Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Debela hladovina

Objavljeno prije

na

Posljednji parlamentarni izbori bili su 29. marta 2009. Naredni bi, dakle, trebali biti u martu 2013. Mjesecima se, međutim, govori kako će izbori zapravo biti na jesen – u oktobru, pominje se i kraj septembra. Navodno će Demokratska partija socijalista, ako Crna Gora dobije datum pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, pokušati da na tom valu osvoji još četiri godine vladanja. Prema toj računici, do izbora su ostala tri-četiri mjeseca. Dok DPS vrijedno radi, opozicione partije malo čime pokazuju da su tu činjenicu primile k znanju.

Sama izborna kampanja, iz izbora u izbore sve primjetnije, za DPS je tek ukrašavanje već spremljenog delikatesa. Otpjevaju po jednu porciju na sjeveru i jugu i jednu u Podgorici, odvrte neuporedivo skromnije neko nekad reklamne spotove u medijima i – to je to. Njihov stvarni rad počinje i završava se mjesecima prije izbora, podalje od očiju javnosti. Za malo biračko tijelo, kakvo čini Crna Gora važne su i banalne kupovine ličnih katara, ali tajna uspjeha DPS-a krije se u suptilnijim vidovima trgovine. Od milionskih poslova do socijalne pomoći, svaki stub i svaka nit, čine armirani temelj korupcije koja je postala ne samo preovladavajući način, nego često i jedina mogućnost opstanka. Živim u Crnoj Gori, dakle, korumpiran sam. Nekako. Neđe. Takvu smo zemlju napravili.

DPS više i ne pokušava da ubijedi ljude kako su oni najbolji. Mjesecima unaprijed, najvažnija karika njihove propagande je tihi šapat da će – ponovo pobijediti. Duša svakog birača u Crnoj Gori zna šta to znači: oni će kontrolisati novce, poslove, zemlju, vodu, vazduh. Svaki otpor je uzaludan, najstrašnija je i najuspješnija poruka vlasti.

Manje-više tehničko je pitanje hoće li vladajuća koalicija ponovo nastupiti zajedno ili će Socijaldemokratska samostalno izaći na izbore. Sami su sebi godinama kopali i na kraju iskopali poziciju da, bez DPS-a ostaju – sirak tužni bez iđe ikoga. Najnoviji događaji u Podgorici potvrđuju da postoje samo dva pojavna oblika esdepeovca: kupljen ili marginalizovan. Onima koji su uopšte raspoloženi da se sjete devedesetih pomalo je tužno što se od SDP-a napravila partija koju može da zamijeni Slaviša Guberinić. Šta ćeš.

Razgledanje opozicionih slika uoči izbora znatno je komplikovanije, ali boja koja bode oči je – kašnjenje. Opozicija gunđa da zakoni propisuju četvorogodišnji mandat i da nema razloga da izbori budu prije proljeća, ali, naravno, nema nikakvu ideju o tome kako odgovoriti na argument vlasti da svaka opozicija jedva čeka izbore, samo naša ih želi što kasnije.

Najjača opoziciona, Socijalistička narodna partija, iako to uporno demantuje, očigledno prolazi kroz unutarpartijske bitke. Podgorički odbor SNP-a pozvao je sopstveno stranačko rukovodstvo da onemogući namjeru vlasti u Crnoj Gori da se parlamentarni izbori održe u terminu i ambijentu koji samo njoj odgovaraju i da se obezbijedi korektna komunikacija svih antirežimskih snaga.

Zvanično je saopšteno da se Odbor SNP Glavnog grada “upoznao sa ocjenama i zahtjevima članstva o potrebi ofanzivnijeg političkog djelovanja i jasnog isticanja da je SNP od osnivanja bila, i da je ostala na poziciji nepokolebljivog borca za rušenje DPS-SDP režima demokratskim sredstvima”.

„Odbor SNP-a glavnog grada smatra da predsjednik i rukovodstvo SNP-a treba da hitno preduzmu aktivnosti koje pripadaju SNP-u, kao najjačoj i najorganizovanijoj opozicionoj političkoj partiji u Crnoj Gori, kako bi se stvorile pretpostavke za korektnu i odgovornu komunikaciju svih relevantnih antirežimskih snaga, sa ciljem iznalaženja optimalnog modela nastupa na parlamentarnim izborima koji će garantovati pobjedu nad režimom Mila Đukanovića”, piše u saopštenju SNP-a.

Podgorički odbor bavio se i predsjednikom poslaničkog kluba SNP-a Aleksandrom Damjanovićem. Nijesu pokazali razumijevanje za njegovu ,,korektnu građansku komunikaciju” sa porodicom Đukanović. Damjanović je, očigledno, postao simbol onakvog SNP-a kakav jedan dio članstva ne želi. Esdepeovanog SNP-a, reklo bi se.

Doduše, predsjednik SNP-a Srđan Milić poručio je nakon izbora u Herceg Novom i Tivtu da njegova partija ne smije preuzimati rizik učestvovanja na izborima gdje nijesu obezbijeđeni fer i demokratski uslovi. ,,Da sam ovo rekao prije lokalnih izbora bio bih optužen sa raznih strana da sam se prepao rezultata. Danas svima jasno poručujem – igrati se demokratije sa SNP-om neće niko”, rekao je Milić.

Pozive na bojkot parlamenta dio opozicije prihvatio je u načelu, ali ne i u pojedinosti koja bi podrazumijevala napuštanje Skupštine. O eventualnom bojkotu izbora, niko još nije progovarao.

Šta tačno za crnogorsku opoziciju znače fer i demokratski uslovi za izbore precizno nije znano. Istinski fer i demokratski bilo bi da pola buduće poslaničke liste DPS-a pristane na fer i pošteno suđenje. Samo je teško izvodljivo.

Poslanički klubovi Nove srpske demokratije i Pokreta za promjene tražili su da posmatračka misija Savjeta Evrope bude proširena za naredne parlamentarne izbore u Crnoj Gori. U tim partijama izgleda su zaboravili kako su posmatrači, nakon izbora 2009. zaključili da su ,,osjetili dozu pritiska prema običnim građanima, pogotovo onima koji zavise od države, državnih institucija i vlasti, direktno ili indirektno”, ali da oni ocjene ne mogu da daju na osnovu indirektnih ili neprovjerenih navoda. Generalno, bili su impresionirani demokratičnošću izbora u Crnoj Gori. Šef delegacije Parlamentarne skupštine savjeta Evrope Andreas Gros izjavio je kako se optužbe o kupovini ličnih karata mogu čuti u svim zemljama u regionu. ,,Nekada se pitam da li se te glasine namjerno šire sa ciljem da se destabilizuje razvoj i ometu dalje demokratske promjene”. Svako slovo bi potpisao DPS.

Na prethodnim izborima biralo se između 16 izbornih lista, pola nije ušlo u parlament. Rasutih glasova bilo je, prema ocjenama stručnjaka, između 12 i 15 odsto. Za glasove građana ovoga puta će konkurisati još minimum tri nove partije. To, naravno, ne znači da će baš njihovi glasovi biti oni koje će pojesti DPS. Zvijeri oko hrane nijesu probirljive.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo