Povežite se sa nama

MONITORING

DERATIZACIJA I SANADERIZACIJA, NOVI ČIN: Kad premijer prijeti

Objavljeno prije

na

Crnogorski premijer Milo Đukanović u jednom je uvijek precizan – nepogrješivo prepoznaje opasnost koja prijeti njegovoj moći. Neposlušni mediji, partije koje se rađaju, NVO –i koji puno istražuju, intelektualci, politički protivnici, saborci čija moć raste. Recept da se takvi ,,ograniče” je isproban: propaganda ih nemilice prlja, a tu su i druge poluge. Konačno, ako baš počnu da smetaju, premijer im javno uputi poruku. Koja odliježe kao prijetnja.

Đukanović se u intervjuu krajem prošle sedmice datom državnoj televiziji pozabavio specijalnim tužiocem Miloradom Katnićem. Sa RTCG mu je poručio – pazite formulaciju – da se zanio. ,,I kada se zanesemo da smo od boga dati u ovom vremenu da ispravimo sve istorijske nepravde, doći će neko i za nas ko će imati jednako pravo na iluziju da on treba da ispravlja istorijsku nepravdu ocjenjujući našu ulogu u toj takozvanoj istorijskoj nepravdi”, kazao je premijer.

Komentarišući odnose između tužilaštva i policije, Đukanović je rekao da oni moraju da sarađuju: ,,Ovdje se samo insistira na nezavisnosti . Svi su nezavisni jedni od drugih, ne shvatajući da tako nezavisni ne služe nikom”, kazao je. I opet konstatovao da se tužilaštvo ,,zanijelo u svojoj nezavisnosti”. I da smo svi ,,vrlo prolazni”.

Kako se to tužilaštvo može zanijeti u nezavisnosti, u demokratskoj državi, kako nas je premijer predstavio na RTCG, ostalo je nejasno. Dio opozicije konstatovao je da je premijerova poruka za brigu.

Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene i član Odbora za bezbjednost kazao je da je Đukanović javno priprijetio Katniću u stilu mafijaških bosova, sa dvosmislenom porukom da se malo opustio. ,,Ako se Katnić drzne da krene protiv vrha mafijaškog režima dok su na vlasti, rizikuje svoj život”, kazao je Medojević. ,,Upućeniji u odnose unutar režima jasno uočavaju da Katnić sve više svojim istragama cilja Mojkovački klan i ugrožava interese i moć Duška Markovića. Mojkovčani su već dovoljno moćni i opasni da neće sjedjeti skrštenih ruku i za očekivati je njihova reakcija”, kaže on za Monitor. „Đukanović je pod velikim pritiskom Markovića da se Katnić disciplinuje i da istrage vodi na način da ne ugrožava interese moćnih klanova, koji nijesu samo uključeni u korupciju već su postali opasni kriminalni karteli sa svim obilježjima mafije. Zato je premijer Katniću poslao poruku da vodi računa o metama istraga jer je već došao u zonu gdje bi mogao da pređe crvenu liniju iza koje počinje odmazda. Pipci kriminalnih klanova su duboki u policiji, tužilaštvu, a posebno sudovima gdje je određeni broj sudija već godinama na platnom spisku mafije”.

Po njemu, jasno je da Đukanović gubi kontrolu. ,,Istrage i procesi protiv čelnih ljudi DPS-a, sve više oslobađaju građane straha i urušavaju imidž DPS-a i premijera kao nedoirljivih”, kaže Medojević za Monitor.

Da se radi o opasnoj prijetnji premijera Katniću smatra i Zoran Miljanić iz Demosa. On vjeruje da se Đukanović plaši da bi Katnić mogao pokrenuti neke po njega neprijatne istrage i procese. ,,Đukanović je svjestan da u Specijalnom tužilaštvu ima predmeta koji mogu doći do njegove najbliže okoline. Premijer je očigledno navikao da VDT ne radi ništa ili da radi ono što mu se naredi”.

Neki od takvih predmeta su: Limenka, Prva banka, Telekom, ratni zločini.

Iako su mediji ovih dana objavili da je tužilaštvo počelo da radi na slučaju Limenka, Katnić do sada nije ozbiljno pokrenuo nijedan od slučajeva čiji tragovi vode do Đukanovića i njegove porodice. U istrazi slučaja Telekom, premijerova sestra Ana Đukanović nije se našla na listi saslušanih u tužilaštvu.

,,Ništa od istrage o davanju 128 miliona eura garancija za KAP koje su naplaćene iz budžeta, finansijskim malverzacijama sa vraćanjem 11 miliona eura pozajmice Prvoj banci gdje je budžet oštećen za 10 miliona eura”, podsjeća Medojević. ,,Ne bavi se ni višedecenijskim organizovanim švercom cigareta preko Rožaja, u kojem učestvuju oba švercerska režimska klana i kojima se finansiraju izborne korupcije i kupovine glasova, ali i specijlane operacije ANB-a. Katnić nije počeo ni istrage o aktivnostima velikih narko klanova između kojih par godina bijesni pravi rat u kojem je likvidirano više osoba i izvedeno na desetine terorističkih akcija”.

No, bez obzira da li Đukanović pokušava da disciplinuje tužilaštvo da ne bi stiglo do njega i njegove porodice, ili da bi zaustavio aktuelne istrage protiv vrha bezbjednosnih službi, jasno je da pokušava da uspostavi punu kontrolu nad tužilaštvom.

Da nije zainteresovan za saradnju institucija, kako je kazao na RTCG, već za njihovu kontrolu, pokazao je i kada je nakon javnog apela specijalnog tužioca Katnića da ga opstuira vrh bezbjedonosnih službi, postavio za v.d. ministra polciije Duška Markovića, bivšeg šefa ANB. Radi ravnoteže.

Još jedno je sigurno. Premijerova ,,upozorenja” moraju se uzeti ozbiljno. Poslije njegovih jakih riječi, nerjetko su slijedili napadi na one koje je upozoravao i kritikovao.

Nakon svakog Đukanovićevog javnog udara na medije koje ne kontroliše slijedila je akcija. Sjetimo se samo serije paljenja automobila Vijesti kada su u roku od nekoliko meseci tokom 2011. godine zapaljena četiri vozila tog dnevnika.

Prvi napadi desili su se u noći između 13. i 14. jula 2011. kada su benzinom polivena dva automobila Vijesti, na parkingu u blizini zgrade ANB-a. U noći 26. jula dogodio se novi napad u Maslinama, kada je ispred kuće radnika lista zapaljen još jedan automobil redakcije . Potom je 28. avgusta na Starom aerodromu, zapaljen kombi štamparije lista.

Samo sedmicu prije prvih paljenja, šestog jula 2011. godine Đukanović optužuje Vijesti, Monitor i Dan da preko ,,obavještajne, bezbjednosne agencije i službe koje su važna poluga velikosrpskog državnog nacionalizma” vode kampanju protiv Crne Gore i njega lično jer ga doživljavaju ,,kao glavnu prepreku na putu zaokruživanja propalog projekta velike Srbije”.

Iste godine na jesen, Đukanović se opet obratio neposlušnim medijima i drugim kritičarima, uz opasku da priču o sanaderizaciji ,,plasiraju politički miševi kojima je potrebna prije svega deratizacija, umjesto sanaderizacije”. I bi tako. Uslijediše akcije. Napadi na medije, njihovu imovinu i novinare, urednike i vlasnike…

Đukanović je u parlamentu na ljeto 2009. godine u okviru premijerskog sata, optužio Medojevića da je učestvovao u kreiranju ambijenta u Srbiji za ubistvo premijera Zorana Đinđića i kazao da on ,,to isto sada radi u Crnoj Gori”. Početkom 2010. godine, a nakon što se nastavio pritisak na lidera PzP-a, Medojević je fizički napadnut ispred svog stana od strane bratanića Brana Mićunovića, premijerovog prijatelja.

Nekoliko godina kasnije, ubrzo nakon što je Đukanović u Skupštini Crne Gore, u svojstvu premijera, najavio da će se žaliti donatorima MANS-a ,,jer uništavaju demokratski i zakoniti izborni proces”, u ljeto 2014. godine desila se prljava diskreditacija direktorice Vanje Ćalović u tabloidu Informer.

Nakon Đukanovićevih govora o tome kako mrzi šahovnicu, gorio je Dubrovnik. Dvojica urednika koji su pisali o Đukanoviću, i duvanskim poslovima – Duško Jovanović i Ivo Pukanić – ubijeni su. Ko je na njima nacrtao metu još nije otkriveno.

Još nema reakcije na zahtjev Snežane Jonice, članica Vijeća za nacionalnu bezbjednost koja je tražila bezbjedonosnu procjenu za specijalnog tužioca Katnića i pojačano obezbjeđenje za njega.

,,Ja imam utisak da je Katnić već otišao predaleko i stekao određene simpatije kod javnosti, a posebno kod stranog faktora, da bi sada pokazao strah i zaustavio istrage. Koliko će daleko ići, vidjećemo. I kakva će biti reakcija hobotnice”, kaže Medojević.

Niko nema pravo da se pretvara da nije čuo premijera. Posebno predstavnici međunarodne zajednice.

Policija bez smjena

Iako se očekivala smjena direktora Uprave policije (UP) Slavka Stojanovića nakon saopštenja vrha policije upućenom premijeru da ih zaštiti od tužilaštva, i mediji najavljivali da je njegova ostavka gotovo izvjesna, to se nije dogodilo. Uprava policije saopštila je da će Stojanović ostati na toj poziciji do isteka mandata. Apel UP Đukanoviću uslijedio je nakon hapšenja šefa Odsjeka za organizovani kriminal Dalibora Medojevića zbog nestanka dokaza u istrazi protiv Veselina Mujovića. U međuvremenu, Dan je objavio i da je Medojeviću za kredit od 200 hiljada eura žirirao Vido Rađenović, optužen u slučaju Košljun. O tome se do sada nije izjašnjavao vrh policije.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo