Advokat Zdravko Đukanović je ove sedmice u ime porodica žrtava podnio krivičnu prijavu Specijalnom tužilaštvu protiv tadašnjeg načelnika cetinjske policije Dalibora Šabana i načelnika CB Podgorica Gorana Jokića
Prošlo je 10 mjeseci od tragedije na Cetinju, kada je Vuk Borilović hicima iz lovačke puške ubio deset a ranio šest osoba. Porodice stradalih i dalje čekaju da im nadležni daju odgovor na pitanje – da li je pomahnitali ubica mogao biti spriječen. To je ujedno jedan od razloga zbog kog su odlučili da angažuju advokata Zdravka Đukanovića, koji je ove sedmice u njihovo ime podnio krivičnu prijavu Specijalnom tužilaštvu protiv tadašnjeg načelnika cetinjske policije Dalibora Šabana i načelnika CB Podgorica Gorana Jokića.
Kako je u razgovoru za Monitor kazao advokat Đukanović, krivičnu prijavu podnio je jer, nakon svega što se događalo prije i poslije masakra na Cetinju, smatra da su Šaban i Jokić počinili krivično djelo – „nesavjestan rad u službi“. Đukanović je Monitoru dostavio prijavu, u kojoj se, između ostalog, tvrdi da su Šaban i Jokić znali da Borilović posjeduje oružje kojim je 12.avgusta počinio nezapamćen zločin, ali da mu ga nijesu oduzeli iako su postojali zakonom propisani uslovi.
„U periodu od početka 2021. godine, kada je nadležnom tužilaštvu podijeta krivična prijava protiv Vuka Borilovića radi izvršenja krivičnog dela ‘nasilničko ponašanje’, pa do 12. avgusta 2022. godine kada se desio tragičan zločin čiji izvršilac je bio Vuk Borilović kojom prilikom je imenovani lišio života deset lica, među kojima i dvoje dece, dok je šest lica ranio, u naselju Medovina, na Cetinju…obojica okrivljenih su u svojstvu službenih lica kršenjem zakona i propisa, te propuštanjem dužnosti nadzora određenog zakonom i internim aktima Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore propustili da Vuku Boriloviću oduzmu oružje i municiju, imajući u vidu da su se stekli svi uslovi predviđeni zakonom da mu oružje i municiju koju je posedovao i za koju je posedovao dozvolu“, piše u prijavi.
Đukanović tvrdi da je oružje od Borilovića trebalo biti oduzeto po osnovu postupka koji je pokrenut protiv tog lica za izvršenje krivičnog dejla „nasilničko ponašanje“, kao i po osnovu psihofizičke sposobnosti lica za držanje predmetnih oružja i municije. Objašnjava da je nesporna činjenica da Borilović ne bi mogao da izvrši masakr da mu je oduzeto oružje i da su protiv njega preduzete druge mjere u skladu sa zakonom, te sa ovlaščenjima i obavezama osumnjičenih.
„Borilović se liječio u neuropsihijatrijskoj bolnici, a sa čim su okrivljeni bili upoznati, te su očigledno nesavjesno postupali u vršenju službe, iako su bili svjesni ili bili dužni i mogli biti svjesni, da uslijed kršenja propisa i očiglednog nesavjesnog postupanja i propuštanjem nadzora mogu nanijeti štetu, čime su doveli do teške povrede prava drugih lica na taj način što su doveli do nezapamćene tragedije“, piše u prijavi koju je u ime porodica oštećenih podnio advokat Đukanović.
U prijavi se govori i o postupanju policije na dan tragedije: „Dana 12. avgusta 2022. godine osumnjičeni su tek nakon više od 40 minuta od prijave da Vuk Borilović puca na sugrađane uputili policijske službenike na mjesto izvršenja krivičnog djela, iako su isti bili upoznati, odnosno bili dužni i morali biti svjesni tih okolnosti, a da nisu dali nalog policijskim službenicima za hitno postupanje radi sprječavanja masakra, iako su policijski službenici bili raspoređeni na manje od 100 metara udaljenosti od mjesta tragičnog događaja, u blizini Cetinjskog manastira“.
Đukanović u obrazloženju svoje prijave posebno napominje činjenicu da se u blizini kuće, u momentu kada se događala tragedija, nalazila jedinica policije koja je čuvala zastave na ogradi Cetinjskog manastira i čija je reakcija neprihvatljiva, neprimjerena i suprotna zakonu.
„Policijski službenici su bili na manje od sto metara od mesta događaja, a po Zakonu i njihovom pravilniku službe, primarna obaveza im je da zaštite živote i preventivno djeluju, a sa kojim činjeničnim stanjem u trenutku navedenog događaja su, nesumnjivo bili upoznati, te su morali odmah da reaguju i spriječe tragediju, umjesto što su sjedeli u kolima i čuvali okačene zastave. Pravila struke nalažu obavezu policijskih službenika da zaštite građane od neposredne opasnosti. Napominjem da je policijskim službenicima trebalo 45 minuta da reaguju i preduzmu potrebne radnje, iako su bili upozoreni na predmetni događaj, a čije nepostupanje je dovelo do nenadoknadive štete, smrti lica, kao i straha i duševnog bola čanovima domaćinstva poginulih u velikom intezitetu koje traje i dan danas“, kaže Đukanović.
Motiv brutalnog zločina u crnogorskoj Prijestonici tog crnog petka, 12. avgusta, kada je Borilović poluautomatskom puškom ubio 10 osoba i šest ranio, a onda i sam ubijen pod još nerazjašnjenim okolnostima, i dalje je misterija.
Krajem decembra prošle godine iz podgoričkog Višeg tužilaštva, zvanično je saopšteno da je prvi metak koji je pogodio Borilovića ispaljen iz policijskog pištolja. Oni su ocijenili da je policajac zakonito i u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima upotrijebio vatreno oružje i nanio smrtonosnu povredu Boriloviću.
Tada su dodali da je tog dana u Borilovića ispaljeno pet metaka.
“Od kojih su sve povrede bile smrtnosne, a za koje povrede je tokom postupka utvrđeno da su zadobijene od ispaljenih projektila, i to prvog iz vatrenog oružja – pištolja koji pripada službeniku Uprave policije, a preostala četiri projektila iz vatrenog oružja – pištolja, koji pripada neidentifikovanom licu. Nakon svestrane analize svih prikupljenih dokaza i podataka, tužilaštvo smatra da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka u odnosu na Borilovića s obzirom na to da je nakon toga to lice i samo lišeno života, niti ima osnova za pokretanje krivičnog postupka u odnosu na policijskog službenika koji je kritičnom prilikom nanio prvu smrtonosnu povredu licu V.B., imajući u vidu da je policijski službenik tom prilikom sredstva prinude upotrijebio zakonito i u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima“, saopšteno je tada iz tužilaštva. Dodali su tada da će u odnosu na nepoznatu osobu koja je nanijela preostale četiri smrtonosne povrede Boriloviću, tužilaštvo formirati predmet protiv nepoznatog učinioca, a sve u cilju identifikacije istog i utvrđivanja njegove krivične odgovornosti.
Nakon deset mjeseci to i dalje utvrđuju. Ostalo se ni ne pominje.
Svetlana ĐOKIĆ