Povežite se sa nama

INTERVJU

DARKO PAJOVIĆ, PREDSJEDNIK POZITIVNE CRNE GORE: Crnoj Gori nisu potrebni gospodari

Objavljeno prije

na

MONITOR: Da li ćete izaći na izbore po svaku cijenu, odnosno kako će Pozitivna reagovati ako ostala opozicija ocijeni da nisu stvoreni uslovi za demokratske i fer izbore, pa odluči da ih bojkotuje? PAJOVIĆ: Vaše pitanje zapravo implicira jednu vrstu pretpostavke kako bismo se mi ponašali da imamo onu procjenu koju vi u samom pitanju postavljate. Mi se nismo bavili ,,cijenom” izlaska ili neizlaska na izbore, mi smo ozbiljna politička partija sa ozbiljnom ponudom građanima Crne Gore. Što se opozicije i njihove procjene tiče, čini mi se da vaše pitanje opet implicira da mi na neki način moramo da se ugledamo na to kako ostatak opozicije ocjenjuje demokratičnost izbora, što zapravo znači da mi nemamo moć procjene da li su ti izbori demokratski ili ne.

Dakle, mi nećemo da se upoređujemo sa opozicijom ili nekim drugim i njihovim stavovima da li su izbori regularni ili nisu. Mi ćemo to sami procijeniti, jer Pozitivna Crna Gora je sve svoje odluke donijela samostalno, pa će tako i ovu. Budite uvjereni da, ukoliko prepoznamo kršenje pravila i neregularnosti, Pozitivna Crna Gora će prva stati u zaštitu institucije slobodnih izbora u ovoj zemlji, ali će odluku donijeti sama.

MONITOR: Na koje biračko tijelo računa Vaša stranka?
PAJOVIĆ: Tri su činjenice na kojima Pozitivna Crna Gora opravdava svoje osnivanje i svoje postojanje. Prva je da je Crna Gora samostalna, suverena, nezavisna i demokratska država. Druga činjenica jeste da je nakon 23 godine vlasti iste političke klase vrijeme da dođe do demokratske smjene vlasti. Treća je da postojeća opozicija to nije u stanju da učini. Mi pozivamo da nam se priključe svi iskreni, vrijedni, dobronamjerni i pošteni građani Crne Gore koji prihvataju navedene činjenice.

Pozitivna Crna Gora ne dijeli naše birače po tome kojoj su političkoj opciji pripadali ili pripadaju. Mi imamo svoju autentičnu političku ponudu, svoj program i svoje principe. Svi oni koji su spremni da ponesu zastavu slobode i da stanu u prvi red borbe za autentičnu demokratiju, koja podrazumijeva budućnost, prosperitet, jednakost, solidarnosti socijalnu pravdu, kod nas su dobrodošli, bez obzira na to za koju partiju su glasali nekada i čiji su članovi bili ili još jesu.

MONITOR: Vaša poruka da niste ni sa opozicijom ni sa vlašću izazvala je nedoumice u javnosti. Šta ona znači?
PAJOVIĆ: Nisam siguran o kojim nedoumicama je riječ. Ne mogu da razumijem da postoji nedoumica o tome da mi kao što nismo sa vlašću, nismo ni sa opozicijom. Mi ne sjedimo u opozicionim klupama u parlamentu, niti sa njima imamo koalicije, a jednako nemamo niti koaliciju niti bilo kakav drugi partijski ili drugi interes sa vlašću. To da nismo ni u vladajućim ni u opozicionim strukturama nije nedoumica već činjenica.

Ta poruka zapravo znači da je Pozitivna Crna Gora alternativa i vlasti i opoziciji, i to je suština našeg rada. Alternativa znači da mi nudimo jednu kvalitetnu novinu, kako u smislu političkog programa, jednako i u pogledu načina na koji vidimo budućnost Crne Gore, uključujući i promjenu ukupne političke strukture u Crnoj Gori i demokratske klime koja mora biti promijenjena za dobrobit građana Crne Gore.

MONITOR: U opozicionoj javnosti vlada mišljenje da ste previše rezervisani u kritici vlasti. Od vas, mahom mladih i nekompromitovanih ljudi, očekivao se snažniji napad na vlast i da budete opozicioni motor, a ne, kako se može čuti, da budete novi SDP.
PAJOVIĆ: Niko nema veća očekivanja od Pozitivne Crne Gore od nas samih. To što je neko drugi očekivao ono što je želio da vidi u Pozitivnoj Crnoj Gori, je nešto sasvim drugo. Kada je u pitanju kritika vlasti, ako budu željeli da ih vide, građani će vidjeti da su naši stavovi vrlo eksplicitno kritički prema vladajućim strukturama. Ukoliko eksplicitnost i argumentacija tih kritika nije po volji nekih drugih subjekata u opoziciji, mi ne želimo time da se bavimo.

Dakle, mi se držimo našeg političkog diskursa i određenih standarda demokratske i političke kulture i komunikacije koje smo usvojili, kao dobre prakse za buduće generacije, a koja treba da odlikuje demokratsko društvo.

Naši stavovi o demokratskoj kritici vlasti su vrlo jasni i možda se nekome ne sviđa tonalitet i vokabular koji koristimo. Drugi mogu koristiti drugačiji vokabular, ali dozvolićete nam da se mi držimo standarda koje smo usvojili kao nešto što treba da bude začetak nove, savremene političke kulture u modernom crnogorskom društvu. Na kraju, nije zgoreg napomenuti da ni nakon 23 godine nema rezultata, valorizovanog u političkom smislu, dosadašnjeg načina komunikacije onih koji nisu vlast.

MONITOR: Šta je najbitnije u vašem stranačkom programu i ima li on sličnosti sa programom Demokratskog fronta?
PAJOVIĆ: Ono što je najbitnije u našem stranačkom programu jeste da ćemo mi vratiti duh solidarnosti, vratićemo duh saradnje, vratićemo ideju socijalne pravde u društveni i politički život naše države. I ono što je vrlo važno za građane, i što je stvarnost svih savremenih zemalja u Zapadnoj Evropi, da država preuzme aktivnu ekonomsku ulogu u kreiranju ekonomskog života društva i odgovornost za svoje građane i njihov socijalni status.

Pozitivna Crna Gora je najbolji garant nezavisne države Crne Gore, ali Crne Gore koja će da smanji socijalne razlike, koja će da uvede socijalnu pravdu u stabilnoj državi. A stabilnost ne može da postoji ukoliko postoje velike socijalne razlike. Onaj koji proizvodi velike socijalne razlike a kaže da garantuje nezavisnost Crne Gore, dovodi u pitanje stabilnost nezavisne Crne Gore, koja kao samostalna država može biti stabilna na duge staze samo ako uvedemo ideju socijalne pravde i solidarnosti.

Kao građanska partija, mi ne vjerujemo u nepogrešivost autoriteta jednog koji vodi zemlju. Umjesto ,,vođe” mi nudimo vođstvo koje se ogleda u timu sposobnih, odgovornih, obrazovanih i dobronamjernih pojedinaca, a koji su spremni da ponesu teret odgovornosti za nužne promjene koje su svima neophodne. Pozitivna Crna Gora govori savremenim jezikom XXI vijeka, a u ovom vijeku nema mjesta gospodaru i gospodarima, već smo svi odgovorni za sebe same. Osnovni princip na kome pojedinci u timu treba da rade jeste princip odgovornosti.

Bez rizika da pogrešno procijenimo stanje u našem društvu, mora se reći da danas odgovornosti ima malo, a ‘vođa’ previše. Modernoj, savremenoj, demokratskoj Crnoj Gori više nisu potrebni gospodari da im se klanjamo. Svima su nam potrebi sposobni i vrijedni pojedinci koji će malim djelima da ostvare ono što velike riječi ‘vođe’ nisu u stanju da ostvare.

MONITOR: Vlast uoči izbora opet zloupotrebljava sve moguće državne resurse. Može li se to spriječiti i kako?
PAJOVIĆ: Ozbiljna opoziciona partija mora da ima alternativne strategije u odnosu na dosadašnju opoziciju zato što ona do sada nije bila efikasna u borbi protiv vladajuće partije, i nije našla prave mehanizme za smjenu vlasti. Ozbiljna opoziciona partija uvijek je svjesna da partija koja je na vlasti ima resurse koje je na neki način moguće iskoristiti u izbornoj utakmici. No, bez obzira na to, ozbiljna opoziciona partija, a Pozitivna Crna Gora to jeste, će naći alternativne mehanizme da privuče dovoljan broj građana koji su za demokratsku smjenu vlasti na demokratskim izborima.

MONITOR: Kako će reagovati međunarodni faktor ukoliko na oktobarskim izborima ne dođe do smjene vlasti? Kakve će to posljedice imati po Crnu Goru?
PAJOVIĆ: Iskreni da budemo, smatramo da ukoliko ne dođe do demokratske smjene vlasti, mnogo važnije, odnosno ono što nas vise zanima jeste kakva će biti budućnost Crne Gore i u kakvom društvu će živjeti građani Crne Gore. To je razlog zašto se mi zalažemo za demokratsku smjenu vlasti. Naš cilj je ne da se oslanjamo na međunarodnu zajednicu, ili da naše političko ponašanje bude kreirano u odnosu na reakciju međunarodne zajednice, već da naše ponašanje bude kreirano u odnosu na potrebe građana naše države.

Cilj Pozitivne Crne Gore je da građani Crne Gore poslije 23 godine smijene vlast, a ne međunarodni faktor, jer jedino građani Crne Gore na to imaju pravo.

MONITOR: Da li ćete nakon izbora ući u kolaciju i sa ostalim opozicionim partijama radi konstituisanja širokog antimonopolskog fronta?
PAJOVIĆ: Mi se sad ne bavimo postizbornim koalicijama. Naš zadatak je da sav napor, rad, energiju i kapacitete uložimo u to da građanima predstavimo naš program i da tražimo njihovu podršku za stavove u programu, jer je naš program njihov program. Nakon izbora, ukoliko bude bilo pregovora o bilo kakvim koalicijama, kao što smo više puta jasno ponovili, postoje zone granice političkih principa Pozitivne Crne Gore a za koje su glasali naši birači, a koje mi ne samo ne želimo da pređemo, nego nemamo nikakvih moralnih prava i odgovornosti da idemo protiv tih principa.

Veseljko KOPRIVICA

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

INTERVJU

BRANO MANDIĆ, PISAC I NOVINAR: Potvrda da je imalo smisla pisati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Koliko god bizaran bio ovaj slučaj policijske zloupotrebe, on se uklapa sa svjetskim trendom. Naglašena autoritarna politika osnažena kapitalom koji kontroliše tehnologiju i suštinski uređuje medijski prostor, nadvila se kao prijetnja sa obje strane Atlantika

 

 

MONITOR: Napisali ste da ste pomislili da je to nevjerovatno, kad ste dobili papir Uprave policije da je protiv vas pokrenut postupak  zbog  kolumne u kojoj ste kritikovali javni nastup profesora Aleksandra Stamatovića. Zaista je nevjerovatno. Pomalo i jezivo. Šta ste još pomislili kad ste pročitali dokument?

MANDIĆ: Pomislio sam da je policijsko pismo najbolja moguća reklama koja se može desiti jednom piscu i da ću morati da ubrzam objavu moje knjige sabranih eseja i kolumni “Zbogom novine”. Baš ovih dana radim na tom rukopisu, prilično obimnom, i ova prijava nekako savršeno zatvara krug. Dvije se misli smjenjuju. Prva, da sam sve dosad u životu pisao uzalud, i druga, da je možda ovo što se dešava upravo potvrda da je imalo smisla pisati, neka vrsta priznanja da sam neke stvari makar dodirnuo.

Zapravo, kad sam dobio to plavo pisamce, trebalo mi je malo vremena da shvatim da nije riječ o privatnoj tužbi, nego da je država procijenila da je moj teskt opasan po javni red i mir. Situacija je bizarna i zato izgleda neozbiljno i upravo tu vidim najveću zamku percepcije. To što izgleda neozbiljno, ne abolira nas da cijeli slučaj tretiramo kao ozbiljan pritisak na novinara i podrivanje slobode govora, što na koncu cijela ova situacija jeste. A što se smiješne strane tiče, kažu da se Kafka smijao dok je čitao djelove Procesa, mislio je kako je to jako zabavno i komično djelo.

MONITOR: Osim što je ovaj postupak policije prijetnja  slobodi govora, državne institucije  se stavljaju u zaštitu profesora koji je  u medijima iznio najprizemnije seksističke komentare, a smatraju da vi remetite javni red i mir jer kritikujete takvo ponašanje profesora, kao i Etički odbor UCG koji ga je zaštitio?

MANDIĆ: O slučaju seksističke opaske profesora Stamatovića nisam imao namjeru da pišem, sve je tu bilo dovoljno jasno i jadno da bi se javnost dalje edukovala. Mislim da je profesor svojim ponašanjem sam sebi naškodio, pokazao se u svijetlu koje je samo po sebi karikaturalno i ne ostavlja mnogo prostora za satiričnu intervenciju. Ali kad je Etički odbor Univerziteta Crne Gore porodio nekakvu jeftinu pseudifilozofiju u vidu odbrane našeg profesora “zavodnika”, stvar je postala sistemska. Tek onda sam krenuo da pišem, jer je riječ o zanimljivoj i značajnoj temi – lažnom moralu akademske zajednice. Presuda Etičkog odbora nije bila ni objavljena na sajtu Univerziteta, dobio sam je od jedne NVO koja je pratila slučaj. Zgranut sam bio tim jezikom, farisejskim konstrukcijama o dobrom profesoru koji hvali duh ispod majice i novinarku gleda kao cilj a ne sredstvo. Jednom riječju, mrak. Mrak bez trunke svjetla, tim prije što je Odbor imao nekoliko elegantih načina da profesora opomene, da se ogradi, nije uopšte morala ničija glava da leti. Ipak, autoritarne strukture ne dozvoljavaju ni najmanju pukotinu za kritiku, sve tu mora biti ugašeno, splasnuto, bezgrešno, kako bi podržalo simulakrumu od koga žive armije pokornih, gotovo anonimnih profesora, nespremnih za bilo kakav javni istup.

Da, upravo sam to htio da kažem, naš Univerzitet dobrim dijelom funkcioniše kao autoritarna struktura i samo nečiji autoritet, pretpostavljam rektorov, učinio je da se odmah nakon Stamatovićevog gafa Univerzitet jednim nepotpisanim saopštenjem ogradi od njegovog ponašanja. Međutim, kad je stvar predata na rješavanje po proceduri, Etički odbor je pokazao kakva je zapravo klima na Univerzitetu, kako se ubija zdrava misao tamo gdje bi trebalo da se uči sloboda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR DUŠKO LOPANDIĆ, PREDSJEDNIK FORUMA ZA MEĐUNARODNE ODNOSE I POTPREDSJEDNIK PARTIJE SRBIJA CENTAR: Režim se ljulja,  postoji  jedna vrsta predustaničkog stanja u Srbiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podjele u društvu koje je režim preobučenih radikala stvarao tokom više od decenije, sada prijete da dovedu i do nasilja, za što će svu odgovornost snositi vlast

 

 14

MONITOR: Za 15. mart se očekuje veliki skup studenata i građana koji bi trebalo da dođu iz čitave Srbije. Vučić najavljuje-za isti datum, „kraj obojene revolucije“. Da li bi taj dan mogao da znači i kraj dosadašnjih vidova otpora?

LOPANDIĆ: Treba razlikovati Vučićevu propagandu od realne situacije. Srbija je u dubokoj političkoj krizi, režim se ljulja, postoji  jedna vrsta predustaničkog stanja sa desetinama protesta koji se dešavaju svaki dan i koji su do sada obuhvatili preko 400 gradova i sela. Neki od njih, poput skupova u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu okupili su i više stotina hiljada građana. Svo nezadovoljstvo stanovnišva nepočinstvima režima sada se izlilo na ulice. Ono ne bi dostiglo ovolike razmere da već duže ne postoji proširen osećaj nezadovoljstva i nepravde u narodu na koje „šef“ i grupa na vrhu nisu u stanju  niti imaju nameru da odgovore. Vučić je u toku četiri protekla meseca pokušao potpuno bezuspešno sve moguće taktike kako bi zaustavio studentski i narodni bunt, od represije, laži, pretnji i kontramitinga do pomirljivosti, kampanje „borbe“ protiv korupcije, uzaludnih pokušaja da podmiti studente… U poslednje vreme intenzivirao je neuverljivu priču o „obojenoj revoluciji“ koja će se završiti 15. marta. Ali to je samo njegova pusta želja. Podele u društvu koje je režim preobučenih radikala stvarao tokom više od decenije, sada prete da dovedu i do nasilja, za što će svu odgovornost snositi vlast. Studenti su najavili, „dugoročnu borbu radi sistemskih promena“ kao i trodnevni generalni štrajk nakon 15. marta, uključujući i blokade nekih od ključnih državnih kompanija, poput EPS-a i dr.

MONITOR:  Kako  gledate na dinamiku u odnosima studenata u blokadi i ostalih društvenih aktera, posebno opozicionih političkih partija?

LOPANDIĆ: Podržavamo sve studenstke zahteve ali istovremeno smatramo da oni ne mogu sami (u ovom herkulovskom poduhvatu promena), i u kome bi – kao uostalom i građani u protestima – trebalo da učestvuju i svi drugi organizovani politički subjekti. „Netransparentnost“ studentskog pokreta kada se radi o načinu da se stigne do krajnjeg cilja, široj ideologiji ili kontaktima sa drugim društvenim grupama koje se već godinama zalažu za promenu sistema (od opozicije do organizacija civilnog društva) do sada je bila najveća originalnost, ali potencijalno i moguća slabost protesta. Studenti se zalažu za ispravne ciljeve, poput jadnakosti i pravde, borbe protiv korupcije, vladavine prava, primene zakona itd., ali nije baš sasvim jasno kako će do tog cilja i doći nasuprot žilavom i ukorenjenom režimu koji se svom snagom i na svaki način opire promenama. Zahtev da „institucije rade svoj posao“ je nerealan u uslovima zarobljene države koju je zgrabila kleptokriminalna hobotnica.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DŽEVDET PEPIĆ, GRAĐANSKI AKTIVISTA: Prošlost ne smijemo šminkati

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori se većinski prema istoriji ponaša kao prema samoposluzi. Iz nje se uzima samo što kome odgovara

 

 

MONITOR: Prošle sedmice obilježene su 32 godine od zločina u Štrpcima. Da li primjećujete kod nove vlasti drugačiji odnos prema zločinima iz devedesetih ili se na njih samo podsjeti prilikom sličnih obilježavanja?

PEPIĆ: O strašnim i veoma teškim 90-im se puno priča. Mnogi se tog perioda i prisjećamo i podsjećamo. Uglavnom,  osuđujemo takvo zlo. I oni koji su u tom periodu dizali glas i osuđivali te zločine, a bogami sada i oni koji su ćutali. Mnogo je onih koji su u tom zlu na  direktan  ili indirektan način  učestvovali. Na žalost, dobro je poznato da je u tom periodu, većinska Crna Gora bila na strani onih ,,Crnom Gorom teče Zeta, uskoro će i Neretva” u odnosu na one ,,Sa Lovćena Vila kliče, oprosti nam Dubrovniče”.

Prošle sedmice smo obilježili tužan, tragičan i sraman događaj otmice putnika iz voza 671 na pruzi Beograd – Bar. Kada su zločinci  u ,,ime srpstva” 27.02.1993. oteli u mjestu Štrpci 20 putnika, koji su imali ,,pogrešna imena ” i odveli ih u smrt. Od tih otetih i ubijenih, većini ni kosti nijesu pronađene. Rekao bi neko, pa ,,šta se tu moglo uraditi”,  to se desilo na drugoj teritoriji. Moglo se.

Što reći i o tome što je ondašnja crnogorska vlast, u maju 1992. izvela monstruoznu akciju, hvatanja i deportacije bosansko hercegovačkih izbjeglica, Bošnjaka,koji  su poslati u smrt. Tada je bio premijer isti ovaj čovjek koji je sada Počasni predsjednik DPS- a.

Ne mogu da ne pomenem ime sada pokojnog Slobodana Pejovića, koji je kao ondašnji policijski inspektor, prvi javno o tome progovorio.  I šta je taj ČOVJEK,  u pravom i punom smislu te riječi, doživio nakon toga, naročito od ,,zaštitnika lika i djela” i ,,perača” biografije Đukanovića. Na sve i svakakve načine su pokušavali i pokušavaju da ocrne Slobodana Pejovića. A Slobodan Pejović je heroj.

O tim i takvim devedesetim nije odgovaralo mnogima koji su bili na vlasti do 30.08.2020. da se priča i  ,,razjasni” uloga nekih od kojih su u tom periodu zla u tome  saučestvovali.  Ni kod ovih ,,novih” ne vidim iskrenu želju, da se time na pravi način bave. Podsjećanja i obilježavanja tragičnih  događaja iz 90-ih, više služe za ,,dekor”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo