Povežite se sa nama

FOKUS

Cure tajne, curi vrijeme

Objavljeno prije

na

Tek su počele da cure informacije iz mračnih hodnika moći, a već se ledi krv u žilama od svega što je ovaj režim radio da bi se održao i slomio oponente. Poslije Snimka i drugih insajderskih informacija o zloupotrebama vlasti, stiglo je i svjedočenje policijskog insajdera Brajuška Brajuškovića.

Brajušković, bivši pripadnik specijalne policijske jedinice i nekadašnji rukovodilac službe obezbjeđenja Zavoda za izdržavanje kazni u Spužu (ZIKS), optužio je svog bivšeg šefa Veselina Veljovića i aktuelnog direktora spuškog zatvora Miljana Perovića da su bili organizatori takozvanih crnih trojki čiji je zadatak bio da prebijaju i zastrašuju nepodobne novinare i opozicionare u Crnoj Gori.

Brajušković je za podgoričke Vijesti kazao da je godinama bio na čelu jednog od tih odreda za batinanje, ali nije htio da otkrije imena novinara i opozicionara koja su bila na listama crnih trojki.

,,Najbitnije su tri osobe za koje je bila baš žestoka kampanja. Njihova imena imam u glavi i reći ću drugi put. Dvoje su vaše kolege i jedan bivši funkcioner opozicione partije”, saopštio je Brajušković Vijestima.

Prema više svjedočenja crne trojke su stajale iza prebijanja urednika Dana Duška Jovanovića 2000. godine, pjesnika Momira Vojvodića, vlasnika Elmaga Gojka Mitrovića, direktora Vijesti Željka Ivanovića, pisca Jevrema Brkovića…. Nijedan od ovih slučajeva nasilja nad kritičarima vlasti nije rasvijetljen. Duško Jovanović je nekoliko godina nakon što je napadnut u ulazu svoje zgrade likvidiran, a do danas nijesu otkriveni nalogodavci i glavni izvršioci ovog zločina. Brajušković se pominjao kao jedan od napadača kada je Jovanović pretučen 2000. Brajušković je to sada demantovao.

„Brajušković je prema mojim saznanjima bio uključen u taj napad, ali je sve radio da Jovanović prođe sa što manjim ozljedama. Svojim tijelom gurao je dvojicu drugih izvršilaca i štitio Jovanovića”, rekao je jedan izvor Monitora, koji je takođe bio policijski službenik.

Brajušković je u razgovoru za Vijesti kazao da je jednog od kritičara režima koji je bio na spisku crnih trojki čuvao kod kuće, i da je zbog neposlušnosti i odbijanja da učestvuje u jednom napadu došao u nemilost Veljovića, zbog čega su na kraju on i njegov sin, takođe bivši službenik ZIKS-a, izgubili posao.

Nekadašnji visoki policijski funkcioner u bivšoj Saveznoj Republici Jugoslaviji i čelnik Radikalne stranke u Crnoj Gori Dušan Sekulić

potvrdio je za Vijesti da ga je 2000. godine Brajušković upozorio da je na meti crnih trojki. „Sastali smo se u pola tri u mraku, u blizini Željezničke stanice u Podgorici. On mi je rekao da me moli kao najrođenijeg brata da se sklonim iz Crne Gore, jer sam na spisku za prebijanje i likvidaciju”. Sekulić je kazao da ga je Brajušković tada upozorio da se sprema napad i na književnika Momira Vojvodića.

Sekulić je za Monitor kazao da je u to doba MUP savezne države imao svoje ljude u crnogorskoj policiji, koji su ga takođe upozoravali da je u opasnosti. „O razgovoru sa Brajuškovićem informisao sam Vojislava Šešelja i on mi je rekao da se sklonim u Beograd. Skupa sa Momirom Vojvodićem proveo sam 15 dana u hotelu u centru Beograda”. Momir Vojvodić je po povratku iz Beograda napadnut, u novembru 2000. godine.

Sekulić ističe da kao visoki savezni funkcioner tog doba ima dosta zanimljivih podataka o djelovanju crnogorske policije. „Za sva nerazriješena ubistva koja su se desila u Crnoj Gori, ali i van nje a koja su povezana sa strukturama ove države, zna se ko su izvršioci i ko nalogodavci. Jasno je zašto se ne rasvjetljavaju ti slučajevi”, izjavio je Sekulić Monitoru. On je kazao da su visoki policijski funkcioneri Vukašin Maraš, Vuk Bošković i Veselin Veljović znali sve o tome šta se dešava u Crnoj Gori.

Prema više izvora Monitora , dobar dio mračnih tajni zna i Brajušković. Ti izvori su potvrdili našem listu da je Brajušković bio lični tjelohranitelj Veselina Veljovića, a ne kako sada kažu Veljović i Perović tek niskorangirani u hijerarhiji, sa kojim nijesu imali kontakt.

Da je Brajuškovič bio tjelohranitelj Veljovića tvrdi i Sekulić. „On je kao tjelohranitelj i čovjek od povjerenja kod Veljovića na razgovor u pola noći vozio čak neke opozicione političare, o čemu mi je govorio”.

Veljović je za Monitor demantovao da je Brajušković bio njegov tjelohranitelj. „To nije tačno. On je bio kerovođa i ne vidim zašto sve to govori, osim možda jer je medicinski slučaj”, kazao je bivši šef Uprave policije. Tvrdnju Perovića i Veljovića da je Brajušković u SAJ bio vodič pasa posebno su istakli i državni i paradržavni mediji. Kao da je za rad u crnim trojkama potrebna posebna kvalifikacija osim povjerenja onih koji ih organizuju.

Ime Brajuška Brajuškovića pominje se u medijskim arhivama i 2004. godine kada je vlast bila odlučna u izgradnji HE Buk-Bijela, a građanski otpor u Crnoj Gori to osujetio. Zanimljivo je da se Brajušković tada pojavio kao branilac interesa režima, i osnivač NVO Buk Bijela koja se javno zalagala za izgradnju hidroelektrane. Javnost nije obaviještena o drugim aktivnostima te NVO.

Veljović je za Monitor naglasio da će tražiti da se ova afera do kraja izvede na čistac. „Radiću sve da se slučaj potpuno rasvijetli, da se ne zaboravi kao ostali, poslije dvije, tri nedjelje priče”, rekao nam je Veljović. Bivši šef policije je u državnoj Pobjedi optužio Brajuškovića da je dostavljao drogu zatvorenicima. Veljović nije pojasnio zašto, ako je tako, policija to nije procesuirala i zašto je tu vijest tek sada podijelio sa javnošću.

Veljović je za naš list kazao da od „ove priče može imati štetu samo Brajušković i njegova porodica”.

Brajušković je reagovao na slične izjave bivšeg direktora policije „Shvatam ih kao prijetnju, za sebe i moju porodicu”. Brajušković je kazao da već ima saznanja da se sprema napad na njega, tražeći da mu samo ostave porodicu na miru. On je ranije upozorio da će u slučaju da mu se nešto desi iza toga stajati oni o kojima svjedoči.

I drugi akter ove priče Miljan Perović, aktuelni direktor ZIKS-a, demantovao je, u zajedničkom saopštenju koje su medijima uputili on i Veljović, navode o organizovanju crnih trojki za nasilje nad nepodobnim. „Radi se o gnusnom podmetanju neistina iz njemu znanih razloga… Izjave Brajuškovića doživljavamo kao pritisak na institucije i državne organe s ciljem zapošljavanja članova njegove porodice”, navodi se u saopštenju.

Miljan Perović je dugogodišnji visoki policijski službenik i blizak saradnik Veselina Veljovića, još iz doba kada je Veljović vodio Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) u kojima je bio i Brajušković.

Perović je svjedočio u procesu za ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića. Kako je Monitor već pisao, upamćen je po kontradiktornim izjavama na sudu: demantovao je svoju prvu izjavu – da je jedan od optuženih za ubistvo Slavoljuba Šćekića, Ljubomir Bigović u njegovom prisustvu prijetio ubijenom policijskom inspektoru. Šćekić je istraživao, između ostalog, i ubistvo Duška Jovanovića.

Perović je pred sudijom Lazarom Akovićem svjedočio i kako se, nakon obavještenja o ubistvu Šćekića, sa kolegom Draganom Blagojevićem uputio na mjesto zločina, nakon čega su krenuli u potragu i primijetili automobil koji je korišćen za bjekstvo ubica. Međutim, automobil je bio miniran i ubrzo je eksplodirao – prije nego je obavljen pregled i prikupljeni dokazi. Poput Veselina Veljovića i Perovića i Blagojević je bivši zapovjednik SAJ-a.

„Nadam se da će Brajušković progovoriti kolika je umiješanost Veljovića i Perovića u ubistvu moga brata”, izjavila je Slavica Šćekić, sestra ubijenog inspektora, nakon svjedočenja Brajuškovića.

Nije prvi put da se Veljovićevi bliski saradnici iz SAJ-a pominju kao napadači na nepodobne. Jedan od Veljovićevih tjelohranitelja Mirko Banović, pripadnik SAJ-a , bio je navodno umiješan 2007. u prijetnje upućene članu Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandru Zekoviću.

Novinar Nebojša Redžić takođe je optužio Banovića da ga je, tokom pres konferencije premjera Đukanovića i Silvija Berluskonija u Vili Gorica, grubo vrijeđao, prijetio fizičkim obračunom i zaprijetio njegovoj maloljetnoj kćerci.

Brajušković je nakon ispovijesti za medije dao iskaz i crnogorskoj policiji. Opozicioni političari tažili su hitnu sjednicu skupštinskog Odbora za bezbjednost, na kojoj će se tražiti od ministra policije i tužioca da ispitaju navode Brajuška Brajuškovića. „Očekujemo od tužilaštva da svjedok bude zaštićen”, saopštili su iz Pozitivne Crne Gore. Zaštitu Brajuškovića tražio je i Nebojša Medojević.

Medojević je izjavio i da pozdravlja naknadnu pamet i hrabrost Brajuškovića da prizna svoja zlodjela i da se ponudi kao svjedok pokajnik u procesu protiv svih starješina koji su zloupotrijebili svoju poziciju. On je zatražio i od međunarodne zajednice da zaštiti Brajuškovića kao važnog svjedoka, kako je rekao, o zločinima mafije na vlasti.

,,Već duže ukazujem na zloupotrebe u sektoru bezbjednosti koje su rezultirale terorističkim napadima pripadnika ovih službi na kritičare vlasti, ali i na konkurente u švercerskim i kriminalnim poslovima… Previše je bilo napada na novinare, opozicione političare i aktiviste NVO, koji nijesu rasvijetljeni, da bi neko mogao da tvrdi da iza njih ne stoji ovaj režim”, rekao je Medojević.

Nakon najsvježijeg napada na novinara Monitora i Vijesti Tufika Softića utvrđeno je da policija za šest godina nikada nije ni ispitala osobe koje je on označio da su mu prijetile, povezane sa moćnim klanom Darka Šarića koji je ovdje uživao blagonaklonost države.

I taj, ali i drugi nerasvijetljeni napadi na novinare i opozicionare, desio se tokom vremena kada je Veselin Veljović bio šef policije.

„A to je neka druga priča, možemo o tome drugi put”, kazao je za Monitor Veljović nakon pitanja kako to da su ti svi slučajevi ostali nerasvijetljeni dok je on bio šef policije.

Režim puca. Cure tajne, a curi i vrijeme. Nezaustavljiv je proces opadanja moći Mila Đukanovića. Sve će više isplivati mračne tajne. Brajušković je progovorio o crnim trojkama nasilnika. Ko je sljedeći i o čemu će pričati?

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

FOKUS

SKRIVENI TRAGOVI NOVCA: Ko su crnogorski milioneri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postupak koji je pokrenuo ASK  protiv Mila Đukanovića potvrda je  početka ozdravljenja te institucije. No  nije baš za radovanje to što je petu godinu od pada DPS-a, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem  dijela političke klase  koja je u njegovo doba  iz džempera ušla u Armani odijela. Zvanično, institucije imaju   samo jednu spornu Đukanovićevu VIP karticu od 200 hiljada eura. Možda

 

 

Pratite trag novca, kaže staro novinarsko pravilo. U Crnoj Gori nije ga lako primijeniti. Naša mala  zemlja nema čak ni sopstvenu listu najbogatijih Crnogoraca.   Tragovi novca javnih funkcionera, od kojih su neki tokom protekle decenije na naše oči postali milioneri, vode samo do registara u kojima oni sami ispisuju šta imaju. Institucije se  nijesu potrudile da tu imovinu i provjere.

Ponekad saznamo iz regionalnih ili svjetskih medija ko su milioneri među nama.Krajem prošle godine beogradski Nedeljnik  objavio je  listu  100 najbogatijih u regionu, u koju je uvršteno  sedam Crnogoraca. Prema tom listu,  u stotinu najbogatijih u regionu su  Ivan Ubović, odnosno kompanija Bemaks ( 52. mjesto), Dragan Bokan i kompanija Voli na 63. mjestu, Veselin Pejović, vlasnik Uniproma ( 81. mjesto), Aco Đukanović sa Invest nova i Prvom bankom (84. mjesto), Risto Drekalović i KIPS (91. mjesto),  Komnen Laković, odnosno HD Laković ( 98. mjesto),  porodica Franca i njihov Mesopromet, na 100. mjestu.

Kako su objasnili iz Nedeljnika  na izradi liste radile su dvije konsultanske kompanije, koje su upoređivale zvanične podatke o vrijednosti regionalnih uspješnih firmi. Ne radi se, napomenuli su, o  ličnom bogatstvu njihovih vlasnika.  Vrijednost Bemaksa je tako procijenjena na 482 miliona eura, Volija na 413 miliona, Uniproma na 296 miliona, Đukanovićeve kompanije na 285 miliona, KIPSa- na 260 miliona, Lakovića 234 miliona i Mesoprometa –  218 miliona.

Tom metologijom  su van liste ostali oni poznati Crnogorci čije bogatstvo nije rezultat rasta njihovih kompanija. I o čijem na oko vidnom bogatstvu Crna Gora decenijama nema zvanične podatke. Crna Gora je početkom devedesetih počela da njedri milionere, ili milionerske porodice, ravno iz političke klase, za koje do danas ne znamo, ili makar nemamo institucionalni odgovor, kako su to i postali.

Autori liste najbogatijih u regionu primijetili su da je nejednakost, odnosno jaz između bogatih i siromašnih najveći u Crnoj Gori. Imovina pet najvećih iznosi 1.7 milijardi, što je čak 35.4 odsto bruto društvenog proizvoda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz perspektive građana nije nebitno da li su januarska plaćanja iz budžeta ostala neizvršena zato što su u Vladi zaključili da se to može prolongirati pošto korisnicima nije žurba, ili je riječ o planiranim aktivnostima od javnog interesa koja još nijesu realizovana. Čak 95,8 odsto kapitalnog budžeta čije je izvršenje planirano u prvom mjesecu ove godine ostalo je na čekanju

 

 

Vlada je u januaru, pohvalili su se u petak iz Ministarstva finansija, ostvarila suficit od dva miliona eura. Za toliko su, saopšteno je u redovnom mjesečnom izvještaju o izvršenju budžeta, prihodi (prilivi od poreza, doprinosa, akciza, carina, taksi…) bili veći od rashoda.

Da istorijski uspjeh bude pristupačniji onima koji ne vole da čitaju dugačke tekstove prepune brojki, saopštenje je i ilustrovano: nacrtana klackalica preteže na stranu prihoda (156,2 miliona) u odnosu na rashode (154,2 miliona). Problem je nastao kada su neki, ipak, pročitali saopštenje.

Na prvo čitanje primijećeno je da su planirani prihodi realizovani (naplaćeni) u procentu od tačno 100 odsto. To je prilično neuobičajen statistički podatak koji, sam po sebi, poziva na oprez. Dodatno, uslijedio je podatak da su planirani rashodi imali neuporedivo niži procenat realizacije: 72,9 odsto. To pokazuje da je iz državne kase u januaru potrošeno/plaćeno 57, 3 miliona eura manje nego što je planirano.

Kako?

Pojedini novinari pokušali su ispratiti trag novca navedene uštede. Pokazalo se da sve ono što je u saopštenju MF podvedeno pod računovodstvene formulacije koje većinu ostavljaju krajnje ravnodušnom (Tekući izdaci budžeta -77,5 odsto plana; Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru  – 19,8 odsto plana; Kapitalni budžet – 4,2 odsto plana) imaju itekako konkretan iskaz u stvarnom životu.

“Vlada je u januaru uštedjela deset miliona eura jer nije platila troškove za ljekove, medicinska sredstva, materijale i medicinsko-tehnička pomagala, na zdravstvenoj zaštiti 3,5 miliona a na redovnim subvencijama za poljoprivredu i ruralni razvoj skoro četiri miliona…”, napisao je kolega Goran Kapor u Vijestima, konstatujući da je sve to precizno navedeno u dokumentu Ostvarenje budžeta za januar po programskoj klasifikaciji Ministarstva finansija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PRAVOSUĐE U BORBI PROTIV VISOKE KORUPCIJE: Učinak – jedan nevini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suđenje Vesni Medenici i Veselinu Veljoviću kreće ispočetka. Saši Čađenoviću nije ni počelo. Blažu Jovaniću sudi se  još malo pa dvije godine. Kao i mnogim drugim visokim funkcionerima. Miomir Mugoša je ove sedmice pravosnažno oslobođen optužbe

 

 

Zemlja sa zavidnim brojem javnih funkcionera koji se sumnjiče za korupciju i kriminal,  dobila je ove sedmice prvu pravosnažnu presudu koja se odnosi na visoku korupciju. Bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša pravosnažno je, nakon skoro deceniju  – oslobođen. Vijest, što je možda još zanimljivije, proizvela je tišinu.

Kada je Viši sud u Podgorici prije dvije godine donio oslobađajuću presudu za Mugošu, koju je ove sedmice potvrdio Apelacioni sud, to je  izazvalo oštre reakcije. Tadašnji premijer Dritan Abazović kazao je da nas to neće odvesti nigdje, pa ni u Brisel, dok je poslanik Demokrata, danas potpredsjednik Vlade Momo Koprivica  presudu nazvao skandaloznom. Ove sedmice – niko ništa. Kao da se odustalo od toga da stignemo negdje. I u Brisel.

Sve u svemu,  trenutni skor Crne Gore u borbi protiv visoke korupcije je  – jedan nevini. Ne računajući, doduše, Svetozara Marovića, odavno nedostupnog ovdašnjim organima. Kada je prije skoro deceniju osumnjičen za ono za šta je danas oslobođen, Mugoša je kazao: „Nisam vam ja Svetozar Marović“. Ispalo je stvarno da nije.

Bivšeg gradonačelnika je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) teretilo da je u slučaju prodaje gradskog zemljišta građevinskoj kompaniji DOO Carine oštetio budžet Glavnog grada za 6,7 miliona eura. Optužnica je podignuta dok je Specijalnim tužilaštvom rukovodio bivši specijalni tužilac, Milivoje Katnić, danas iza rešetaka.  Slučaj Carine prethodno je decenijama bio predmet medijskih priča, krivičnih prijava civilnog sektora (MANS), skupštinskih replika. Bila je to, pritom, tek jedna od brojnih afera u čijem je centru bio bivši gradonačelnik Podgorice.

Iz Apelacionog suda su ove sedmice saopštili da je SDT kojim rukovodi Vladimir Novović izjavilo žalbu protiv oslobađajuće presude  i predložilo da taj sud ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovni postupak. Žalba nije usvojena.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo