U crnogorskoj Vladi zadovoljno trljaju ruke: samo u Boku Kotorsku lani je uplovilo 316 stranih brodova sa 119 hiljada turista na kružnim putovanjima. To je tek dva odsto više nego godinu ranije, ali su naši zvaničnici izračunali da potrošnja nije loša. Iako ostaju u Kotoru u prosjeku tek oko šest sati, oni potroše 43 eura po glavi. Za lokalni transport daju 10 eura, za karte i ulaznice pet, na hranu i piće u restoranima izdvoje po deset, a za kupovinu 20 eura, pokazala je anketa Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Direktor NTO Saša Radović kaže da kruzing znatno utiče na turističku privredu i postaje izazov za upravljanje turističkim razvojem. Stoga, planova za proširenje ovog vida turizma ne fali ne samo u Boki, već i u Baru.
Direktor kotorske luke Ljubo Radović kaže da uskoro počinje realizacija projekta gradnje poslovnog objekta (lučkog putničkog terminala i graničnog prelaza). ,,Time bi trebalo da se znatno podignu standardi i da se luka osposobi za prihvat velikih kruzera”, dodaje on.
Prema riječima turističkog eksperta Milenka Pasinovića, za Kotor je naročito značajno što sezona kada je u pitanju nautički turizam traje devet mjeseci: od marta do novembra.
I Baranima je srce zaigralo kada su lani gledali kako je u kotorsku luku uplovio Selebriti Solstis, grdosija od 317 metara koja je dovela 3.100 gostiju. ,,Ako se ti ljudi zadrže u gradu samo dva-tri sata s minimalnim troškovima od pet eura, benefite će osjetiti cijeli lanac ugostitelja i davalaca usluga”, kaže vlasnik barske turističke agencije Alegra Montenegro Mihailo Vukić. Njegov kolega iz agencije Kulturs Vladimir Milošević ističe da su Bar i Crna Gora u izostanku elitnih turista prinuđeni da private sve goste. ,,Riječ je, uglavnom, o starijoj klijenteli, koja u svijetu ne slovi baš za velike potrošače, koja dolazi da prošeta, pogleda, pođe na kratke izlete, kupuje suvenire. Dakle, kako stvari kod nas stoje, bilo bi veoma poželjno da dođu u Bar jer bi od njih korist imali i Luka, lokali, prodavnice, suvenirnice, agencije”, dodaje on.
Eksperti upozoravaju da se u čitav ovaj proces nipošto ne smije ući stihijski. Istraživači zagrebačkog Instituta za turizam već su izračunali da su veliki ploveći hoteli štetni za okolinu, zdravlje i lokalnu ekonomiju, odnosno da prave mnogo više štete nego što donose koristi. ,,Na kruzerima je sve osmišljeno tako da gosti ondje najviše troše, pa pojedine destinacije od velikih kruzera imaju manje koristi nego što se vjeruje. S druge strane, na vrhuncu sezone fizički zatrpavaju atraktivne prostore, smanjujući kvalitet odmora ‘stacioniranim turistima’, što se vidi na primjeru Dubrovnika”, rekao je saradnik tog Instituta dr Hrvoje Carić. On je zabrinjavajućim ocijenio i to što se posljednjih godina kruzeri u jadranskim lukama zadržavaju sve kraće, a istovremeno dolaze sve veće i veće grdosije s više putnika.
Prema istraživanjima u SAD i EU, naročito su problematična zagađenja mora i vazduha, a sveukupni učinci na okolinu slični su efektima manjih gradova. Neka istraživanja pokazuju da veći brod dolazeći u luku može u jednom danu emitovati sumpornih oksida koliko dvije hiljade vozila i kamiona za čitavu godinu. Kruzer koji prenosi oko tri hiljade gostiju zagađuje vazduh više nego 12.240 automobila. ,,Činjenica je takođe da veliki kruzer proizvede oko stotinu hiljada litara crne i milion litara sive vode”, kaže Carić i pojašnjava: ,,Svaki putnik na tipičnom kruzeru dnevno proizvede 20 do 40 litara crne vode od fekalija te 450 litara sive vode nastale tuširanjem, pranjem, iz saune i bazena”.
Kada se sve to ima u vidu, sistem upravljanja prirodnim potencijalima i plovidbom u našoj zemlji, a posebno osjetljivim područjem kakav je Boka Kotorska, onda se već sada mora preduzeti niz mjera kako bi ti veliki brodovi manje zagađivali taj prelijepi zaliv a donosili više prihoda. Opasnosti posebno vrebaju zbog geografije Boke. Inače, svi eksperti se slažu da more više zagađuju mali brodovi i jahte, kojih u našim lukama tokom ljeta ima osam puta više od kruzera. Predavač na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo u Kotoru Andriela Vitić-Ćetković smatra, stoga, da se posebno mora voditi računa o tri uticaja kruzing turizma: na lokalno stanovništvo, turizam i ukupnu privredu i na životnu sredinu. ,,Naglasak treba staviti na kreiranje održivog kruzing turističkog proizvoda koji prevazilazi negativne efekte kao što su buka, zagađenje vode, niska potrošnja posjetilaca s kruzera koji borave u destinaciji svega par sati i veliki broj posjetilaca na najatraktivnijim turističkim lokalitetima u vrlo ograničenom vremenskom intervalu”, dodaje ona. Samo ako se na taj način pristupi kruzing turizmu, on će na dugi rok biti od koristi ovoj zemlji i njenim građanima, a naš Jadran ostati ono što je prije tri decenije utvrdio čuveni svjetski okeanograf Žak Kusto: najčišći dio Sredozemlja.
MARPOL konvencija
Kruzeri su dužni da poštuju MARPOL, međunarodnu konvenciju, koja zabranjuje onečišćenje mora na bilo koji način: izbacivanjem, ispuštanjem, pražnjenjem, izlijevanjem ili curenjem s brodova. ,,Ploveći hoteli nove generacije” sakupljaju svoje otpadne vode u posebne spremnike, hermetički izolovane i nepropusne, te ih prazne u lukama koje su za takav otpad tehnološki pripremljene, kao na primjer u Veneciji. Bez obzira na sve te mjere i opremu, kruzeri danas stvaraju četvrtinu otpada na svjetskim morima.
Mustafa CANKA
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice