Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Daleko je pravda

Objavljeno prije

16 godina

na

daleko_1

Za pljačku oko trista hi ljada eura u Vrhovnom sudu, okrivljeni su samo niži službenici. Kako je utvrđeno, niko od njih nije imao radni raspored, a nadležni finansijski vještak stanje u tom sudu uporedio je sa zemljoradničkom zadru gom. Svi optuženi složili su se oko jednog – da je usmene naloge za brojne nelegalne isplate davao njihov bivši šef – RatkoVukotić, koji je ujedno bio i finansijski nalogodavac u krovnoj pra vosudnoj instituciji. Vukotić se u sudnici pojavio samo u svojstvu svjedoka i održao moralnu bukvicu bivšim službenicima i „državnim neprijateljima“, koji pišu o pozadini krađe. Vjeruje se da je iz suda nestao milionski iznos, ali su, na nečiju sreću, nestali i sudski djelovodnici, neophodni za procjenu štete, koji su bili arhivirani u Vukotićevom kabinetu.

Osim Ratka Vukotića, tužilaštvo je procijenilo da nema smisla podizati optužnicu ni protiv Blaža Jovanića, koji je imao šifru za verifikaciju na loga za isplatu sve do kraja sporne 2006, iako je ra­nije s mjesta se kretara Vrhovnog suda prešao na sudijsku funkciju u podgorički Osnovni sud. Činjenica da po zakonu tu šifru može imati samo ovlašćeni službenik Vrhovnog suda, pa ni svjedočenje optužene Dijane Vulević da je Jovanić uzimao nelegalne pozajmice iz državne kase i da je učio kako da falsifikuje njegov potpis de ponovan u državnom trezoru – nije nasjekiralo tužilaštvo. Za sada su bezbjedni i or ganizatori i inspiratori ratnih zločina tokom devedesetih. Na meti tužilaštva, koje je više od decenije čekalo da nešto preduzme, našle su se samo sitne ribe i izvršioci. Ista je priča – i u slučajevi ma deportacije bosanskih izbjeglica, etničkog čišćenja Bukovice, ubistva albanskih civila u Kaluđerskom lazu i vojnog logora Morinj. Šefove izvršioca iz vrha tadašnje i današnje vlasti zovu samo kao svjedoke. Nijedno od suđenja za ove ratne zločine još nije počelo. Novosti nema ni o ubi stvu Duška Jovanovi ća, koji je likvidiran na pragu svoje redakcije prije više od četiri godine. Po nalogu Apelacionog suda otpočelo je novo suđenje Dami ru Mandiću,

daleko_2

koji se jedini tereti za Jovanovićevo ubistvo, iako se ni u optužnici ne spori da je u tom zločinu učestvovalo više osoba. Policija je još u inicijalnoj fazi istra ge za to ubistvo jav no prozvala Armina Mušu Osmanagića i Vuka Vulevića, ali te optužbe nikada nijesu konkretizo vane. Ispostavilo se organima, nekim čudom, trebalo pune četiri godi ne da u Visbeden upute DNK uzor ke neformalno osumnjičenih, kako bi se upo redili s tragovima nađenim u golfu 3 iz koga je, tvrdi se u optužnici, pucano. Rezultati su stigli u Podgoricu, ali još nije objavljeno da li u njima ima osno va za proširivanje optužnice. Problema je bilo i u procesu koji se vodi protiv grupe optužene za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, ubijenog u avgustu 2005, na pragu svoje porodične kuće. Nekada glavni adut tužilaštva Zoran Vlaović, za koga prvooptuženi Saša Boreta tvrdi da je instruirani svjedok, raskinuo je saradnju s policijom i tužilaštvom. Bivši spuški zatvorenik, koji tvrdi da se iza rešetaka približio Boreti, koji mu je navodno prepričao sve ilegalne aktivnosti grupe i način organizovanja osvanuo je u podgo ričkim Vijestima s tvrdnjom da mu je na njegov zahtjev ukinut status za štićenog svjedo ka. Time je dodat no uzdrman kre dibilitet svjedoka kojeg je tužilaš tvo navodilo kao ključnog u ovom procesu. Advokati optuženih su i ra­nije u više navrata tvrdili da mu se ne može vjerovati jer je osoba koja je više puta osuđi vana – za silova nje, prevaru pa i pokušaj ubistva. I optuženi su na suđenju ustvrdili da je Vlaović u zatvoru bio po znat kao douš nik i da nikom prisebnom nije padalo na pamet da mu povjerava detalje iz svoje prošlosti. Vlaović se danas nalazi na nepoznatoj adresi. Neki su sud ski procesi, za koje je država bila posebno zainteresovana, ipak okončani. Vijeće Višeg suda u Podgorici na čelu s predsjednikom Ivicom Stankovićem, osudilo je na 51 godinu zatvora 17 Albanaca optuženih za ,,pripremanje terorističkih akcija i udruživanje sa ciljem djelovanja protiv ustavnog poretka”. Slučaj Orlov let od početka je bio pod sjenkom optužbi da su izjave u sudu i policiji iznuđene uz brutalno mučenje optuženih. Pošto je među njima bilo i američkih državljana albanskog porijekla, čitav slučaj bio je pod budnom pažnjom američke administracije. Zbog sumnji da je bilo torture, proces su pratile i organizacije za zaštitu ljudskih prava. Iako je policija u početku deman tovala da je bilo brutalnosti, pet spe cijalaca osuđeno je na po tri mjeseca zatvora zbog preko­račenja ovlašćenja. Sud je utvrdio da su specijalci mučili i zlostavljali starca Pjetra Siništaja, oca dvojice optuže nih – da su ga gazili cokulama i udarali kundakom. Samo nekoliko dana nakon izricanja presude specijalcima u slučaju Orlov let Podgoričanin Alek sandar Pejanović, čiju su predaju policiji propratili blicevi i televizijske kamere, izašao je iz dvod nevnog pritvora izobličen, s povredama koje nije imao pri prijemu. Policija je danima tragala za problematičnim Pejanovićem zbog sumnje da je na mi tingu protiv odluke Vlade o priznanju nezavisnosti Kosova počinio krivična djela – nasilničko ponašanje i napad na službeno lice. I kamere su zabilježile kako Pejanović ruši zaštitnu ogradu i juriša na policijski kordon. Osveta ga je stigla u podrumu CB-a. Policija je kategorična da Pejanovića niko nije ni takao – ili se spotakao o koru banane ili se samopovrjeđivao! Godinu su obilježile i nove pri vredne afere. Protiv jedanaest sadaš njih i bivših radnika kompanije Luka Bar, na čelu sa bivšim direktorom

daleko_3

Miodragom Gvozdenovićem, poli cija je podnijela krivične prijave zbog sumnje da su oštetili firmu za više od milion eura. Policijska akcija uslijedila je nakon punih godinu dana – koliko je prošlo od kada je član borda direktora Luke Bar i poslanik SDP-a Miodrag Iličković podnio tužilaštvu krivičnu prijavu s dokumentacijom o neregularnostima u radu te kompanije. Uz ime bivšeg izvršnog direktora Luke Bar Miodraga Gvozdenovića vezuje se još jedna afera. Prošle su pune dvije godine dok je tu žilaštvo u Baru, prije nekoliko mjeseci, protiv njega podiglo optužnicu. Tom optužnicom Gvozdenović se tereti da je sklapanjem ugovora s povlašćenim crnogorskim i stra nim firmama svojoj kompaniji nanio štetu od oko milion eura. U startu se tvrdilo da je Gvozdenović firmu oštetio za više od pet miliona eura, ali tokom istrage ta je suma umanjena čak pet puta. Poslije otvaranja istrage protiv Gvozdenovića, zatražano je i prošire nje istrage protiv sadašnjeg izvršnog direktora Luke Bar Sloba Pajovića, koga je kao poslanika DPS-a štitio imunitet. Nakon istrage postupak protiv navodnih Gvozdenovićevih kompanjona je obustavljen. Kao i protiv mnogih drugih ljudi na koje vlast i dalje računa. Petar KOMNENIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

NOVA HAPŠENJA ZBOG ŠVERCA CIGARETA: Pao i drugi vlasnik Tehnomaxa

Objavljeno prije

4 dana

na

28 Marta, 2025

Objavio:

Specijalno policijsko odjeljenje lišilo je slobode vlasnika crnogorske kompanije „Tehnomax“ Veska Petranovića i članove njegove navodne kriminalne grupe, među kojima i tri policajca

 

 

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zadalo je prošle sedmice još jedan udarac organizovanom švercu cigareta u Crnoj Gori. Pao je cijeli švercerski klan, okupljen oko crnogorske firme Tehnomax.

Crna Gora zvanično je prepoznata kao ruta za šverc cigareta ka Evropskoj uniji još otkad su današnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i nekadašnji predsjednik Momir Bulatović 1998. godine o švercu cigareta raspravljali u predsjedničkoj debati na državnoj televiziji.

Međunarodna organizacija “Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala” – mreža više od 300 nezavisnih svjetskih i regionalnih eksperata koji se bave ljudskim pravima, demokratijom, upravom i temom razvoja, tvrde da je šverc cigareta glavni oblik organizovanog kriminala na Balkanu, a njegovo središte je Crna Gora. U svom izvještaju su naveli da je Bar poznat kao žarište šverca cigareta, odnosno da inostrane marke navodno stižu preko Bara za reeksport, dok se cigarete proizvedene u Crnoj Gori transportuju iz tog lučkog grada.

Specijalno državno tužilaštvo počelo je da istražuje švercerske rute još krajem 2022. kada je Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) iz Luke Bar oduzelo svu dokumentaciju o ulasku i izlasku brodova tokom 2018., 2019., 2020. i 2021. godine, jer su, kako tvrde, cigarete dopremane kontejnerima na crnogorsku obalu, zapravo završavale u rukama švercera. Tužilaštvo vjeruje da je ovim švercerskim poslom, koji je godinama u nekoliko krakova i na više nivoa funkcionisao preko Slobodne zone Luke Bar, država Crna Gora oštećena za stotine miliona eura.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

2 sedmice

na

21 Marta, 2025

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Isti planer koji je rukovodio izradom urbanističko-prostornog plana za Beograd na vodi, angažovan je od strane crnogorskih vlasti za izradu Državne studije lokacije za djelove Velike plaže. Kontroverzan projekat Beograd na vodi, oštro kritikovan od strane stručne javnosti u tom gradu, ne može biti dobra preporuka za nekog investitora. On je postao sinonim visoke korupcije, netransparentnog ulaganja kapitala sumnjivog porijekla pojedinih balkanskih tajkuna i političara. Iza projekta Beograd na vodi stoji, po sopstvenom priznanju, lično predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Po nedokazanim navodima mnogih medija u Beograd na vodi ulagali su i političari iz Crne Gore, a od kraja 2020. svoj kapital u taj projekat prenio je i zakupac hotela na Svetom Stefanu, Petros Statis.  Da li ista ekipa priprema teren za ulaganja na Velikoj plaži?

Zanimljiva je geneza donošenja planskog dokumenta za najveći dio Velike plaže. Odluku od izradi DSL „Dio sektora 66 – moduli II, III i Vi“ – broj 022/22 od 21.01.2022. godine, donijela je 42. Vlada Zdravka Krivokapića, kojoj je izglasano nepovjerenje 04. februara 2022. ali je trajala do 28. aprila 2022. Ugovor o izradi DSL za Veliku plažu sa planerima potpisuje se 28. 04. 2022., na dan kada je izabrana nova 43. Vlada premijera Dritana Abazovića. Aneks ugovora o izradi Državne studije lokacije potpisan između Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i arhitekte Aleksandra Vučićevića zaključen je  30.05.2022. godine.

Ministarstvo na čijem je čelu bila ministarka Ana Novaković Đurović ispratilo je izradu planskog dokumenta do faze Nacrta DSL „Dio sektora 66-moduli II, III i VI“ i upućivanja na javnu raspravu 16.10.2023, koja je trajala narednih 15 dana, kada je 31. oktobra na scenu stupila 44. Vlada Milojka Spajića. Iako je njegova Vlada sprovodila posao oko izrade DSL sa planerima Beograda na vodi,  bivši premijer Abazović sada poziva državno tužilaštvo da ispita slučaj pojave kompanije Eagle Hills na tenderu za zakup kupališta.

Na sajtu Ministarstva prostornog planiranja urbanizma i državne imovine još uvijek nema usvojenog dokumenta, osim informacija o sprovedenoj javnoj raspravi i pozitivnog mišljenja komisije za dalji nastavak procedure izrade plana.

Državna studija lokacije na čijoj izradi radi tim planera Mohameda Alabara zahvata prostor u središnjem i krajnjem dijelu Velike plaže porvršine od 1069 hektara, na udaljenosti od 200 metara od obale.  U ranijim planskim dokumentima za prostor Velike plaže odabran je koncept modula, po kojima su turistički sadržaji organizovani u šest cjelina, između kojih su planirani zeleni pojasevi. Površina srednjih modula II i III je 285.55 hektara dok modul VI zahvata 787.83 hektara.  Sabiranjem ovih brojeva dolazi se do nevjerovatnih 10 miliona kvadrata obuhvata DSL za neizgrađeni dio Velike plaže.

Plan predviđa izgradnju turističkih sadržaja sa 9.167 kreveta. Ukupna bruto izgrađena površina objekata je 1.171.603 kvadrata koji zauzimaju površinu od oko 405 hiljada kvadrata. Od 10 miliona kvadrata obuhvata DSL na turističke sadržaje odnosi se oko 1,3 miliona metara kvadratnih. Ostalo su ugostiteljski, sportski i ostali prateći sadržaji.

Svim planskim dokumentima od davnog Projekta Južni Jadran preko Prostornog plana posebne namjene za obalno područje, PUP-a Opštine Ulcinj, pa do pojedinačnih Državnih studija lokacije, potez oko Velike plaže tretiran je kao atraktivna turistička zona od izuzetne važnosti za Crnu Goru i Opštinu Ulcinj. U zaleđu poznate plaže planiran je ekskluzivni turizam sa hotelima visoke klase ili turističkim rizortima. Na tom prostoru isključuje se svaka vrsta stanogradnje.

Da li će Mohamed Alabar  graditi neki novi Ulcinj na vodi ili Dubai na Velikoj plaži, biće poznato ako usliši zahtjeve ulcinjske vlasti da što prije objelodani svoje namjere i ideje. U javnim nastupima predstavnici vlasti najjužnije crnogorske opštine naglašavaju kako nisu protiv dolaska investitora, ali ne žele nepoznanice i misterije oko razvoja najvećeg prirodnog resursa na Crnogorskom primorju. Poslednju riječ u svakom slučaju daće Vlada Milojka Spajića koja za sada – ćuti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

2 sedmice

na

21 Marta, 2025

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

“Činjenica je da je produžen tender da bi se javilo jedno preduzeće koje je formirano 6. marta, a jedan od preduslova je bio izmirenje poreskih obaveza. Neko ko je formiran 6. marta do 10. marta nema nikakav osnov, i nije mu mogla Poreska uprava izdati nikakvu potvrdu da je izmirio bilo šta, jer nije imalo šta da se obračuna. Ta vrsta potvrde, ako je izdata od Poreske uprave je sporna, a samim tim i sve ovo onda”, tvrdi nekadašnja visoka funkcionerka Ministarstva finansija, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.

Predsjednik Mjesne zajednice Štoj, gdje se nalazi Velika plaža, Albert Kastrati, kaže za Monitor da je tenderski postupak imao niz nepravilnosti i manjak transparentnosti.

“Informacije o uslovima i kriterijumima nijesu bile dostupne na vrijeme, neki potencijalni učesnici su favorizovani od strane Morskog dobra i državnih institucija , a stari zakupci su umanjenjem bodova i višestrukim uvećanjem zakupa diskriminisani. Produženje roka za dobavljanje tenderske dokumentacije od dodatnih nedjelju dana, a sve u korist stranog investitora, budi sumnju da se radi o korupciji”, tvrdi Kastrati.

Eagle Hills Montenegro  dobila je na tender devet od 19 kupališta na Velikoj plaži.  U pokušaju da odobrovolje Ulcinjane, saopštili su da su spremni da ih ustupe ranijim zakupcima po cijeni po kojoj su ih i dobili.  Na to treba pričekati, jer tenderski postupak još nije završen. Morsko dobro nema direktora, odnosno ovlašćeno lice da potpiše nove ugovore, a postoji i mogućnost žalbi. Do  1. maja sva kupališta moraju biti otvorena.

Takvu ponudu bivši zakupci su odbili navodeći da ne postoji za to zakonski osnov. Nezvanično, iz Eagle Hillsa su iskazali spremnost da povuku ponude, što bi značilo da bi drugorangirani na tenderu dobili ta kupališta na Velikoj plaži, iako bi im propala bankarska garancija od nešto preko 100.000 eura.

“Bio je to nezapamćen i organizovani desant, sinhronizovan s institucijama sistema”, siguran je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu. Međutim, taj desant na ulcinjske plaže je, već sada se može zaključiti, doživio neuspjeh. To svakako kvari teškom mukom sticani reputacioni ugled ove firme iz Abu Dabija.

U međuvremenu smo saznali da vlasnika kompanije  Eagle Hills Mohamed Alabara interesuje gradnja. Firma Eagle Hills je prepoznata po građevinskom biznisu i ulaganjima u nekretnine. U našem regionu po poslovima na projektu “Beograd na vodi”.

Predstavnici lokalne samouprave su saopštili da već dugo imaju vlastita planska dokumenta za Veliku plažu (Strategiju razvoja opštine Ulcinj, Državnu studiju lokacije za Veliku plažu i Prostorno-urbanistički plan Ulcinja) i da se prije svega vode interesima svoje zajednice.

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je  prošlog petka pozvan u Vladu gdje ga je uz premijera Spajića  dočekao i Alabar.  Nimanbegu  je kazao da cijeni jednog takvog renomiranog investitora, ali da očekuje da vlasnik Eagle Hillsa ili Vlada javnosti saopšte kako vide budućnost Velike plaže. Ponudio im je mogućnost da investiraju i na nekim drugim lokalitetima u ovoj opštini.

“Jasno sam istakao da su u procesu planiranja i razgovora o investicijama napravljeni ozbiljni propusti, jer je za istinski održiv razvoj neophodno da sve uključene strane dijele zajedničku viziju. Samo uz međusobno razumijevanje i saglasnost može se graditi uspješna i dugoročno održiva priča”, tvrdi Nimanbegu.

Spajić je najavio posjetu Ulcinju u četvrtak, kad ovaj broj Monitora bude u štampi. Usaglašen odgovor Vlada će iz Ulcinja dobiti u petak nakon što joj budu dostavljeni zaključci Skupštine opštine.

Dan kasnije, u subotu, u Ulcinju će biti održano protestno okupljanje na kojem će se ponovo zatražiti poništavanje tendera za zakup plaža i aneksiranje ranijih ugovora.

Vlada je u februaru, na Whats up grupi, donijela izmjene i dopune Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra do 2028. godine, iako taj dokument nije dobio saglasnost predsjednika primorskih opština, a bio je i u suprotnosti sa tada još uvijek važećim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.

Ustavni sud je saopštio da će se uskoro izjasniti o ovoj inicijativi iz Ulcinja.

                                                                                                                                               Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo