Slučaj „Vrela Ribnička“ je pokazao da je DPS prikupila oko 30.000 eura od „donatora“ iz jednog od najsiromašnijih podgoričkih naselja. Način na koji su ove „donacije“ uplaćivane je pokazao da se radi o organizovanom djelovanju gdje su stanovnici naselja na Vrelima istog dana na istom šalteru samo jedne banke u Podgorici uplaćivali gotov novac
MONITOR: MANS je podnio prijavu zbog sumnje da su Đukanović i DPS za potrebe finansiranja predizborne kampanje 2016. kreirali šemu za ubacivanje novca nepoznatog porijekla u zvanične finansijske tokove te partije. O kakvoj se šemi tačno radi?
MILOVAC: Podaci do kojih je došao Istraživački centar MANS-a ukazuju na sumnju da je Demokratska partija socijalista (DPS) uoči prethodnih parlamentarnih izbora 2016. godine kreirala šemu za ubacivanje gotovog novca u zvanične finansijske tokove te partije. Prvi podaci u slučaju „Vrela Ribnička“ su pokazali da je ova partija prikupila oko 30.000 eura od „donatora“ iz jednog od najsiromašnijih podgoričkih naselja. Način na koji su ove „donacije“ uplaćivane je pokazao da se radi o organizovanom djelovanju gdje su stanovnici naselja na Vrelima istog dana na istom šalteru samo jedne banke u Podgorici uplaćivali gotov novac, što je upućivalo na sumnju da se ne radi o dobrovoljnim donacijama, već da je njihov identitet zloupotrijebljen da se na taj način novac čije porijeklo još uvijek ne znamo unese u zvanične finansije DPS-a. Sličan način uplate smo zabilježili kada su u pitanju i druge opštine gdje smo imali slučajeve da su čak i korisnici socijalne pomoći uplaćivali značajne svote novca na račun DPS-a. Posljednje istraživanje koje smo nedavno objavili je pokazalo da su dio ove šeme, voljno ili nevoljno, bili i radnici pojedinih podgoričkih javnih preduzeća koji su na istovjetan način uplaćivali značajne svote za izbornu kampanju DPS-a. Niti jedno od ovih istraživanja nije imalo reakciju DPS-a, niti je ta partija do danas demantovala postojanje te šeme.
MONITOR: Kako je MANS došao do tih podataka?
MILOVAC: Većina dokumentacije na kojima MANS bazira svoja istraživanja dobijena je na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, SPI zakon je najbolje oruđe za otkrivanje korupcije, pa je to bio slučaj i sa ovim istragama. Naravno, dio informacija važnih za istrage dobijamo i od samih građana, odnosno takozvanih zviždača iz institucija.
MONITOR: Vjerujete li da će tužilaštvo procesuirati tu prijavu, i da će imati adekvatan epilog?
MILOVAC: Ubrzo nakon otkrivanja afere „Vrela Ribnička“ 2018. godine, tužilaštvo je najavilo takozvani izviđaj ali evo već dvije godine nemamo nikakvu povratnu informaciju o tome dokle se stiglo sa tom istragom. MANS je i nove podatke, do kojih smo došli, dostavio Specijalnom državnom tužilaštvu, zajedno sa krivičnom prijavom protiv Predsjednika Crne Gore i prvog čovjeka DPS-a Mila Đukanovića. Nemamo prevelika očekivanja od Milivoja Katnića i Ivice Stankovića kada je u pitanju procesuiranje samog vrha vlasti, što potvrđuju i njihovi rezultati i to ne samo oni koji se odnose na političku korupciju. S druge strane, smatram da je važno u kontinuitetu javnost informisati o anomalijama u ovom društvu, naročito kada se one odnose na veliku korupciju i organizovani kriminal povezan sa samim vrhom vlasti, kao i da svi dokazi budu prikupljeni i evidentirani za neko tužilaštvo koje će imati dovoljno nezavisnosti od politike i lične i profesionalne hrabrosti da se bore sa tim problemima. Dvojac Katnić – Stanković nisu ti ljudi.
MONITOR: Da li je Agencija za sprečavanje korupcije u tom slučaju morala drugačije da reaguje?
MILOVAC: Agencija za sprečavanje korupcije se do sada nije bavila donacijama DPS-a koje su išle direktno na žiro-račun DPS-a. S druge strane, ono što je urađeno do sada u slučaju afere „Koverta“ i od strane ASK-a, a naročito od strane nadležnog tužilaštva govori u prilog tome da nadležne institucuje nisu poslale jasnu poruku političkim partijama da se politička korupcija ne isplati. DPS je snosio minornu prekršajnu odgovornost za ono što je očigledna politička korupcija, a u krivičnom postupku se istraga fokusira samo na pukog kurira – Slavoljuba Stijepovića, dok tužilaštvo još uvijek nema snage da makar kao prvog čovjeka DPS-a sasluša i Mila Đukanovića.
MONITOR: Izbori su tu. Koliko je danas transparentna predizborna kampanja vladajuće i ostalih partija?
MILOVAC: Pravi odgovor na ovo pitanje ćemo imati tek nakon izbora kada političke partije koje su učestvovale u izborima predaju izvještaje o potrošnji. Naše iskustvo tokom posmatranja prethodnih izbornih ciklusa govori u prilog tome da postoji ogroman prostor za poboljšanje transparentnosti, naročito kada je u pitanju potrošnja sredstava, naravno i kada je u pitanju izvor novca koji se troši u predizbornim kampanjama. Osim očiglednog problema sa načinom na koji pojedine partije prikupljaju novac za svoje kampanje, tokom prethodnih izbora smo vidjeli da ne postoji uvijek spremnost da se do kraja učine javnim svi podaci o potrošnji tog novca, i to ne samo kod vladajućih partija. Ovogodišnji izbori su zbog epidemije virusa korona po mnogo čemu specifični, pa će i sama kampanja i struktura troškova biti značajno drugačija. Kako će većina promotivnih aktivnosti biti izmještena sa terena na Internet, političke partije će morati pokazati veći stepen transparenosti kada je u pitanju prikazivanje tih troškova. MANS u kontinuitetu podsjeća političke partije da se Zakon o slobodnom pristupu informacijama mora poštovati i da, posebno one opozicione, moraju pokazati odgovornost prema građanima i naročito u predizbornom periodu i kroz veći stepen transparentnosti pokazati da mogu predstavljati adekvatnu alternativu dosadašnjem načinu vršenja vlasti.
MONITOR: Koliko izbori mogu biti fer i demokratski u ovom ambijentu? MANS je nedavno konstatovao i da nema uslova za kontrolu tačnosti biračkog spiska.
MILOVAC: Još od prošlih izbora MANS upozorava da je nezavisna i objektivna provjera biračkog spiska praktično nemoguća pod uslovima koje je odredilo Ministarstvo unutrašnjih poslova. Oni podrazumijevaju da MUP u realnom vremenu ima informaciju o tome šta je predmet provjere i na taj način utiče na otkrivanje nepravilnosti. Naše iskustvo tokom takve vrste „kontrole“ biračkog spiska je pokazalo da su identifikovane nepravilnosti i dokumentacija vezana za njih volšebno nestajali.
Kada su u pitanju opšti uslovi za odražavanje izbora, svakome je jasno da su oni mnogo lošiji nego oni koje smo imali 2016. godine. U novi izborni ciklus ulazimo opterećeni brojnim neriješenim aferama političke korupcije, grubo pogaženim preporukama misije OEBS-a i izbornim zakonodavstvom koje je promijenjeno na način da odgovara isključivo vladajućoj partiji. Epidemija virusa korona je donijela nove izazove za sve učesnike u izbornom procesu, ali je nesumnjivo da će dominantno koristi od kompletne situacije imati prvenstveno DPS. Ovo prije svega jer su tradicionalne forme terenske kampanje u potpunosti suspendovane što DPS itekako koristi pojačavajući takozvanu institucionalnu prednost i da sebi prepisuje sve one projekte koji su se finansirali novcem svih građana, ne samo onih koji podržavaju njihovu partiju.
Osim toga, takozvani Treći paket socioekonomskih mjera je omogućio toj partiji da praktično legalizuje sve one mehanizme opisane u aferi „Snimak“, pa tako i po tom osnovu sada, pod izgovorom pomoći zbog epidemije, potpuno neometano utiče na izbornu volju građana.
Sve ukupno pokazuje da još uvijek nemamo ni elementarne uslove za održavanje izbora na kojima bi građani bez zastrašivanja i ucjena mogli da donesu odluke ko će da vrši vlast u narednom periodu.
MONITOR: Koliko aktuelna situacija sa epidemijom može uticati na izbore?
MILOVAC: Svega nekoliko sedmica prije izbora još uvijek čekamo preporuke Ministarstva zdravlja kada je u pitanju sam izborni dan koji, pretpostavljam, može predstavljati veliki epidemiološki rizik. Makar tako pokazuju primjeri zemalja iz regiona koje su već imale iskustvo izbora u uslovima aktivne epidemije virusa korona. Ključno pitanje koje se ovdje postavlja je da li je preostalo vrijeme dovoljno da se eventualne preporuke pretoče u konkretne mjere sa kojima se moraju upoznati ne samo građani već cijela jedna armija administracije i posmatrača. Mislim da situacija sa epidemijom neće značajnije uticati na izlaznost na izborima, te da je pravo pitanje kako će izbori uticati na dalje jačanje epidemje. Iskustva iz okruženja nas uče da moramo biti veoma oprezni, jer smo već nakon prvog talasa vidjeli koliko brzo u malom okruženju kakvo je Crna Gora virus može da se proširi. U svakom slučaju, kakav god bude ishod izbora, novu ili staru vlast pored sasvim izvjesnog nastavka epidemije, čeka i duboka ekonomska kriza koja će dodatno oslabiti ionako opustošenu crnogorsku ekonomiju.
Milena PEROVIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice