Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dežurni i realni optimisti

Objavljeno prije

na

U opštinskoj vlasti s optimizmom tvrde da je praktično sve spremno da predstojeća sezona bude uspješnija od lanjske, koja je bila veoma dobra. Predsjednik opštine Nazif Cungu kaže da će pred sezonu Ulcinj dobiti novi most na Port Mileni pa će gužve prema Velikoj plaži i Adi biti znatno manje, regionalni vodovod stići će i u Ulcinj, što znači da ne bi trebalo da bude uobičajenih problema u vodosnabdjevanju, biće završena jedna dionica puta od graničnog prijelaza Sukobin prema Ulcinju, izgrađena nova sanitarna deponija, u izgledu je i kredit od gotovo 900 hiljada eura za nabavku vozila za odvoz smeća, a biće postavljeni i kolektori za prečišćavanje voda na kanalu Port Mileni… On navodi i da su najave s emitivnih tržišta dobre, te da zavidan broj turista treba očekivati već za prvomajske praznike, što potvrđuju i iz Ulcinjske rivijere, još uvijek najvećeg hotelsko-turističkog preduzeća u gradu. „Buking za naredno ljeto je odličan, a iz agencija s kojima sarađujemo imamo povećano interesovanje ne samo za proširenje zakupljenih kapaciteta, već i za produžetak vremena korišćenja”, navode iz tog preduzeća i ističu da će njemački naturisti stići na Adu već početkom maja. No, pretjerani optimizam ne gaje privatni hotelijeri i ugostitelji. „Buking je na nivou prošle godine”, kaže vlasnik hotela Dolcino Hasan Karamanaga, dok direktor agencije Bonitaturs Munib Abazović očekuje da će tek narednih dana biti postignuti neki konkretniji dogovori s inostranim agencijama.

Ali, malo je toga novog što gosti ovog ljeta mogu vidjeti u Ulcinju. Nema novih hotela, neke atraktivnije ponude, pa ni novih parking mjesta, iako je saobraćajna gužva, uz buku, jedan od najvećih problema u gradu. Kako će građani pokušavati da što više zarade, veliki će izazov biti suzbijanje dilera i prodavaca na ulicama, posebno neplaćanja boravišne takse, pa će veliki teret biti na nedovoljno snažnim inspekcijskim organima države i opštine. U opštinskoj vlasti najviše se žale na ogromne dugove koje su im ostavili prethodnici. Prema njihovim riječima, ta cifra se kreće oko 20 miliona eura. „Nedavno su nam na naplatu došla potraživanja Severine, koja je krajem aprila 2009. godine održala koncert u ovom gardu”, rekao je Cungu. No, svakako je nainteresantnije da Ulcinj već mjesecima ima – dva direktora Turističke organizacije!? Tako je smijenjeni direktor Ali Redža predstavljao Ulcinj na sajmu turizma u Budvi, dok je novi direktor Minir Karamanaga sa Cunguom bio u Prištini. Čini se da će ova lakrdija još dugo trajati, jer se čeka na njen sudski epilog.

Da se otvorena pitanja veoma teško rješavaju pokazuje problem šezdesetak radnika hotela Otrant. Naime, novi zakupci tog hotela ne bi htjeli da imaju nikakvih obaveza prema zapošljenima, koji traže da im se isplati devet zaostalih plata i reguliše njihov status. Kako navode u sindikalanoj organizaciji, radnici će blokirati kapiju hotela, čije je otvaranje najavljeno za 27. april. Inače, tim objektom donedavno je gazdovala ruska kompanija Barkli Montenegro, koja je hotel kupila 2004. godine. Prvi direktor tog objekta bila je, inače, Natalija Panina, kojoj se u odsustvu sudi za slučaj Zavala. Prodaja Otranta bila je školski primjer korupcije i organizovanog kriminala, pa su radnici podigli krivične prijave protiv dva člana Tenderske komisije, bivšeg ministra turizma Predraga Nenezića i bivšeg direktora Ulcinjske rivijere Miomira Jakšića. „Bivši gazda hotela je lično pred radnicima izjavio da je za hotel dao mnogo više od 2,5 miliona eura, za koliko je zvanično objavljeno da je hotel prodat”, kaže član sindikata Otranta Amir Resulbegović i poziva specijalnu tužiteljku za organizovani kriminal Đurđinu Ivanović da reaguje po njihovoj tužbi. „U suprotnom, smatraćemo da su poruke „prijavi korupciju”, koje vidimo na svakom koraku, maska i velika farsa”, ističe on.

Otvorena pitanja

Efekti navedenih projekata ubrzo će se pokazati, a otvorenih pitanja je mnogo, posebno oko funkcionisanja saobraćaja na izlasku sa novog mosta prema Velikoj plaži i Adi. Jer, tek se moraju izgraditi pristupni putevi, a vremena je malo. Pitanje je, takođe, koliko će 6,5 kilometara puta, od ukupno 24 kilometra do granice sa Albanijom, uspjeti da rastereti promet na putu kojim u Ulcinj stiže tri četvrtine turista. Veliki je problem i zadržavanje na granici, jer ono tokom ljeta u prosjeku traje tri do četiri sata. Zato je u Ulcinju bilo nužno oformiti Radnu grupu za izradu strategije destinacijskog menadžmenta. Jer, turizam se događa na lokalnom nivou i dobrom vizijom i aktivnostima bi se ta privredna grana mnogo brže trebala pokrenuti. Za početak, moglo se krenuti u realizaciju projekta objedinjavanja kapaciteta u malim hotelima, vilama i apartmanima. Samo dobrom i ciljanom promocijom, te prije svega kvalitetnim aktivnostima u destinaciji, promijeniće se percepcija Ulcinja kao isključivo ljetnjeg odredišta. Dok se to ne desi, svaka sezona u toj opštini će se odvijati u pojačanoj nervozi, jer će svi pokušavati da što više zarade kako bi bar malo opuštenije čekali zimu i otplaćivali kredite bankama.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo