina, u pogledu namjene prostora i koncepcije uređenja prostora, usklađuju sa planskim dokumentima širih teritorijalnih cjelina.“

Gradnja u Kostanjici promijenila je vizure Boke Kotorske i pogled na Gospu od Škrpjela iz pravca Perasta. Radovi na dva naselja  – Boka Gardens i Boka Projekt završeni su 2017, iako su još od 2014. iz UNESCO-a stizala upozorenja  da će Kotor biti skinut sa liste svjetske baštine zbog prekomjerne gradnje u zalivu.

„Po kriterijuma struke, ovo područje vjerovatno nikada ne bi trebalo da bude urbanizovano. U pitanju je sjeverna strana brda koja je značajnija kao područje kvalitetnog zelenila i prije svega kao „pozadina” peraškim ostrvima sa kojima predstavlja neodvojivu pejzažnu celinu”, dio je komentara koji je NVO EXPEDITIO dostavio u toku javne rasprave za izradu  LSL Kostanjica – Verige.

No, pored dva sagrađena turistička naselja, država je DUP-om Kostanjica iz 2009. odobrila i građenje trećeg. Zbog toga je investitor, kompanija A-Y Montenegro podnijela 2016. godine zahtjev za još osam građevinskih dozvola, odnosno  8.700 m² dodatne turističke gradnje u Kostanjici.

Prema podacima Privrednog registra, nemoguće je utvrditi ko stoji iza ove kompanije. Kao njen vlasnik navodi se of šor kompanija A-Y KOSTANJICA LIMITED – JERSEY, sa Kanarskih ostrva.

No, kakva god da je vlasnička struktura ove firme, jasno je da njeni vlasnici uživaju određenu zaštitu ovdašnjih institucija. Jer, i pored činjenice da je UNESCO zahtijevao da se prekine sa gradnjom na Kostanjici,  te deklarativnog zalaganja vlasti da će to učiniti, na meti tužilaštva našli su se predstavnici opštinskih vlasti koji nijesu dozvolili dalju devastaciju prostora od strane ovih nepoznatih graditelja.

Kotor je 2016. godine preuzela opozicija, a tadašnja gradska vlast kompaniji A-Y Montenegro  nije izdala građevinske dozvole za dodatnh 8.700 m2, pozivajući se na činjenicu da se država, nakon upozorenja UNESCO, opredijelila da sačuva status Kotora na listi svjetske baštine UNESCO-a. Vlada je početkom 2017. godine donijela Akcioni plan koji se tiče ovog područja, a nakon upozorenja  UNESCO na zasijedanju u Istanbulu 2016. godine. U tom dokumentu se konstatuje da je ,,Studija procjene uticaja  utvrdila da bi dalja gradnja na području DUP-a Kostanjica imala za posljedicu brisanje grada Kotora sa Svjetske liste baštine UNESCO-a, te je predložena suspenzija sprovođenja odredbi i akata kojima bi se dozvolila gradnja na osnovu DUP-a Kostanjica”.

Tadašnji gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić podnio je krajem 2018. godine Ustavnom sudu i inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o donošenju izmjena i dopuna DUP-a Kostanjice iz 2009. i 2013, u kome se između ostalog tvrdi da DUP Kostanjica nije bio usaglašen sa planom višeg reda (prostornim planom opštine Kotor). Jokić tvrdi da je Gvozdenović prekršio zakon: ,,Kako Skupština nije imala saglasnost da je DUP usklađen sa planom višeg reda, tako isti nije mogao biti zakonito usvojen, pa samim tim ova Odluka treba biti oglašena neustavnom i nezakonitom“. Ustavni sud se o tome još nije izjasnio.

Za razliku od Ustavnog suda, tužilaštvo je ekspresno pokrenulo istragu nakon prijava koje je podnijela kompanija A – Y Montenegro protiv kotorske opštine, zbog neizdavanja građevinskih dozvola. Početkom godine u tužilaštvu je tim povodom pet sati saslušavan bivši gradonačelnik Kotora.

„Policajcima koji rade sa specijalnim državnim tužiocem Milivojem Katnićem sam detaljno govorio o izradi i usvajanju spornog DUP-a Kostanjica iz 2009. i njegovim izmjenama i dopunama iz 2013. te sa postupanjem stim u vezi bivšeg ministra uređenja prostora Branimira Gvozdenovića (DPS) i odgovornih lica u tadašnjoj lokalnoij vlasti Kotora, kako bi sa njima povezana lica, preko ovih planova, ostvarila enormnu finansijku dobit“ – kazao nam je Jokić nakon saslušanja. On je, ne iznoseći više detalja, podvukao da kao gradonačelnik nije želio da A – Y Montenegru potpiše građevinske dozvole za enormnu gradnju u Kostanjici jer bi zbog toga Kotor sigurno bio izbačen sa liste UNESCO zaštićene svjetske prirodne i kultunre baštine, kazao je tada Jokić. „Objasnio sam istražiteljima zbog čega su nam interesi grada, države i opšti javni interes, bili iznad interesa za zaradom jedne off shore firme“ – dodao je.

Znakovito ili ne, tek zastupnik kompanije A – Y Montenegro je advokat Nikola Martinović, koji  nerijetko na sudu zastupa državne interese, ili kompanije bliske režimu.

Odgovornost onih koji su graditeljima omogućili širenje na Kostanjici i rizikovali da se Kotor izbriše sa liste svjetske baštine, nijedan od istražnIh organa ne poziva ni na razgovor. Imajući u vidu i da se još čeka odluka Ustavnog suda, kao i PUP koji bi ovo područje zaštitio, opravdane su zebnje aktivista da se vlast samo pritajila.  I da se Kostanjica još mora čuvati.

Milena PEROVIĆ 
foto: Martin KMET