Na putu droge takozvanom balkanskom rutom, kriminalne organizacije sa prostora bivše Jugoslavije veoma dobro su uvezane, naslonjene jedna na drugu. Heroin putuje od jedne do druge bande, iz jedne u drugu državu, u dugačkom i strogo kontrolisanom lancu. Prema Monitorom izvoru iz policije, veoma značajnu kariku na heroinskoj transverzali čini desetak hercegovačkih kriminalnih grupa, koje su direktno povezane sa kriminalnim grupama u Crnoj Gori. Prije svega sa kriminalnim grupama u Rožajama koje kontrolišu granicu prema Kosovu, na sjeveru, i grupama u Podgorici, odnosno na području Tuzi i granici prema Albaniji.

„Droga koja ulazu u Crnu Goru u najvećem dijelu se distribuira do Nikšića, odakle je preuzimaju hercegovačke kriminalne grupe. Šest kriminalnih narko bandi je iz Trebinja, tri su iz Bileće i jedna je iz Mostara. Sa onima u Sarajevu, u Bosni je ukupno oko petnaest kriminalnih grupa koje su uključene u transport heroina balkanskom rutom”, kaže naš dobro obaviješteni izvor.

Prema njegovim riječima heroin se iz Crne Gore prebacuje drumskim putem, u specijalnim bunkerima u vozilima, preko graničnih prelaza prema Hercegovini, ili teško pristupačnim planinskim putevima, uz pomoć utrenirane tegleće stoke.

„Sa ove strane granice se najprije na jednom konju ili magarcu, putem koji je životinjama dobro poznat, uputi probna pošiljka. Ako prođe, onda se šalje čitav tovar. Stoka je udresirana i ide sama, bez pratnje. Tako se ne izlažu opasnosti da budu otkriveni ni oni koji šalju, ni naručioci”, objašnjava taj izvor.

Naš izvor ovako opisuje kako su organizovane grupe koje djeluju u Hercegovini. Vođa prve hercegovačke narko bande iz Trebinja je, kaže ovaj policijski službenik, izvjesni Đorđe Šker. U daljem lancu ova grupa je dobro povezana sa švercerima u Rijeci i u Kopru. Glavne veze tamo su im, tvrdi naš izvor, Vid Sebastijan, Asmir Škrijelj i Igor Najzer.

Prema našem izvoru drugu grupu iz Trebinja predvodi Aleksandar Bulajić, zvani Cane Diler, treću Slaven Vukajlović koji je sa drogom uhvaćen u Beogradu, četvrtu Željko Tomašević zvani Bekrija. Na čelu pete hercegovačke trebinjske narko grupe su Predrag Rađen zvani Žabac i Aleksandar Petrović – Čombe, dok šestu predvode Nikola Šaraba i Risto Šaraba, koji su trenutno u zatvoru.

Sedma, osma i deveta hercegovačka narko grupa su stacionirane u Bileći. Na čelu sedme je Milorad Miki Kajtaz, osme Miljan Vujović i Goran Forcan, dok je vođa devete Vidoje Novićević.

Deseta hercegovačka grupa djeluje iz Mostara. Vođa te grupe dugo je bio Mladen Džidić, zajedno sa Jovom Kunovcem. Džidić je sada u zatvoru. Zbog dokazane surove likvidacije Beranca Branislava Obadovića osuđen je nedavno na sedamnaest godina zatvora. Njegova banda ipak nije prestala da radi i prenosi drogu na balkanskoj transverzali.

„Sve hercegovačke narko grupe naslanjanju se na kriminalne klanove u Rožajama, kada se radi o heroinu. Heroin iz Rožaja ide za Trebinje i Bileću, i odatle za Mostar. U Tuzima preuzimaju skank”, kaže policijski izvor.

Droga se na balkanskoj ruti iz Bosne i Hercegovine, odnosno iz Trebinja, Bileće, Sarajeva, Stolca, Metkovića i Mostara, prebacuje u Hrvatsku.

„Glavni distributivni centru u Hrvatskoj su u Splitu i na Korčuli. Tu se prepakuje i šalje za Zapadnu Evropu, drumskim saobraćajem. Vođe splitske grupe su Šćepo Bošković, Goran i Jurica Svalin i Miro Rica. Korčulansku grupu predvodi Jakša Cvitković Cvik”, kaže policijski izvor.

Droga za Hrvatsku i Sloveniju ide i rutom preko Novog Pazara i Sarajeva. U Hrvatskoj je na tom poslu, pored splitske i korčulanske, angažovano još makar osam narko bandi, dok ih u Sloveniji ima četiri do pet.

Narko grupama na prostoru Makedonije i Kosovu, broja se ne zna. Međunarodne agencije za borbu protiv organizovanog kriminala i droge odavno su ucrtale na mapama ,,avganistansku transverzalu”, na kojoj je Kosovo označeno kao veliko skladište heroina i distributivni centar za Evropu, pa i ostatak svijeta. Mađarski mediji su pisali da sa Kosova samo u toku jednog dana izađe oko stotinu kilograma heroina. Jedan zapadni diplomata na službi na Balkanu iznio je procjene obavještajnih izvora da se na području Kosova, Albanije i zapadne Makedonije u svakom trenutku nalazi bar sedam tona heroina spremnog za put na Zapad.

U analizi koju je Centar za mir na Balkanu uradio prije deset godina, podsjeća se na podatak njemačke policije koja tvrdi da se preko Kosova uveze 80 odsto evropskog heroina. U analizi se navodi da je heroin vrijedan 12 puta svoje težine u zlatu. Kilogram heroina vrijedan na Tajlandu hiljadu američkih dolara, u Kanadi ima veleprodajnu vrijednost 110 hiljada USD, dok mu ulična vrijednost dostiže čak 800 hiljada američkih dolara. Vrijednost heroina koji kroz Tursku, Makedoniju, Kosovo i Albaniju putuje na zapadnoevropsko tržište još tada je procijenjena na oko 400 milijardi američkih dolara godišnje.

Monitor je u seriji tekstova o prekograničnom švercu, uz pomoć dobro obaviještenih izvora, razotkrio čitavu mrežu kriminalaca koji kontrolišu šverc preko kosovsko-crnogorske granice. Pisali smo i o planinskim putevima kojima se preko granice švercuju sve vrste roba, i droga kao najunosnija među njima. Djelovalo je kinematografski fantastično kada smo pisali o tome da konje i terenska vozila, motore četvorotočkaše, kojima su šverceri opremljeni, zimi mijenjaju motorne sanke. Za šverc droge koriste se i dresirani lovački psi koje albanski kriminalci dočekuju na Kosovu, obljepljuju selotejpom oko njih po kilogram-dva heroina, i upućuju nazad u Crnu Goru svojim vlasnicima, „regularnim lovcima”.

Sva priča u Rožajama vrtila se oko odbjeglog narko bosa Safeta Kalića. Dokument koji je pod nazivom ,,Procjena opasnosti od organizovanog kriminala” sačinila Uprava policije Crne Gore potvrdio je ono što Monitor piše više od godinu. Postalo je potpuno jasno da su rožajski klanovi bili pod zaštitom političkih moćnika.

Kalićev klan samo je jedna od crnogorskih ekspozitura mnogo šire kriminalne grupacije Nasera Keljmendija. Vjeruje se da dugački lanac narko bandi na balkanskoj ruti kroz čitavu bivšu Jugoslaviju kontroliše Keljmendijev klan, sa sjedištem u Sarajevu i Peći. Taj narko lanac, od Crne Gore, preko Bosne i Hercegovine, Hrvatske do Slovenije, prema Monitorovom izvoru broji oko deset hiljada članova. Ne računajući Kosovo.

Deset hiljada ljudi, kao velika kompanija vrte milijarde eura na heroinskom putu prema Zapadnoj Evropi. Ne zvuči zbog toga nevjerovatno da se i bogatstvo Nasera Keljmendija mjeri milijardama. Zato mu je sada za petama Federalni istražni biro (FBI), a državno tužilaštvo Crne Gore potvrdilo je da je uključeno u međunarodnu finansijsku istragu koja se protiv njega vodi. Po imovini koju Keljmendi posjeduje u Crnoj Gori, može se zaključiti koliko je naša država važna u kontrolisanom lancu na balkanskoj ruti. U istragu protiv Keljmendija uključeni su, kako prenose mediji, još i BiH i Slovenija.

Hoće li početi da ispadaju karike u balkanskom narko lancu? Do sada se ne bi moglo reći da su hapšenja imala velikog efekta. Policijski izvor kaže da otkidanjem vrhova, ostaju da rade tijelo i kraci tih hobotnica. A Keljmendijevi kraci su vrlo dugi i brojni, tako da se njegovim eventualnim hapšenjem, bez razbijanja čitavog klana, prljavi narko poslovi neće zaustaviti.

Tufik SOFTIĆ