Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Dekan DPS-ov Ilija Čvorović

Objavljeno prije

na

Na devetnaestu godišnjicu „oslobađanja Dubrovnika” jedan od tadašnjih komandira iz brigade Veljko Vlahović izigravao je na Pravnom fakultetu neuropsihijatra i advokata crnogorskog režima. Malo se zanio, pa je zaboravio da je on dekan tog fakulteta kojeg plaćaju poreski obveznici. To se Ranku Mujoviću ne događa prvi put.

On je na sjednici fakultetskog Nastavno-naučnog vijeća, pred 30 članova, dao sebi za pravo da izvrijeđa profesora Milana Popovića tvrdnjama da je ,,nenormalan, lud, bolestan”. Onda je prekinuo sjednicu Vijeća zbog, kako je objasnio, Popovićevog ,,nedoličnog ponašanja”.

,,Profesor Milan Popović uputio je razne uvredljive formulacije, prije svega meni kao dekanu, ali takođe i na račun najviših državnih funkcionera”, požalio se Mujović, nekadašnji revnosni poslanik DPS-a. Kasnije je proširio žalbu: ,,Milan Popović pokušava tu ustanovu da pretvori u poligon za obračun sa političkim neistomišljenicima iz vrha crnogorske vlasti.”

Dekan je o tome, kaže, detaljno informisao ,,i još ću više informisati nadležne državne institucije”. To Čvoroviću.

Mujović je reagovao po provjerenoj šemi režimske represije prema kritičarima vlasti. Sa anonimne adrese pusti se glas da je taj i taj ,,lud”, a o daljoj proceduri brine ešalon režimskih operativaca, kojima pripada i Mujović. Takva tehnologija primijenjena je na Popoviću i povodom njegovog prošlogodišnjeg teksta Revolucionari. U njemu je naveo da postoje brojne i ozbiljne indicije da je Milo Đukanović dvostruki šef – pored predsjednika Vlade i šef organizovanog kriminala u Crnoj Gori, i vrh zločinačke piramide . Kada su novinari pitali premijera da li će tužiti profesora Popovića za klevetu, uzvratio je: ,,Ne, on ima dovoljno svojih problema da ga ja ne moram tužiti”. Ono – samo lud bi mogao naći kakvu primjedbu primusovom rajskom ostrvu.

Popović je i stav iz teksta ponovio na pomenutoj sjednici Vijeća, dodajući da je i dekan Mujović sastavni dio te piramide sa ,,ovakvim svojim ponašanjem”. Popović ne krije da je njegova kritika bila oštra, ali poznata i u kontekstu onog što se dešava na Pravnom fakultetu i Crnoj Gori. On reagovanje Mujovića dovodi u vezu i sa nedavno dobijenom prijetećom porukom – Ti si sljedeći. ,,Veza ta dva akta je najmoćniji čovjek Crne Gore, odnosno njegov govor mržnje iz 2007. godine”.

Mujović je protiv Popovića podnio prijavu Sudu časti i zahtjev da protiv njega Univerzitet pokrene disciplinski postupak. Zatražio je suspenziju.

Popović kaže: ,,To podsjeća na vremena staljinizma i fašizma. Samo u tim sistemima može biti jeres ono što je u normalnom svijetu elementarno, akademsko i građansko pravo da se kritikuje vlast”.

Na tom fonu je i izjava rektora Predraga Miranovića, data nakon razgovora sa Mujovićem i Popovićem: ,,Univerzitetski profesori znaju da budu veoma kritični prema stanju na fakultetu, univerzitetu i u društvu. Takva vrsta rasprave je za univerzitetske profesore uobičajena i normalna. Radi se o slučaju koji je prevashodno primjeren Sudu časti.”

Rektor Miranović smatra da Popović nije povrijedio radnu obavezu i da Sud časti treba hronološki da rarspravlja o prispjelim prijavama. Jednu je lani podnio profesor FPN Filip Kovačević protiv dekana Srđe Darmanovića ,,zbog nezakonitog oduzimanja predmeta”. Potom je rektor Univerziteta pokrenuo postupak protiv dekana Mujovića zato što je fizički nasrnuo na profesoricu Pravnog fakulteta Maju Kostić-Mandić. Čin nezabilježen u istoriji Univerziteta.

Protiv dekanovog nasilja ranije se pobunila grupa profesora sa Prava. Kažu da on lažno prikazuje stanje na fakultetu. Pola godine onemogućava njegov normalan rad, izbjegava da utvrdi kvorum za održavanje sjednice Vijeća. (Na posljednjoj sjednici nije htio da kaže koliko Vijeće ima članova i ko su, iako se o tome raspravljalo cijeli sat). Na tome je dekan iskonstruisao manipulaciju, koju širi i dio medija, da se radi o ličnom sukobu između njega i Popovića. Rad na Pravnom fakultetu mjesecima je blokiran, dekan pokušava da sa Fakulteta udalji neistomišljenike i kritičare režima. Zato najavljuje da će dostaviti bilješke sa sjednica Vijeća nadležnim državnim organima! U normalnoj zemlji takav dekan ne bi ostao na toj funkciji ni 24 sata.

Grupa intelektualaca uputila je javnosti protestno pismo povodom dešavanja na Pravnom fakultetu.

,,Ponovo je na djelu travestija istine – u kojoj se nasilnici predstavljaju kao žrtve i zaštitnici poretka. Izjave i postupci Ranka Mujovića usmjereni su na ‘čišćenje’ Pravnog fakulteta od neistomišljenika i zavođenje strahovlade u kojoj će stradati svi oni čije se mišljenje razlikuje od dekanovog”, navode potpisnici pisma.

Radi se o opasnom ponašanju koje se reflektuje daleko izvan okvira Pravnog fakulteta. Moguće je da se ono i legalizuje, jer je Mujović i član Tužilačkog savjeta, čiji je predsjednik vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić, koja je saslušavala profesora Popovića zbog teksta Revolucionar.

„Pravni fakultet treba da pruži osnovna znanja studentima o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Upravo ta znanja sada studenti mogu da steknu i prouče u slučaju svog profesora Milana Popovića. Ova praktična situacija može im pomoći da shvate na kojem su stepenu prava i sloboda koje imaju čak i njihovi profesori… Ovaj slučaj može biti praktična vježba za zaštitu tih prava”, kaže za Monitor Mirjana Drašković, veterinarska inspektorica koja je iskusila represiju moćnika zbog toga što je radila svoj posao.

Centar za građansko obrazovanje pozvao je Upravni odbor Univerziteta Crne Gore da raspiše prijevremene izbore za novog dekana. ,,Dekan Pravnog fakulteta ozbiljno urušava imidž i kredibilitet tog fakulteta, ali i Univerziteta. Za njega se vežu brojne i nedovoljno razjašnjene afere, uvrjedljivo postupanje prema kolegama”, kaže se u saopštenju Centra.

Mujović je svojevremeno, u uniformi crnogorskog rezerviste, napustio svoje saborce sa ratišta. Iz revolta što nije uspio da postane komandant bataljona brigade Veljko Vlahović.

Postratni sindrom čest je slučaj kod povratnika sa ratišta. Psihijatri ga ovako objašnjavaju: ,,Ova populacija ljudi ima strašno osjećanje krivice zbog onoga što su radili na ratištu, kao i da se osjećaju odbačeno i izmanipulisano, a svoju ‘mirnodopsku okolinu’ doživljavaju otuđeno”.

Naglasak je na ,,mirnodopskoj okolini”.


DR FILIP KOVAČEVIĆ, PROFESOR FAKULTETA POLITIČKIH NAUKA

Živio UDG

– Suština kontinuiranih kriza na Univerzitetu Crne Gore je ta da, kao i svoju banku, vladajući režim Mila Đukanovića sada ima i svoj Univerzitet, za koga će ,,vaučerizacijom” koja će biti sprovedena naredne školske godine, kao i u slučaju banke, plaćati crnogorski poreski obveznici. Zbog toga i kraci režima, utjelotvoreni u određenim dekanima državnih fakulteta tj. okorelim političkim igračima vladajuće koalicije koji se skrivaju iza naučnih titula, izazivaju krize, kreiraju tenzije i šikaniraju političke neistomišljenike, a sve sa ciljem da na sve moguće načine u javnosti kompromituju Univerzitet Crne Gore i uruše ugled pojedinih fakulteta, kaže za Monitor docent dr Filip Kovačević. ,,To se radi zbog toga da bi se stvorilo uvjerenje kod studenata i njihovih roditelja da Univerzitet Crne Gore nije dovoljno kvalitetan i stabilan, te da bi se time uvećala studentska migracija na novi najvažniji crnogorski Univerzitet – Univerzitet Donja Gorica. Dekani koji uspješno odrade ili su već odradili ovaj social-rasistički režimski zadatak nagrađeni su visokim državnim funkcijama i privilegijama, kaže Kovačević.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo