Povežite se sa nama

MONITORING

CRNOGORSKI SAN BLAŽA ĐUKANOVIĆA: Stric kreditira, otac daje dozvole

Objavljeno prije

na

Za samo nekoliko godina sin predsjednika države postao je vodeći biznismen u oblasti solarne  i hidro energije. I neko ko tati, jednom od najbogatijih državnika svijeta, plaća račune. Recept je jednostavan. Striko kreditira,  a otac izdaje koncesije i subvencije.  Košta  – nas

 

Predsjednik države Milo Đukanović može da odahne. Ne mora više  da mu  privatne račune plaća odbjegli bankar Duško Knežević, kako sad prorežimski mediji zovu dojučerašnjeg Đukanovićevog glavnog biznis partnera.  Podmladak je  stasao,  i  sposoban  je da tati,  jednom od najbogatijih političara svijeta prema Forbsovoj listi, a zvanično osobi  sa skromnom državničkom platom,  podmiruje dugove.

Kako je i predsjednik Đukanović saopštio, njegov dug od oko 17 hiljada eura u Atlas banci Duška Kneževića, podmirio mu je sin jedinac – biznismen Blažo Đukanović.

I Đukanović junior, kao i svi članovi predsjedničke uže i šire familije, rođen je pod srećnom zvijezdom. Dovoljno je da u džepu imaju euro, da otvore firmu, banku, advokatsku kancelariju, ili šta već, i da se kockice poslože. A milioni namnože.

Pedeset centi  koje je Blažo Đukanović uložio 2013. godine, skupa sa partnerom Ivanom Burzanovićem, kada su otvarali kompaniju BB Solar, pretvorilo je mladog Đukanovića u vodećeg biznismena u oblasti solarne i hidro energije u Crnoj Gori za samo par godina.  Zlobnici bi primijetili da se  crnogorski san Đukanovića juniora ostvario uz malu pomoć strika bankara i tate premijera, obzirom da je jedan dodjeljivao kredite, a drugi koncesije i subvencije, ali neka ih.

Zanimljivo je svakako, kako je Prva banka firmu čiji je zvanični kapital jedan euro, prema registru Privrednog suda, nemilice kreditirala.

Tako je od  2013. godine, samo prema Registru zaloga, kompanija BB Solar Blaža Đukanovića  u Prvoj banci strica Aleksandra Đukanovića uzela  preko dvadeset kredita, ukupne vrijednosti od oko tri miliona eura. Kao garancije u registru se navode  najčešće ,,pokretne stvari i roba na lager listi”, ali nerijetko i potraživanja koja kompanija Blaža Đukanovića ima prema drugim firmama, poput Bemaxa.

Prema podacima Uprave za nekretnine BB Solar, inače osnovana u junu 2011. godine, nije raspolagala nekretninama u vrijeme kada je uzela prve kredite u Prvoj banci. Sudeći po podacima iz katastra, nekretnine BB Solar upisane su 2015. i 2016. godine.

Ta imovina, radi se o nekoliko poslovnih prostora u Podgorici, trenutno je založena zbog kredita od oko 300 hiljada eura u Prvoj banci. Hipoteka je, prema on lajn registru Uprave za nekretnine, upisana u aprilu 2018. godine.

BB Solar je prema podacima Poreske uprave imao  dobit od oko 145 hiljada eura u 2013. godini, 9.915 eura u 2014-oj,  13.134 tokom 2015, 24.570 eura 2016-te  i oko 163,2 hiljade eura tokom 2017. godine.

No, iako je stric pozamašno pomagao biznis mladog Đukanovića, ključna za njegov uspjeh, svakako je bila pomoć Vlade, na čijem je čelu bio tata Milo Đukanović. Monitor je više puta pisao o tome kako je kompanija BB Solar bez dana iskustva u tom poslu, prije nekoliko godina  uključena u nekoliko projekata za podizanje energetske efikasnosti koje je crnogorska Vlada, koju je tada predvodio Milo Đukanović, pokrenula uz pomoć međunarodnih fondova. U neke od tih projekata, kao u slučaju projekta Montesol, Vlada je tek osnovanu kompaniju BB Solar tada premijerovog sina, uključila naknadno, bez jasnog opravdanja.

Montesol je bio projekat beskamatnih kredita za domaćinstva radi ugradnje solarnih kolektora koji je Vlada započela početkom 2011. godine, u saradnji sa italijanskom Vladom i Programom Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP). Bilo je obezbijeđeno  million dolara za implementaciju i subvencioniranje kamatne stope kod crnogorskih banaka, a projektom je rukovodilo Ministarstvo ekonomije, na čijem je čelu tada bio Vladimir Kavarić.

Nakon što je dogovoreno koje će banke učestvovati u projektu, Ministarstvo ekonomije  raspisalo je tender za kompanije koje bi bile ovlašćene za ugradnju solarnih kolektora. Izabrano je 12 firmi koje su stekle status kvalifikovanih distributera i instalatera kolektora, da bi skoro godinu dana kasnije, i dok je projekat uveliko bio u toku, Ministarstvo opet, bez jasnog razloga, raspisalo javni poziv za distributere, i na listu uključilo još jednu firmu – BB Solar. U februaru 2011. kada je projekat krenuo, Blažo Đukanović nije imao ni registrovanu kompaniju. Registrovao je tek par mjeseci kasnije.

Poslovi sa državom nastavili su da se nižu. Đukanovićeva Vlada je iste 2012. godine, kada je BB Solar uključen u projekat Montesol, dodijelila kompaniji Đukanovića juniora i posao izgradnje fotonaponskih panela  na Eko zgradi u Podgorici, vrijedan gotovo million eura, o čemu je Monitor takođe pisao. Naime, nakon što je zbog kašnjenja, Vlada izgubila austrijsku donaciju  od 900 hiljada eura, predviđenu za projaket  Eko zgrade, Vlada je opredijelila  820 hiljada eura  iz budžeta za njihovu nabavku i ugradnju, a posao dodijelila kompaniji u to vrijeme premijerovog sina BB Solar, sa tek godina dana iskustva u tom poslu, i njegovim partnerskim kompanijama.

Nijedna institucija ni tada, kao ni ranije, nije vidjela ništa sporno u svemu, pa ni toliko da ispita da li se radilo o konfliktu interesa.

Istina, ni kad su se institucije uključile da ispituju poslove koji su uslijedili, nije bilo mnogo vajde. Mladi Đukanović ubrzo je osnovao novu kompaniju BB Hidro i ušao u posao izgradnje mini hidroelektrana. Sumnje da mu uspjehu u poslu kumuju najbliži, nastavile su se.

Tako je organizacija KOD nedavno od Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) tražila da ispita postoji li konflikt interesa u slučaju kada je koncesiju za izgradnju mini hidroelektrane Bistrica kompaniji BB Hidro Blaža Đukanovića izdala Vlada na čelu sa ocem Milom Đukanovićem. Direktor ASK Sreten Radonjić nije u tome vidio ništa sporno, pa je Blažo nastavio da posluje, a Sreten da ne vidi.

Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, je 6.10.2016. godine odobrila koncesiju za BB Hidro čiji je direktor i suvlasnik njegov sin. Prema Sretenu Radonjiću, Milo Đukanović je ,,samo potpisao” koncesiju, nije odlučivao.

Direktor ASK nije vidio ništa sporno ni u tome što sin tati vraća dug od 17 hiljada eura, a da se to nigdje čak ne konstatuje ni kao poklon. Za Radonjića nije bilo ništa sporno ni u tome što je Vlada Mila Đukanovića posao izgradnje prostornog plana za Prokletije dodijelila kompaniji RZUP brata Aleksandra.

Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, je 25. jula 2013. godine, donijela odluku o izradi Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije i zadužila Ministarstvo održivog razvoja i turizma da je sprovede. Tu odluku je potpisao Đukanović.

Ministarstvo 22.12.2014. godine objavljuje tender, a posao 27.02.2016. godine dobija konzorcijum kojeg predvodi Republički zavod za urbanizam i projektovanje (RZUP) u vlasništvu Aca Đukanovića, brata tadašnjeg premijera. Jedan od podugovarača bila je firma Capital invest čiji je vlasnik sam Milo Đukanović.

U institucijama ne vide  ništa sporno ni u tome što su nam računi za struju sve veći zbog biznisa familije Đukanović. Ministarstvo ekonomije  naložilo je, naime, da se, na osnovu Uredbe o naknadi za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE) od januara ove godine na računima za struju umjesto stavke naknada za podsticanje OIE, uvedu dva obračunska elementa – naknada za podsticanje OIE1 i Naknada za podsticanje OIE2, čime se finansira Blažo Đukanović, jedan od najvećih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora.

Stric kreditira, tata izdaje dozvole, a nas – skupo košta.

 

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SPORAZUM VLADE SA UJEDINJENIM ARAPSKIM EMIRATIMA: Buka zbog novog strateškog investitora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ponuđeni model izgradnje turističkog rizorta sa nekretninama mješovite namjene u Crnoj Gori primjenjuje se već duži niz godina. Počev od projekta Porto Montenegro u Tivtu, preko projekta Luštica bay, do Resorta Portonovi.  Sve su ove investicije prošle skupštinsku proceduru. Crnogorski parlamentarci glasali su za njih bez uzbune koja prati dolazak novog velikog investitora, Mohameda Alabara

 

 

Storija o dolasku u Crnu Goru jednog od najvećih investitora u svjetskim razmjerama, milijardera Mohameda Ali Rashed Alabbara i njegove kompanije Eagle Hills, samo desetak dana nakon što je pobijedio na licitaciji za devet kupališta na Velikoj plaži, dobija nove obrise.

Bio je to kratak put od zakupca morske obale do strateškog investitora od nacionalnog interesa. Događaji se ređaju kao na filmskoj traci.  Vlada premijera Milojka Spajića preduzela je mjere da u rekordnom roku uspostavi partnerske odnose sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zemljom u čijem je sjedištu Abu Dabiu, registrovana moćna firma Eagle Hills Properties, specijalizovana za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine.

Na telefonskoj sjednici Vlade održanoj 24.marta najprije je utvrđen Predlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje sporazuma o saradnji dvije zemlje u oblasti turizma i razvoja nekretnina. Usvojen je i tekst Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade UAE, čiji sadžaj nije u potpunosti poznat crnogorskoj javnosti.

Na istoj sjednici utvrđen je i sastav sedmočlane delegacije Vlade na čelu sa premijerom, koja će uskoro otputovati u zvaničnu posjetu Emiratima, na pregovore oko zaključivanja ovog međudržavnog sporazuma.

Premijer je objelodanio da je predviđeno zaključivanje dokumenta na rok od pet godina, koji će se automatski obnavljati za isti period. Fokus buduće ekonomske saradnje usmjeren je na dva projekta. Na razvoj jednog projekta na Crnogorskom primorju, kao integrisanog razvoja turizma i nekretnina mješovite namjene i izgradnju skijališta na sjeveru Crne Gore.

Ova dva projekta u oblasti turizma i razvoja nekretnina definisana su članom 1. teksta Sporazuma, kao strateški projekti od javnog interesa.

Sa tim u vezi premijer Spajić održao je sastanke sa predsjednicima primorskih i opština na sjeveru zemlje, koje je pozvao da dostave predloge razvojnih projekata koji bi mogli zainteresovati arapske investitore. Iako se čini da će prednost u odabiru lokacije za ulaganje u turističke kapacitete, imati Velika plaža u Ulcinju.

“Cilj svih međunarodnih posjeta je promocija potencijala Crne Gore ali moramo razumjeti da je za realizaciju velikih investicija potrebna sinergija centralne i lokalnih vlasti. Naš zadatak jeste da stvaramo prilike a zadatak lokalnog menadžmenta da omogući realizaciju velikih projekata koji će osigurati bolji životni standard.  Potrebno je da kandidujete ideje ili projekte  za koje smatrate da vašu opštinu mogu da pokrenu naprijed”, poručio im je Spajić.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDU PLANTAŽE AD: Neko mulja

Objavljeno prije

na

Objavio:

STEGA je problematizovala poslovanje nekadašnjeg poljoprivrednog giganta analizirajući (nezvanične)  podatke o berbi, proizvodnji i prodaji vina, starim i novim dugovima, stanju vinograda… Odgovor iz državne kompanije nije odagnao sumnje. Vlada ćuti

 

 

Kuda idu Plantaže AD? Zaokupljena raznim zapaljivim temama javnost je ostala  prilično ravnodušna na polemiku između uprave Plantaža i udruženja STEGA o aktuelnom trenutku i budućnosti tog preduzeća.

Valjalo bi da je drugačije.  Uz EPCG, najvrjednije crnogorsko preduzeće u većinskom vlasništvu države i, opet uz EPCG, jedino za koje se državni parlament obavezao da će ga sačuvati u državnom vlasništvu, prolazi kroz višegodišnju, duboku krizu. Stanje je alarmantno, tvrde iz STEGA, navodeći kako je, od 2020. do danas, u Plantažama uništeno stotine hektara vinograda, da su kvalitetni kadrovi protjerani iz kompanije, tržište izgubljeno, troškovi poslovanja uvećani, dok su proizvodnja i kvalitet vina smanjeni.

”Prinosi grozđa su na istorijskom minimumu od 2021. godine ( u prosjeku su, u poslednje četiri godine od kada je došla nova uprava, godišnje manji za 5,1 milion kilograma, ili 40 odsto, od prethodnog četvorogodišnjeg prosječnog prinosa), dok je godišnja proizvodnja vina, u prosjeku, manja za oko četiri miliona litara”, navode iz STEGA u svom obraćanju. Ono je, kažu, prvo upućeno ministru poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću, ali je izostala  reakcija iz njegovog resora. Zato su svoja saznanja podijelili sa javnošću.

“Izvoz vina Plantaža količinski pada, i to na svim tržištima, dok uvoz inostranih vina u Crnoj Gori drastično raste”, navode u saopštenju. “Tako se u Crnoj Gori prošle godine u odnosu na 2019. uvoz vina povećao za oko 90 odsto ili za 6,5 miliona eura, doke je izvoz vina Plantaža 2023. u odnosu na 2019. manji za 400 hiljada eura i pored značajnog povećanja cijena proizvoda. Količinski je pad prodaje vina Plantaža u izvozu oko 10 odsto.”

Iz STEGA navode kako je i kvalitet proizvedenog vine u padu. To argumentuju podatkom o “drastično manjem” broju nagrada na tri najprestižnija svjetska takmičenja (Decanter, Mundus Vini, Decanter Asia). Prema njihovoj računici na tim takmičenjima je u periodu 2017.-2020. osvojeno 60, a od 2021. do 2024. godine svega 23 nagrade.

Iz Plantaža su, saopštenjem, reagovali na “brojne netačne tvrdnje o poslovanju tog preduzeća”. Sadašnja uprava je, navode,  ostvarila napredak u ključnim poslovnim segmentima “o čemu najbolje svjedoči pozitivan rezultat poslovanja, koji je nakon pet godina, ostvaren u 2024. godini”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo