Povežite se sa nama

OKO NAS

CYBERBULLYING NA KOLAŠINSKI NAČIN: Udarci iz mraka

Objavljeno prije

na

Možda mnogo kolašinskih srednjoškolki i ne zna pravo značenje riječi cyberbullying, kako se, ponekad, naziva, onlajn društvena okrutnost ili elektronsko nasilničko ponašanja, ali bar njih petnaestak ovih ga je dana iskusilo. Sa dva-tri anonimna profila na Instagramu, koje imaju znatan broj pratilaca, nemilice se dijele ,,informacije”, nerijetko, i vulgarnog sadržaja, o privatnom životu djevojčica. Imenom i prezimenom pominju se one, njihove simpatije, navodno seksualni partneri, ali i članovi porodice. Osoba ili više njih, koje stoje iza tog profila, sebe nazivaju ,,dobro informisanim kolašinskim tračarama” i svakog dana se ,,bave” po jednom svojom drugaricom. U nezvaničnom razgovoru, nekoliko tinejdžera je za Monitor kazalo da im svaki jutro donosi strepnju hoće li se i njihovo ime naći u dugim i detaljnim objavama na tom profilu. Većina kaže da o tome nijesu razgovarali s roditeljima i da ne znaju ko širi informacije. U kolašinskoj policiji i tužilaštvu, takođe, kažu da nije bilo prijava te vrste vršnjačkog nasilja.

Majka jedne od tih djevojčica kaže da je odlučila da započne ,,privatnu istragu” o autorima profila. Nije joj, objašnjava, padalo na pamet da se obrati nadležnim institucijama, jer se ranije, u sličnoj situaciji, uvjerila da su u toj oblasti neefikasni.

,,Ćerka mi je izvrijeđana na najprostiji način. Uz njeno ime objavljeno je dosta laži, ali i istinitih detalja, koje ne bi trebalo da zna cijela p’jaca. Lako je zaključiti kakvu smo traumu preživjele. Odlučila sam se da takođe s lažnog profila pratim taj na kome se objavljuju tračevi, pa sam onda zaprijetila ‘autorkama’. Izbrisale su objavu o mojoj ćerki, ali su već narednog dana postupak ponovile s drugom djevojčicom”.

Cyberbullying je definisan kao ,,agresivni, namjerni čin koji provode grupe ili pojedinci, koristeći elektronske oblike kontakata. To je kontinuirano i ponavljajuće ponašanje protiv žrtve koja se ne može lako odbraniti”.

Prema istraživanjima iz jula prošle godine u Crnoj Gori internet koristi 91 odsto djece od devet do 17 godina, a više od dvje trećine smatra da zna o internetu više od svojih roditelja. U najvećem broju, pokazalo je istraživanje, doživljavaju vršnjačko nasilje na internetu, a svako drugo dijete se na društvenim mrežama ne osjeća bezbjedno.

Psihološkinja i psihoterapeutkinja Marijana Bulatović-Medenica kaže da bilo koje dijete može biti žrtva vršnjačkog nasilja. Cilj takavog ponašanje je, objašnjava ona, ostvariti nadmoć i kontrolu nad drugim djetetom.

,,Djeca koja zlostavljaju često su omiljena među vršnjacima. Vršnjačko nasilje može biti fizičko – nanošenje fizičke povrede, verbalno – ruganje, omalovažavanje, ucjenjivanje, nazivanje pogrdnim imenima, socijalna izolacija – uticaj na drugu djecu da se s određenim djetetom ne druže, ogovaranje, ignorisanje, namjerno isključivanje iz kruga prijatelja. Kao podvrste nasilnog ponašanja navode se seksualano, kulturalno i ekonomsko nasilje”, kaže ona. Virtuelni svijet olakšava i podržava nasilje, objašnjava , jer se nasilnici kriju iza lažnih profila, a sa druge strane biva i podržano od ,,publike”. Publika, to jest, posmatrači nasilja, najčešće, ne reaguju, pridružujući se nasilniku u ismijavanju djeteta koje trpi nasilje.

,,Veoma rijetko posmatrači ispričaju nastavnicima ili roditeljima o nasilju jer to doživljaju kao ‘tužakanje’. Ta vrsta nasilja veoma je teška i zato što je dijete žrtva izloženo zlostavljanju 24 sata. Gubi se osjećaj sigurnosti, zbog stalnog iščekivanja da li će agresija i dalje potrajati”, kaže Medenica.

Prema njenim riječima, posljedice svakog nasilja su povučenost, nesigurnost, izbjegavanje društva, razdražljivost, napetost, poremećaj pažnje, pad uspjeha u školi, gubitak motivacije za školu, slab apetit, kao i problemi sa snom. Dijete, žrtva je depresivno, a nekad i agresivno prema drugoj djeci, prijeti samoubistvom. Posljedice mogu biti i trajnije, iako je dijete fizički zdravo.

„Tokom adolescencije mogu ispoljavati i nasilno ponašanje prema drugoj djeci, depresivnost, nesigurnost i nisko samopoštovanje, rizične stilove života… Često se kod te djece razvija negativna slika o sebi i osjećaj da nešto nije u redu s njima”, kaže Bulatović-Medenica. Djeca su, podsjeća ona, sklona da sliku o sebi formiraju na osnovu broja ,,lajkova” na Facebooku.

,,Veoma je važno raditi na preveniciji nasilja bilo koje vrste. Razvijanje vještina nenasilne komunikacije, samopoštovanja, vještina samozastupanja, uopšte povjerenja u odnosima naročito na relaciji roditelj – dijete od najranijeg uzrasta je jedan od načina preveniranja nasilja. Veoma je važno i osvijestiti dijete da ukoliko je posmatrač nasilja to kaže odraslima. Kada je dijete žrtva nasilja, prvo je važno zaustaviti nasilje a zatim pružiti stručnu pomoć kako djetetu koje vrši nasilje tako i djeci koje su žrtve nasilja. Posebno je važana podrška roditelja u jačanju osjećanja vlastite vrijednosti, oslanjanja na sebe, umijeća da se nosi sa svijetom u kome živi”, preporučuje ona.

Kako to obično biva kad izostanu rješenja, aktuelno kolašinsko tinejdžersko nasilje moglo bi izazvati novi krug nasIlja. Roditelji jedne od djevojčica, čije se ime takođe našlo u Instagram objavama ,,tračara”, problem namjeravaju da riješe tako što će onog ko je pisao ,,natjerati da proguta uređaj na kojem je to radio”. Takođe, nije isključeno da će u nedostaku adekvatnih mjera, mnogo srednjoškolaca biti izloženo ,,licitiranju” i neosnovanom optuživanju da su baš oni ti koji zagorčavaju život školskim drugaricama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo