Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Da nam živi UDG

Objavljeno prije

na

Samo mjesec dana pošto je izabran za ministra prosvjete, Slavoljub Stijepović Migo, prelomio je: preči mu je, ipak, premijerov univerzitet od državnog. Tek što se primio dužnosti ministra, krajem prošlog mjeseca Stijepović je izdao licencu Univerzitetu Donja Gorica, dvije godine nakon što je osnovan. UDG-u, zahvaljujući Migu, ne može se više prigovoriti da se lažno i nezakonito predstavlja kao univerzitet. A Migo je opravdao epitet dobrog operativca. DRŽAVNE PARE U PRIVATNI DŽEP: Novi ministar nije tu stao. U Ministarstvu su odlučili da bez objašnjenja mijenjaju i Zakon o visokom obrazovanju, pa je naprečac urađen Nacrt o izmjenama i dopunama tog zakona.

Ono što se dugo planiralo, Stjepović je sproveo u djelo: ukoliko budu usvojena rješenja iz Nacrta, crnogorski građani plaćaće školarine studentima premijerovog univerziteta, u visini koju odredi Vlada, odnosno sam premijer. Van sumnje je da bi se tako ostvarila upozorenja pojedinih univerzitetskih profesora i intelektualca: sistemski i s namjerom ubija se državni univerzitet. U korist konkurencije.

Nacrt tako predviđa da Vlada ubuduće utvrđuje broj studenata i visinu sredstava za finansiranje na „studijskim programima od javnog interesa na privatnim univerzitetima”.

„Da li je u javnom interesu da država finansira pet pravnih fakulteta ili pet ekonomskih fakulteta”, pitao je Radenko Pejović, predsjednik Savjeta za visoko obrazovanje u polupraznoj sali Rektorata državnog univerziteta, gdje je organizovana javna raspravi o Nacrtu. Pejović je podsjetio da još nije donijeta strategija o razvoju visokog obrazovanja, te da privatni univerziteti ne nude programe kojih nema na Univerzitetu Crne Gore i koje bi država zbog toga finansirala.

O tome šta je javni interes odlučivaće Savjet za visoko obrazovanje u kojem će, ako izmjene budu usvojene, većinu članova imati Vlada. Po modelu koji predviđa aktuelni zakon, Savjet čini 11 članova, od kojih je šest „istaknutih stručnjaka iz oblasti visokog obrazovanja, nauke, tehnologije i umjetnosti”.

Nacrtom je broj članova Savjeta povećan na 13, od kojih će čak sedam biti predstavnici Vlade. Stvar je jasna: Vlada na čelu sa premijerom Milom Đukanovićem odlučivaće da li je od javnog interesa finansiranje univerziteta Mila Đukanovića. Biće to teška odluka.

RASTURANJE DRŽAVNOG UNIVERZITETA: ,,Nacrt izmjena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju potvrdio je ono što je više nego očigledno, a to je da se sistematski od otvaranja Univerziteta Donja Gorica ide na urušavanje državnog univerziteta”, komentariše za Monitor Branka Bošnjak, poslanica Pokreta za promjene i savjetnica za nauku u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.

Ona podsjeća da budžetsko finansiranje privatnih fakulteta kroz dodjeljivanje vaučera budućim brucošima ne postoji nigdje u širem okruženju.

„To je kreacija vlasnika privatnih fakulteta, koji su se kreditno zadužili pa sad treba država da pritekne u pomoć. A oni će sa pozicija vlasti i moći koje su zaposjeli odrediti šta je to naš javni interes, odnosno njihov privatni interes, jer su sebe izjednačili sa državom”.

Komentarišući za Monitor Nacrt Filip Kovačević, profesor političke psihologije na državnom univerzitetu, kaže: ,,Po receptu rasturanja državne privrede iz devedesetih, sada se rastura visoko obrazovanje. I opet ista ekipa okupljena oko premijera Mila Đukanovića, a ideološki vođena Veselinom Vukotićem”.

,,Sve što je valjalo iz državne svojine preveli su u svoje privatne džepove, a iza sebe su ostavili uništena preduzeća i obespravljene, unesrećene radnike. Njihove ode o ‘slobodnom tržistu’ su najobičnije podvale koje imaju za cilj da ideološki maskiraju parazitiranje na grbači poreskih obveznika.
Kroz ove izmjene zakona, građani Crne Gore finansiraće privatne pedagoške egzibicije koje u proces visokog obrazovanja uključuju stvari kao što su trčanje uz lovćenske strane. Kako sa Prvom bankom, tako sa UDG-em”, kaže Kovačević.

Državni univerzitet neće dobiti samo nelojalnu konkurenciju. Nacrt predviđa da će Vlada, a ne Univerzitet, vrednovati kriterijume za upis brucoša. Tako je direktno ugrožena ustavom garantovana autonomija univerziteta.

„Potencijalni brucoši mogu slobodno očekivati da se uvede skakanje padobranom, ili trčanje kao jedan od kriterijuma za upis na ekonomiju, jer se to bodovalo za upis kod čuvenog gurua neoliberala. A možda će se i želje bodovati”, komentariše to rješenje Branka Bošnjak. Ona podsjeća da se na premijerovom univerzitetu ekstra poeni dobijaju ako kandidat za brucoša upiše da želi da dobije doktorat. Zaista, luča pri upisu na UDG vrijedi šest bodova, koliko i izražena želja budućeg brucoša da osnuje privatno preduzeće.

Nacrtom je takođe izbrisana odredba o finansiranju iz budžeta naučno istraživačke djelatnosti Univerziteta. U prevodu: država za nauku neće izdvajati ni centa. Migo će tako ući u istoriju, a Crna Gora postati jedina evropska zemlja koja ne ulaže u nauku.

REKTOROVA GIMNASTIKA: Povodom Nacrta oglasio se i rektor državnog univerziteta Predrag Miranović. On je kazao da namjera vlasti da ukine nezavisnost Savjeta za visoko obrazovanje nije u skladu sa evropskim standardima, te da „nijedan sertifikat o akreditaciji koji donese takav Savjet neće biti priznat van granica Crne Gore”. Miranović je takođe upozorio da je odredba koja predviđa da će kriterijume za upis brucoša određivati Vlada direktan napad na autonomiju državnog univerziteta.

Rektoru međutim ne smeta što će građani finansirati studente privatnih univerziteta, što će rezultirati uništenjem državnog univerziteta. O tome se nije izjašnjavao.

Moglo bi se možda i pomisliti da je Miranović javno ustao da zaštiti interese državnog univerziteta, da nije na javnoj raspravi o Nacrtu napomenuo da je razgovarao sa novim ministrom prosvjete, te da će se Rektorat u krajnjem „založiti da članove Savjeta za visoko obrazovanje imenuje i bira Skupština”. To je dovoljno demokratski i oprobani recept crnogorske vlasti koji znači da Savjet neće birati Vlada nego DPS SDP poslanici u parlamentu. Posljedice su iste.

Takođe, Monitor saznaje da državni univerzitet nije samo stajao po strani dok je ministar krojio nova pravila visokog obrazovanja. Ljubiša Stanković, bivši rektor Univerziteta Crne Gore, svojevremeno nazvan „stečajni rektor”, učestvovao je, saznajemo, u izradi Migovog Nacrta. U čijem je interesu radio, očigledno je.

VUCI SITI: Iz Nacrta je u posljednji čas izbrisana odredba da fakulteti ne mogu imati status pravnih lica. To znači da će ubuduće to moći.

Upućeni objašnjavaju da je kao predlog za razmišljanje iz Ministarstva stigao model po kom bi fakulteti državnog univerziteta koji imaju dovoljno novca, poput Pravnog ili Ekonomskog fakulteta, mogli da se „osamostale”. Državni univerzitet bi se tako sveo na nekoliko nepopularnih zanimanja, bez finansija.

To rješenje bi, istovremeno, objašnjavaju naši sagovornici, finansijski osvježilo kako premijerove poslovne partnere i kolege sa UDG-a, tako i političke saborce i aktiviste na državnom univerzitetu. Svi zadovoljni.

Državni univerzitet, nije teško predvidjeti, postaće mjesto za školovanje „onih iz podnožja”, kako to za kritičare UDG-a kaže Veselin Vukotić. A Crnom Gorom, podsjetio nas je ovih dana Dragan Vukčević, dekan premijerovog univerziteta, vladaće elita proizvedena na Univerzitetu Donja Gorica.

„Ovoj vlasti ne odgovara da školuje nekog ko zna više i može bolje. Svjesni su oni svog skromnog znanja, koje je u raskoraku sa pozicijama koje su zaposjeli. I zato im treba kadar opčinjen i zarobljen u kolektivnoj neoliberalnoj misli, a koji se serijski proizvodi na UDG”, kaže Branka Bošnjak.

Ta elita više neće imati dileme oko toga šta je javni interes Crne Gore.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo