Povežite se sa nama

OKO NAS

DEVASTACIJA ĐALOVIĆA PEĆINE: Zavjet ćutanja

Objavljeno prije

na

Priča o oštećenju Đalovića pećine započeta je krajem ljeta 2022. godine kada su predstavnici Speleološkog kluba Pauk policiji prijavili da su vandali ispisivali imena po zidovima pećine i oštetili pećinski nakit. Tek potom je postavljeno pitanje kvaliteta radova na valorizaciji pećine

 

Dok iz Opštine Bijelo Polje pokušavaju da minimiziraju štetu nastalu na lokaciji Đalovića pećine, predstavnici Speleološkog kluba Pauk pripremaju i drugu krivičnu prijavu protiv svih koji su učestvovali u devastaciji kompletnog područja Đalovića klisure koja je još prije šezdeset godina proglašena spomenikom prirode.

Iz ove asocijacije ranije su podnijeli krivičnu prijavu zbog uništavanja Đalovića pećine, ali, kako su kazali Monitoru, po toj prijavi još ništa nije urađeno. Zapravo je Osnovno državno tužilaštvo predmet uputilo Specijalnom državnom tužilaštvu, ali su iz tog tužilaštva slučaj vratili u ODT Bijelo Polje.

Prema saznanjima Monitora saslušan je veliki broj mogućih učesnika u devastaciji Đalovića pećine, koji su uglavnom negirali odgovornost, ili bolje reći skidali je sa sebe, ali je zavladala veli ka nervoza u lokalnoj upravi, čiji je predsjednik ranije bio vlasnik preduzeća Imperijal koje je podizvođač na mnogim lokalnim poslovima, pa i na ovom.

Osnovno državno tužilatvo u Bijelom Polju nije još okončalo ovaj predmet, pa su speleolozi okupljeni oko kluba Pauk odlučili da idu korak dalje. “Mi sada pripremamo mnogo širu krivičnu prijavu protiv svih koji su učestvovali ne samo u nepopravljivom oštećenju Đalovića pećine, već čitave Đalovića klisure. Radimo to polako, pripremamo obiman dokazni materijal u kojem će biti i video zapisi prije, za vrijeme devastiranja i poslije devastacije”, priča  predsjednik Speleološkog kluba Petar Cerović.

On je uputio apel svim speleolozima u Crnoj Gori i svim ekološkim nevladinim organizacijama, da se uključe u rješavanje ovog problema. “Ulazimo u četvrtu godinu od kada je devastiran ulaz u Đalovića pećinu i nailazimo svuda na ćutanje. Mi upućujemo apel svim spelolozima Crne Gore, koji najbolje razumiju šta je ovdje urađeno, da nas podrže.”

Cerović tvrdi da je Đalovića pećina trajno oštećena, promijenjena je klima u njoj i uništen biodiverzitet. “U pećinu je moralo da se ulazi u specijalnoj opremi, a radnici su ulazili i probijali tunel kao da probijaju Sozinu. Zločin je napravljen, i to organizovan, i to sve prolazi nekažnjeno”, kaže.

On je objasnio da se ništa na preduzima na mogućoj sanaciji nastale štete, i da sve stoji onako kako je bilo na početku, prilikom nestručnog otvaranja ulaza. “Ovdje se radi o potpunoj neodgovornosti, i zbog toga mi sad pripremamo drugu krivičnu prijavu zbog kompletnog područja Đalovića klisure kao zaštićenog prirodnog nacionalnog dobra.”

Valja se prisjetiti. Radove na valorizaciji reona Đalovića pećine i Đalovića klisure izvodi firma Novi Volvox, dok im je podizvođač  firma Imperijal. Njegov osnivač Petar Smolović je to preduzeće, po izboru za predsjednika opštine, prepustio bratu. Formalno.

Poznati speleolog podsjeća da je firma Novi volvox, od čijeg osnivanja 2009. godine je zabilježeno dvadeset i pet vlasničkih promjena, osim Đalovića pećine, u Bijelom Polju bila uključena i u kapitalni projekat valorizacije planine Bjelasice, odnosno Ski centra Cmiljača, vrijedan preko dvadeset miliona eura. I na tom projektu podizvođač je bila firma Imperijal. I tu se ispostavilo da su napravljene nepopravljive greške, i radovi na ovom kapitalnom projektu su odavno stali.

Ulaz u Đalovića pećinu je devastiran prije četiri godine, a od tada nije ništa urađeno da se bilo šta popravi. “Najgore  je što je i dalje gradilište Đalovića pećina neadekvatno konzervirano, ostavljeno da se i dalje biodiverzitet same pećine urušava. Samo jedan podatak, a to je da se kripto-klima promijenila 4 do 6 stepeni, samo po sebi predstavlja katastrofu. Izvođač radova se neodgovorno i neprofesionalno odnosi prema Đalovića klisuri, a utrošeni su milioni”, kaže Cerović.

Priča oko Đalovića pećine započeta je krajem ljeta 2022. godine kada su predstavnici Speleološkog kluba Pauk policiji prijavili da su vandali ispisivali imena po zidovima pećine i oštetili pećinski nakit. Protiv nekoliko lica je podnesena krivična prijava zbog uništenja prirodnog dobra, ali se nakon toga pokrenulo pitanje oko toga kako se godinama izvode radovi na valorizaciji pećine. Da li se to radi na stručan način ili se nanosi nepopravljiva šteta prirodnom ambijentu najveće pećine na Balkanu, kao i čitavom njenom okruženju. Odgovora još nema.

Ova pećina se smatra jednom od najdužih na Balkanskom poluostrvu. Istraženih 17,5 kilometara pećine pripada teritoriji Crne Gore, ali se procjenjuje da ova pećina zadire duboko u utrobu Pešterske visorevni, sa još, vjerovali ili ne, 200 kilometara neistraženih kanala.

Speleolozi uporno prizivaju SDT da se umiješa u ovaj slučaj. “Ovo je organizovani kriminal. Nije ovo uradila jedna ili dvije osobe, već je u devastaciju uključen ogroman broj ljudi. Mislim da ovu drugu prijavu, kada je predamo, Specijalni tužilac mora uzeti u razmatranje. Idemo do kraja, nema predaje”, poručuju iz Speleološkog kluba Pauk.

Osim bjelopoljskih speleologa, svi drugi ćute. A devastirani ulaz u Đalovića pećinu već četiri godine stoji tako kako stoji.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo