Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Davljenje na rate

Objavljeno prije

na

Iako praktikuje da ubije – Duška Jovanovića, prebije – Miška Đukića, Mladena Stojovića, Željka Ivanovića… ili zaprijeti, vlast konstantno pokušava ućutkati nepodobna glasila i na diskretnije, perfidnije demokratske načine: povlašćenjima lojalnima i finansijskim iscrpljivanjem nelojalnih. Strategija – ekonomsko davljenje.

I povrh svega, povlašćeni se bune. Ovih su dana predstavnici televizija Prva, Atlas, Pink M i Radio-televizije Crne Gore RTCG, zajednički poručili – da to što bilježe znatno slabiju gledanost nije do njih, već do sistema mjerenja udjela gledanosti u Crnoj Gori. Tvrde: TV Vijesti vještački podižu rejting. I, još: ,,Monopol istraživačke agencije doprinosi povoljnijem položaju televizije, i nije zasnovan na realnim osnovama.”

Tako izgleda izokrenuta stvarnost. TV Vijesti su se, podsjeća za Monitor direktor Slavoljub Šćekić, dvije i po godine borile protiv diskriminacije u kojoj joj je svim sredstvima branjeno da dobije frekvenciju za Podgoricu i još neke velike gradove, što je uzrokovalo milionsku štetu.

„Tek pod ogromnim pritiskom Evropske komisije, Vlade Njemačke i Ambasade SAD dobili smo priliku da nas vidi cijela Crna Gora. Vrlo brzo smo, potom, napornim radom i istrajavanjem na profesionalnim standardima postali lideri u gledanosti i zadobili rekordno povjerenje gledalaca. Uz svu tragikomičnost u nastupu predstavnika četiri televizije, organizovanog preko noći i ‘po naređenju’, a zbog navodne sumnje u istraživanja i rejting TV Vijesti, označen je početak novog talasa napada na našu kompaniju. Pokušaji da se uticaj TV Vijesti umanji po svaku cijenu, dobijaju nove dimenzije. Šalje se i poruka našim klijentima da se ne reklamiraju kod nas, kako bi se nastavilo ekonomsko iscrpljivanje TV Vijesti.”

Nešto ranije, u odnosu na sinhronizovanu žalopojku četiri TV „žrtve” ,objavljeno je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO). Matematički dokaz ko je u Crnoj Gori na meti režima: Skupština i Vlada prošle godine potrošili su 852,06 hiljada eura na medije, agencije za odnose sa javnošću i istraživanje javnog mnjenja, ali i produkcijske kuće, od čega je ubjedljivo najviše novca otišlo u ruke režimu sklonih glasila -dnevnika Pobjeda, portala Analitika i radija Antena M.

Iako Pobjeda državi duguje dvadesetak miliona eura, iako joj se redovno, na račun poreskih obveznika, otpisuju dugovi i daju garancije, iako već deset godina posluje nezakonito zbog neprivatizovanja, iako ima tiraž od oko četiri hiljade primjeraka, to nije smetnja institucijama da na račun te medijske kuće uplate najviše novca za promociju aktivnosti ministarstava u štampanim medijima – čak 81,37 hiljada eura, ili 89,16 odsto! Budimo iskreni: za to kako brane šefa zaslužuju i 100 odsto.

Neuporedivo tiražnijim dnevnicima Vijestima i Danu, po osnovu reklama, uplaćeno je 2,81 hiljada, odnosno – 3,48 hiljade eura. Direktor Vijesti Željko Ivanović za Monitor kaže da vrh vlasti koristi državnu Pobjedu kako bi svoje lične i familijarne potrebe održavao u životu novcem svih građana Crne Gore. ,,Osim milionskih dotacija kojima svake godine vlast pokriva minuse Pobjede umjesto da uvede stečaj i proglasi bankrot ekonomski neodrživog sistema, ona mu obezbjeđuje i druge načine finansiranja kroz distribuciju svojih oglasa, ali i oglasa javnih preduzeća i vlastima bliskih firmi u jednom irelevantnom mediju. Tako se uz dva miliona otpisanih dugova Pobjede prema budžetu skupi još pola miliona nezasluženih oglasa koji se, u stvari, uzimaju nezavisnim medijima kojima bi po poziciji na tržištu i uticaju morali pripasti.”

Takvo stanje ne smeta prvom vojniku Pobjede Srđanu Kusovcu da ustvrdi kako ,,činjenica da je Pobjeda u državnom vlasništvu ne znači da dobija bilo šta od države.” Nema šanse.

Još jedan od načina perfidnih pritisaka vlasti na nepodobne medije jeste stvaranje novih glasila sa fantomskim finansijerima, koji preko dampinških cijena pokušavaju ugroziti rad nezavisnih medija, naglašava Ivanović.

,,Anonimni vlasnik Dnevnih novina već više od godinu i po ne odustaje da bespovratno sipa po 120 hiljada eura mjesečno u projekat koji je osuđen na propast samo da bi se makar malo oštetili nezavisni mediji. Možete zamisliti ko je taj moćni vlasnik tog lista koji je već bacio preko dva miliona eura bez bilo kakvih šansi da na ovako malom tržištu bilo kada povrati taj novac.”

Direktor Dnevnih novina Boris Darmanović kaže da taj list pravi finansijski gubitak jer je počeo da izlazi tek prije godinu i po.

,,Taj minus se planiranom dinamikom smanjuje dok ne dođe u plus. Za period koji smo odredili, a on je jako dug, odnosno realan. Ja nijedan svoj proizvod, a ima ih nekoliko, nijesam pravio da bih pare zaradio sjutra. Većina ih ostvaruje profit nakon 3-5 godina. Kako ćemo to da napravimo, naravno da neću da otkrijem, jer bih tog momenta plan propao. Dnevne novine imaju najbrži rast tiraža na Balkanu sa najvećim rastom i apsolutno su perspektivne.” Red je reći: Dnevne novine su mjesecima dijeljene džabe. A sada se prodaju po 20 centi.

Vlast je na vrijeme shvatila važnost interneta pa zdušno pomaže društvo na tom polju – portal Analitiku. Prošle godine portal koji vodi Draško Đuranović, ujedno član savjeta TVCG, od Vlade i Skupštine dobio je najveći dio novca rezervisanog za reklame na portalima, čak – 26,38 hiljada eura. Mnogo puta posjećeniji sajtovi Vijesti ili Café del Montenegro nijesu dobili ni centa.

Pomoć Đuranovićevom novinarstvu ne datira od lani. Dug od 800.000 eura koji je napravila firma za distribuciju štampe Bega press u vlasništvu njegove supruge, država je prebacili na nas. Građane. Objašnjenje Vlade: moralo se pomoći medijima prema kojima je Bega press imao dugove. Đuranović, vidimo po njegovim tekstovima i portalu, ne zaboravlja. Odužuje se.

Tu je i Darko Šuković. Urednik radija Antena M od reklama državnih institucija rezervisanih za elektronske medije prošle godine inkasirao je daleko najviše – skoro 95 odsto ukupnog novca ili 24,5 hiljada eura! Za neuporedivo popularniju TV Vijesti izdvojeno je tek hiljadu eura, od Ministarstva nauke. To je sedam puta manje nego prethodne godine. Za razliku od Vijesti koje bilježe enormni pad priliva novca, Anteni M cvjeta: u odnosu na pretprošlu godinu, taj radio je od, recimo, Ministarstva saobraćaja prošle godine dobio deset hiljada eura više. Zna Šuković što Vlada voli.

I prisluškivanje je jedan od načina za disciplinovanje. Krajem februara Dan je objavio podatak, tom listu potvrđen iz više izvora, da je zamjenik glavnog i odgovornog urednika tog dnevnika Nikola Marković za nešto više od godinu čak tri puta bio pod mjerama tajnog nadzora, a da su prisluškivani i urednik Hronike i Društva u tom listu Mitar Rakčević, kao i novinar Dražen Živković. Bilježeni su njihovi kontakti sa liderima opozicije, predstavnicima NVO sektora i nezavisnih medija.

Marković za Monitor kaže da što je veća pažnja i pritisak EU na ovdašnji režim tako se mijenja i metodologija obračuna vlasti sa nezavisnim medijima. ,,Od brutalnih, kakva su ubistva i premlaćivanja, preko milionskih odštetnih zahtjeva, pa sve do praćenja i prisluškivanja urednika i novinara. Procesi za odavanje državne tajne i visina zaprijećene kazne protiv moje malenkosti najbolje svjedoče kakav je odnos režima prema dnevnom listu Dan.”

Direktor Reportera bez granica za Evropu Olivije Bazil primijetio je da je u godini za nama od tri nezavisna medija sestra premijera Mila Đukanovića tražila 300.000 eura zbog njihovog pisanja o korupcionaškoj aferi. ,,Ukoliko bi se dogodilo da te tužbe budu uvažene, to bi bilo katastrofalno za održivost Dana, Vijesti i Monitora.”

Kazao je Bazil da prema njegovim saznanjima, odštetni zahtjevi protiv navedenih listova prelaze tri miliona eura, te da Crna Gora mora potpuno da ispoštuje praksu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. ,,Ne sporimo pravo građanima da tuže medije, jer se ponekad objavljuju stvari koje su kleveta. I kvalitet izvještavanja treba prilično popraviti, ali ukoliko protiv tri medija imate milionske tužbe, onda je jasno o čemu se radi.”

Za tužbe je nerijetko bila zadužena sestra premijera, advokatica Ana Kolarević. Dešavalo se, recimo, da po osnovu povrijeđene časti i ugleda, u bratovo ime, od Vijesti zahtijeva isplatu deset miliona eura. Pa dobiju ,,tek” deset hiljada. Drugi put, u ime vlasnika željezare Nikšić, ovoga puta po osnovu povrijeđenog poslovnog ponosa, Kolarevićka od Vijesti i Nebojše Medojevića zahtijeva isplatu takođe deset miliona eura, bez obzira što u vrijeme tog tužbenog zahtjeva takav pravni institut nije postojao. Dobili ,,samo” 33.000 eura. I tako dalje, do tri miliona.

Kolarevićka u ime familije, zna da odgovari: ,,E, neće se ta pravila diktirati za Anu Kolarević od šačice bolesnih umova, ljudi koje očigledno vodi mržnja prema Milu Đukanoviću”.

Nešto slično može se pročitati i u dokumentu Matice crnogorske, Pogled na medijske prilike u Crnoj Gori. U štivu koje potpisuje Ilija Despotović, objavljenom 2012. godine piše: ,,Nije dobro, nije profesionalno, nije ‘patriotski’ ako netrpeljivost ili mržnja prema Milu Đukanoviću zasljepljuje medijske krugove, pa se i oni priklanjaju političkim floskulama o ‘privatnoj državi’, o ‘dvoru’ i ‘dvorjanima’, čime na određeni način dovode u pitanje i kredibilitet ostvarene suverenosti države.”

To je ta patriotska logika: Đukanović i država – ista stvar.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo