,,Uspješnost koju prati reforma sudstva, kao najvećeg pravosudnog organizma, bila je ključna za započinjanje pristupnih pregovora Crne Gore i EU, a u 2017. opredjeljujuća za prijem naše zemlje u NATO”, istakla je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica na Svečanoj akademiji, koja se povodom 29. oktobra – Dana crnogorskog sudstva, održala ovog vikenda u hotelu Avala u Budvi.
Kako je ove godine i jubilej – 10-godišnjica od početka reformi u sudstvu, Medenica se pohvalila i dosadašnjim reformskim pregnućima: jačanje nepristrasnosti i odgovornosti sudija, povećanu javnost rada sudija. Osvrnula se Medenica i na izmjene Etičkog kodeksa sudija i aktivnosti Komisije za etički kodeks, kazavši da pojedini slučajevi neprimjerenog ponašanja sudija u sudu ili van radnog vremena moraju biti izuzeci s odgovarajućim sankcijama: ,,Sudijski poziv je nažalost teret, a ne privilegija i moramo biti jaki da u uslovima smanjenja zarada, neriješenih stambenih pitanja i ličnih provokacija ne pokleknemo u očuvanju sudijskog ugleda”.
I pored zahuktale reforme, koja predviđa i veću odgovornost sudija, disciplinski postupci i razrješenja su veoma rijetki ili ih uopšte nema. U Vladinom izvještaju o sprovođenju Akcionog plana se navodi da je u 2016. podnešen jedan predlog za disciplinski postupak, koji je odbačen.
Slično je i sa Komisijom za etički kodeks sudija. Komisija u periodu od 2011. do 2016. godine, nije ispunila očekivanja u pogledu jačanja nepristrasnosti i odgovornosti sudija, to je jedan od zaključaka izvještaja pod nazivom Odgovornost za kršenje sudijske etike u Crnoj Gori – rad Komisije za Etički kodeks sudija (2011-2016), koji je prošle nedjelje prezentovala Akcija za ljudska prava (HRA).
U izvještaju su obuhvaćene sve odluke koje je Komisija donijela u periodu od pet godina – ukupno 47, samo u pet je utvrđeno kršenje kodeksa.
Izvještaj, čiji je autor Tea Gorjanc-Prelević ocjenjuje da su obrazloženja odluka Komisije po pravilu bila nedovoljna, nejasna i nepotpuna, i da se iz njih nije moglo uvijek zaključiti na osnovu čega je Komisija donijela odluku.
Kod škakljivih pitanja, kao što su propusti pojedinih sudija da adekvatno prijave imovinu, Komisija se uglavnom proglašavala nenadležnom.
U prijavi iz 2015. Komisija je postupala po inicijativi protiv P. L, sudije Osnovnog suda u Ulcinju, zbog navoda da je povrijedio čl. 7 Kodeksa koji se odnosi na integritet sudija, tako što je izgradio objekat bez dozvole, što je i evidentirano u njegovom listu nepokretnosti, da je prilikom gradnje uzurpirao javni put i da je sporni objekat izgradio u svrhu izdavanja apartmana, što je aktivnost koja po podnosiocu predstavke ne priliči sudiji.
U postupku po inicijativi, Komisija je utvrdila da se P. L. zajedno sa suprugom zaista bavio iznajmljivanjem soba u domaćinstvu turistima, da je za to imao dozvolu opš¬tinskog organa i da je tako ostvarene prihode prijavio u svom imovinskom kartonu za 2013. godinu. Komisija u ovom slučaju nije našla elemente povrede Kodeksa. U izvještaju se ocjenjuje da je Komisija u ovom slučaju propustila da razmotri, odluči, odnosno uputi na odlučivanje Sudskom savjetu pitanje postavljeno inici¬jativom da li je djelatnost iznajmljivanja soba i stanova spojiva s obavljanjem sudijske funkcije ili ne.
Takav način rada doveo je i do ignorisanja inicijative, kako se navodi u Izvještaju, o skandalozno pristrasnom postupanju sudije u slučaju u kome je žrtva zlostavljanja i trgovine ljudima pravosnažno osuđena u odsustvu na godinu dana zatvora zbog navodnog davanja lažnog iskaza. Radi se o poznatom slučaju suđenja protiv moldavske državljanke S.Č.
Grupa nevladinih organizacija je zahtijevala procesuiranje sudije Osnovnog suda u Podgorici G. Đ. koji je donio prvostepenu presudu u navedenom predmetu, kao i sudija koje su odlučivale po žalbi, zbog disciplinske odgovornosti i odgovornosti za kršenje Kodeksa. Sudski savjet i Viši sud u Podgorici su se oglasili nenadležnim, a predsjednik Komisije za etički kodeks sudija Dobrica Šljivančanin ignorisao je ovu pritužbu.
Tako je ostalo neispitano da li je u skladu sa sudijskom etikom i dužnošću sudije da postupa nepristrasno i zakonito sljedeći stav sudije koji se navodi u presudi – da je ,,nemoguće da premijer vodi nemoralan način života”!
U Izvještaju se zaključuje da je Komisija propustila da protumači određena sporna pitanja, koja su ostala bez odgovora. Kao na primjer: da li se govor mržnje kao što su riječi sudije ,,nismo mi Cigani” može smatrati etičnim; da li činjenica da suprug i ćerka sudije dijele poslovni prostor sa advokatima koji zastupaju stranu u postupku u kojem sudija sudi opravdano dovodi u sumnju nepristrasnost sudije…
Komisija, za pet godina postojanja, nije podnijela nijedan predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije. U tri slučaja, u kojima je postupanje sudija sasvim odgovaralo opisu disci¬plinskog prekršaja, nije objašnjeno zašto nije pokrenut disciplinski postupak.
HRA je Izvještaj prije objavljivanja dostavila na komentar predsjedavajućem članu Komisije za etiku i članu Sudskog savjeta Dobrici Šljivančaninu, i članicama Komisije, sutkinjama Vrhovnog suda Crne Gore Hasniji Simonović i Dušanki Radović, koji su se izjasnili stavom da autorka izvještaja „nema zakonska ovlašćenja komentarisanja obrazloženja donijetih odluka koje su konačne i pravosnažne”.
Sudije sa kojima je Monitor razgovarao kažu da su sudije pod budnim okom javnosti, predsjednika suda i posebno predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Tvrde i da kontrole, ocjenjivanje, pritisci sa rokovima, kontrolni zahtjevi, prijetnje disiplinskom i drugom odgovornosti samo dodatno opterećuju ionako sve manje privlačan posao sudije: ,,Trebamo da se zapitamo ko će od mladih ljudi poželjeti da se bavi ovim poslom koji je sve više pod javnom porugom, uz ne sjajne plate, a mnoge sudije mogu samo da sanjaju o mogućnosti da riješe stambeno pitanje”. Pitaju se kad su već sudije pod lupom, gdje je disciplinska odgovornost za državne činovnike, za ministre: ,,Hoće li odgovarati disciplinski ministar što je zaboravio petlju na auto putu?”.
I pored zahuktale reforme jedan od ključnih problema je što i dalje određenim sudijama, i pored očiglednih grešaka, nadležni gledaju kroz prste, dok se pojedine sudije samo čekaju da naprave grešku i da snose sankcije.
Uoči praznika sudstva, Medenica je u besjedi na Pravnom fakultetu u Podgorici, citirala Aristotela: ,,Ići sudiji, znači ići pravdi”.
Monitorovi izvori tvrde da sudstvo nikad nije bilo raslojenije od kada je Medenica došla na njegovo čelo. ,,Postoji sudsko plemstvo koje dobija novac, stanove, privilegije, dok je većina sudija pod pritiskom i često se bore za egzistenciju”. Ili kako je Medenica objasnila – ,,sudijski poziv je nažalost teret, a ne privilegija”. Pa nam je i pravda takva još na pola puta između tereta i privilegije.
Predrag NIKOLIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
SVIJET3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice