Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNOGORSKI KRIMINALNI KLANOVI SVE ORGANIZOVANIJI I OPASNIJI: Jači i od italijanske mafije

Objavljeno prije

na

Crnogorski klanovi koji krijumčare kokain, organizuju ubistva, špijuniraju i korumpiraju državne službenike, tokom posljednjih nekoliko godina postali su veoma ozbiljan bezbjednosni rizik za države Evrope. Kriminalne grupe u Crnoj Gori raspolažu najsavremenijom komunikacionom opremom, sa visokim nivoom kriptozaštite, a sprovode sofisticirane mjere kontranadzora

 

Još od hapšenja Darka Šarića postalo je jasno da su crnogorske kriminalne grupe u vrhu evropskog, ali i svjetskog podzemlja. Crna Gora je  zvanično priznala uticaj i opasnost ovih grupa u dokumentu koji je sačinio Nacionalni međuresorski tim u kom su predstavnici Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Uprave prihoda i carina, Vrhovnog i Specijalnog državnog tužilaštva. Riječ je o Procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA 2021). Oni su registrovali deset visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa.

Crnogorski klanovi koji krijumčare kokain, organizuju ubistva, špijuniraju i korumpiraju državne službenike, tokom posljednjih nekoliko godina postali su veoma ozbiljan bezbjednosni rizik i za veliki broj evropskih država. Obračunavaju  se sa svima koji im se ,,umiješaju” u posao. Na meti su bili i službenici organa za sprovođenja zakona.

Kokain nabavljaju u zemljama Južne Amerike – Brazilu, Argentini, Peruu, Kolumbiji i Boliviji. Krijumčarske rute podrazumijevaju direktno krijumčarenje ka zemljama Zapadne i Centralne Evrope, dok se značajne količine švercuju iz Južne ka Centralnoj Americi. U najvećoj mogućoj mjeri koristi se ruta kojom iz Centralne Amerike drogu prebacuju prekookeanskim putem ka zemljama Zapadne i Centralne Evrope, a da se u manjem obimu koristi ruta koja podrazumijeva krijumčarenje kokaina iz zemalja Južne Amerike preko Zapadne i Centralne Afrike prema Evropi.

U dokumentu piše da su značajne promjene na kriminalnom tržištu Kolumbije uslovile uspostavljanje novih saradničkih mreža: ,,Što je omogućilo kriminalnim grupama sa područja Zapadnog Balkana kao i kriminalnim grupama sa albanskog govornog područja, da učvrste svoje pozicije i potisnu posrednike iz ove aktivnosti. Navedene promjene značajno su uticale i na poziciju nekad veoma jakih kriminalnih mreža koje su kontrolisale krijumčarenje preko Atlantika, poput italijanske N Dangrete, pa je kroz angažovanje drugih kriminalnih struktura došlo i do povećanja dostupnosti kokaina na evropskom tržištu”.

Crnogorske organizovane kriminalne grupe godinama se bave transnacionalnim krijumčarenjem kokaina. Za njih rade kriminalci iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske. Zajedno su dio širih kriminalnih mreža sastavljenih od struktura koje  porijeklo vode iz zemalja Zapadnog Balkana. Zauzele su veoma značajnu poziciju na transnacionalnom kriminalnom tržištu.

,,Pri čemu kontrolišu sve faze procesa krijumčarenja, počev od nabavke i ukrcaja kokaina u zemljama Južne Amerike, preko organizacije transporta i isporuke u zemljama Evrope, ali i u značajnoj mjeri su razvijene mreže zadužene za distribuciju na lokalnom nivou u zemljama Zapadne Evrope”, piše u SOCTA 2021.

Crnogorski zatvori ključni su ,,regrutni centri” klanova – vođe organizovanih kriminalnih grupa u njima nalaze nove ,,vojnike”, plaćajući im advokate i pružajući zaštitu. Jezgro organizacija čvrsto je povezano, najčešće porodičnim, prijateljskim ili kumovskim vezama. Nadležni objašnjavaju da su registrovali trend konstantnog jačanja njihove unutrašnje strukture i pored  hapšenja vođa i visokopozicioniranih članova organizovanih kriminalnih grupa.

U javnoj verziji dokumenta SOCTA, nadležni navode i da su sukobi između klanova uzročno-posljedično  povezani sa sukobima na teritorijama zemalja regiona, ali i pojedinih zemalja Evrope i svijeta. Procjenjuju da je u međusobnim sukobima izvršeno više od 60 ubistava.

Registrovano je da kriminalci prljavi novac ulažu u građevinske djelatnosti, kupovinu nekretnina, turističke komplekse, ugostiteljstvo, organizaciju igara na sreću na području Crne Gore, kao i na području drugih zemalja. Za navedene aktivnosti često se koriste privatne firme koje postoje dugi niz godina, a koje su angažovane na prethodno navedenim poslovima.

Kriminalne grupe koje djeluju u Crnoj Gori raspolažu najsavremenijom komunikacionom opremom, sa visokim nivoom kriptozaštite, a  sprovode i sofisticirane mjera kontranadzora. Registrovano je da su članovi pojedinih organizovanih kriminalnih grupa na ključnim lokacijama u gradovima u kojima djeluju, instalirali savremene sisteme video nadzora, što im je omogućavalo konstantno praćenje svih dešavanja na javnim mjestima, kao i planiranje izvršenja teških krivičnih djela. Razbijanjem kriptovanih komunikacija, EUROPOL je zadao snažan udarac organizovanim kriminalnim grupama Balkana.

Iskustvo je pokazalo je da je svaka veća akcija razbijanja kriminalnih grupa rađena na osnovu podataka koje su Crnoj Gori dostavile međunarodne bezbjednosne službe. Ovih dana gledamo da kriminalni klanovi stanuju u ključnim državnim institucijama. Teško da će izrada  dokumenata pomoći u borbi protiv organizovanog kriminala, dok u institucijama  sjede ljudi ispred čijeg nosa su stvoreni kriminalni klanovi.

Očekuje se jačanje kriminalnih grupa

Moć kriminalnih struktura i njihov uticaj značajno povećavaju akumulacijom kapitala koji se kroz brojne ekonomsko-poslovne transakcije i privredne grane plasira u legalne tokove, piše u najnovijoj procjeni. Rekordne zapljene kokaina i višegodišnji sukob između dva crnogorska klana, nije, kažu, oslabio te organizovane kriminalne grupe.

,,Iako se može zaključiti da su organizovane kriminalne grupe oslabljene usljed značajnih aktivnosti organa za sprovođenje zakona koje su rezultirale rekordnim zapljenama kokaina, kao i usljed međusobnih dugogodišnjih sukoba, a analizirajući dosadašnje trendove djelovanja organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore i sa njima povezanih struktura iz zemalja regiona, može se očekivati njihovo dalje jačanje, posebno zbog činjenice da su tokom izvještajnog perioda dostigli značajan nivo organizacione i finansijske stabilnosti, kao i uspostavljanje veoma čvrstih konekcija sa kriminalnim strukturama u zemljama Južne Amerike”, navodi se u dokumentu SOCTA 2021.

 

Šarić iz zatvora organizovao ubistva

Darko Šarić je uhapšen u Beogradu zbog sumnje da je organizovao ubistva na teritoriji Crne Gore i Srbije. Navodno, Šarić je tokom boravka u pritvoru obavljao poslove sa telefonima, od koga su dva bila satelitska i preko aplikacije sa koje je skinuta cijela komunikacija.

Pljevljak Darko Šarić navodno je iz beogradskog zatvora organizovao ubistvo svog nasljednika na čelu klana koji je djelovao na međunarodnom nivou, zbog čega su ga pripadnici srpske policije juče ponovo uhapsili. Iz vrha crnogorske policije, Vijestima je rečeno da njihove informacije, dobijene od partnerskih službi, govore da se Šarićeva grupa sumnjiči za ubistvo Milana Milovca, zvanog Cigla, u januaru prošle godine u Ekvadoru.

Mediji su juče spekulisali da srpski istražitelji Šarića dovode u vezu i sa ubistvima nekoliko visokopozicioniranih članova škaljarskog kriminalnog klana, odnosno, da je iz beogradskog zatvora naručio te likvidacije, za koje se sumnjiče kavčani.

U Srbiji su, osim Šarića, uhapšeni i njegov advokat Dejan Lazarević, pripadnik srpskog MUP-a Milutin Mika Radovanović. Uhapšen je i nekadašnji crnogorski policajac, koji je bio zadužen za Šarićevo obezbjeđenje – Danilo Odović, zatim Duško Mirković i osuđivani kriminalac Uroš Mišić. Danilo Dača Stojanović, pripadnik srbijanske policije za kojim tamošnje kolege tragaju zbog sumnje da je član kriminalne grupe Darka Šarića, iz Crne Gore pobjegao u Albaniju, pišu Vijesti. Navodno je pobjegao crnogorskoj policiji koja je pokušala da ga kontroliše na graničnom prelazu Grnčar.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor posjeduje presudu koja potvrđuje da je A.K.,  za kojim policija traga zbog silovanja maloljetnice,  povratnik. Što je Uprava policije prećutala u saopštenju medijima

 

 

Drugi slučaj silovanja maloljetne osobe u Bijelom polju za dva mjeseca. U prvom slučaju osumnjičeni je uhapšen, dok se u nedavno počinjenom seksulanom zločinu za počiniocem intezivno traga. Riječ je o povratniku,  što je policija prećutala kada su 13.februara dostavili saopštenje medijima.

„Uprava policije preduzima intenzivne mjere i radnje povodom prijave da je jedno maloljetno lice silovano. Policijski službenici su kao osumnjičenog identifikovali lice A.K.(39), za kojim se intenzivno traga“, saopštili su kratko. I apelovali na medije da  u cilju zaštite maloljetne žrtve izvještavaju sa posebnom pažnjom i senzibilitetom.

Uprava policije je, međutim,  prećutala podatak da je riječ o nasilnom povratniku za kojim se traga zbog silovanja kćerke, a koji je 2014.godine pravosnažno osuđivan zbog pokušaja silovanja i to maloljetne sestrične. Informacija da se radi o pravosnažno osuđivanoj osobi zvanično je potvrđeno iz bjelopoljskog Višeg suda.

“Pravosnažnom presudom ovog suda K.br. 55/2013 od 17.02.2014. godine, okrivljeni A.K. oglašen je krivim zbog krivičnog djela silovanje u pokušaju iz čl. 204 stav 4 u vezi stava 1 KZ, u vezi čl. 20 KZ-a i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 5 godina. Presuda ovog suda je potvrđena presudom Apelacionog suda Crne Gore, Kž.br. 56/2014 od 19.05.2014. godine. Drugi postupak vođen protiv istog je pred ovim sudom okončan nepravosnažnom presudom ovog suda, K.br. 18/23 od 04.11.2024. godine, kojom je okrivljeni A.K. oslobođen od optužbe da je izvršio krivično djelo silovanje iz čl. 204 stav 1 KZ CG, jer nije dokazano da je izvršio krivično djelo za koje je optužen“, piše u odgovoru Višeg suda u Bijelom Polju.

Monitor je u u posjedu osuđujuće presude, ali  poštujući pravo na privatnost i dostojanstvo žrtve, većinu djelova neće objaviti. Samo one koji ukazuju da je A.K. u konkretnom slučaju postupao sa umišljajem.

„Prije svega, valja istaći, da se osuđujuća presuda ne temelji samo na prvom iskazu optuženog K. A. Glavni dokazi koji upućuju na optuženog K. A. kao izvršioca predmetnog krivičnog djela, jesu i iskaz svjedoka – oštećene H. J. … Svjedok Z. M. potvrdio je navode oštećene, kazavši da je radio u prodavnici gdje je utrčala oštećena uplakana i tražila od njega da je sakrije kazavši mu ‘da se D. ružno ponašao prema njoj”, misleći na optuženog…a bio je u stanju da shvati značaj svog djela i da upravlja svojim postupcima, što je utvrđeno iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka – psihijatra K.G., a svoju upornost i želju da dovrši predmetno djelo ukazao je i svojim ponašanjem nakon napuštanja vodenice i dolaskom u B., ponovo je oštećenu, mimo njene volje uzeo u naručje i nosio prema napuštenoj kući, kada je oštećena pozvala majku telefonom, pa kada je optuženi to shvatio spustio je oštećenu, što je ona iskoristila i trčeći se udaljila od njega, o čemu je takođe uvjerljivo u svom iskazu o svemu tome kazala H. J. i upravo utrčavanjem u prodavnicu kod svjedoka Z. M. Zahtijevanje od njega da je sakrije u stvari je bilo bjekstvo oštećene u cilju sprječavanja optuženog da ne dovrši započeto krivično djelo“, piše u obrazloženju sudija Apelacionog suda koje su potvrdile petogodišnju robiju odbjeglom silovatelju.

Prema nezvaničnim informacijama iz policije odbjegli Bjelopoljac je naoružan i opasan po okolinu. Navodno  posjeduje oružje, što je lično saopštio pripadnicima policije koju su uspjeli da, nakon što je slučaj prijavljen, stupe u kontakt sa njim. To je ujedno i razlog zbog čega mještani bjelopoljskih sela žive u strahu o čemu pišu i po društvenim mrežama.

S druge strane Uprava policije nastavlja da ćuti i ne odgovara šta su preduzeli kako bi odbjegli Bjelopoljac bio uhapšen. Nema odgovora ni da li je tačno da bježi naoružan i da li je opravdan strah građana koji brinu za bezbjednost djece.

Prema javno dostupnom izvještajima Ministarstva unutrašnjih poslova, maloljetnici su tokom 2021,2022. i 2023  bili žrtve u skoro 80 slučajeva seksulanih prestupa, a broj tih krivičih djela se povećava iz godine u godinu.

Prema dostupnom izvještaju za 2021.godinu registrovano je 36 krivičnih djela protiv polne slobode, što već tada je ukazivalo na povećanje u odnosu na uporedni period od 33,3 posto.

„Od čega: 8 kd silovanje što je smanjenje od 11,1% u odnosu na uporednu godinu. Među ostalim seksualnim deliktima evidentirano je i: 8 kd obljuba sa djetetom, 16 kd nedozvoljena polna radnja; 4 kd dječja pornografija. Nepoznati izvršioci počinili su 8 krivičnih djela, od kojih je 7 kd rasvijetljeno – za sada je ostalo nerasvijetljeno 1 kd dječja pornografija, što čini procenat rasvijetljenosti 87,5%. Krivična djela prijavljena su nadležnim tužiocima sa 29 krivičnih prijava, kojima je obuhvaćeno 29 lica, među kojima 11 lica koja su i ranije procesuirana zbog vršenja krivičnih djela. Žrtve vršenja ovih krivičnih djela je 35 lica, od kojih 24 maloljetna“, piše u izvještaju

Godinu kasnije broj krivičnih djela se povećao pa je registrovano 40 krivičnih djela protiv polne slobode, dok se broj kričnih djela „silovanje“ povećao za čak 100 posto.

„Ukazuje na povećanje u odnosu na uporedni period od 11%, od čega: 16 kd silovanje, od kojih jedno u produženom trajanju, što je povećanje od 100% u odnosu na uporednu godinu, i 1 kd silovanje u pokušaju. Među ostalim seksualnim deliktima evidentirano je i: 1 kd obljuba sa djetetom – u produženom trajanju, 14 kd nedozvoljena polna radnja, od kojih dva u vezi sa obljubom sa djetetom; 8 kd dječja pornografija. Nepoznati izvršioci počinili su 10 krivičnih djela i sva su rasvijetljena. Krivična djela protiv polne slobode procesuirana su nadležnim tužiocima sa 35 krivičnih prijava, kojima je obuhvaćeno 39 lica, sve muškog pola, među kojima 12 lica koja su i ranije procesuirana zbog vršenja krivičnih djela. Žrtve vršenja ovih krivičnih djela su 39 lica, od kojih 36 ženskog pola, među kojima 23 maloljetna lica, navodi se u dostupnom izvještaju.

Godinu kasnije, prema izbješaju ua 2023.godinu, opet se bilježi povećanje ovih krivičnih djela.

„Tokom 2023.godine registrovana su 54 krivična djela protiv polne slobode, čime je obim kriminala u ovoj oblasti u odnosu na uporedni period povećan za 35 posto. Evidentirano je 15 kd silovanje, što je smanjenje od 6,2% u odnosu na uporednu godinu, od kojih 3 kd po NN izvršiocu i sva tri su naknadno rasvijetljena. Među ostalim seksualnim deliktima evidentirano je i: 7 kd obljuba sa djetetom, 18 kd nedozvoljena polna radnja, od kojih 1 u produženom trajanju; 1 kd posredovanje u vršenju prostitucije; 11 kd dječja pornografija; 1 kd navođenje maloljetnog lica da prisustvuje vršenju kd protiv polne slobode; 1 kd mamljenje djeteta u cilju vršenja kd protiv polne slobode. Nepoznati izvršioci počinili su 11 krivičnih djela od kojih je 9 rasvijetljeno Krivična djela protiv polne slobode procesuirana su nadležnim tužiocima sa 50 krivičnih prijava, kojima su obuhvaćena 52 lica, sve muškog pola, među kojima 9 lica koja su i ranije procesuirana zbog vršenja krivičnih djela. Žrtve vršenja ovih krivičnih djela su 49 lica, od kojih je 48 ženskog pola, među kojima 25 maloljetnih lica“, navodi se u izvještaju.

Koliko je slučajeva zabilježeno tokom prošle godine nije poznato.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KONGRES, REFORMA DPS-A  I DRUGE BAJKE: Višestruki povratnik

Objavljeno prije

na

Objavio:

Đukanovićev izbor za počasnog predsjednika DPS potvrđuje ono što  znamo. DPS se nije reformisao, niti će uskoro. Ovo društvo ostaje rascijepljeno između vlasti koja je nastavila da masovno primjenjuje Đukanovićeve prakse, a njen dio da  slavi susjednog autokratu, i opozicije u  sve čvršćem Đukanovićevom zagrljaju. Koliko Đukanović bude rastao rašće i Vučićeva Crna Gora. To nije koalicija, već mnogo više. Hemija. Skoro  sudbina

 

 

„Učinili ste mi veliku čast”, počeo je obraćanje bivši višedecenijski vođa DPS-a i Crne Gore, Milo Đukanović, na desetom Kongresu te stranke, održanom u nedjelju 16. februara, nakon što je izabran za počasnog predsjednika te partije. Nije bilo iznenađenih što je Đukanović dobio partijsku titulu, jer  je novo rukovostvo DPS –a  dvije sedmice uoči  Kongresa saopštilo da će vođa biti predložen za tu poziciju.  Ko je pažljivo pratio, bilo je i drugih znakova pored puta.

“To ne razumijem kao poštovanje samo prema meni. To razumijem i kao poštovanje prema učincima političke generacije sa kojom sam sarađivao i kojoj pripadam, generacije sa kojom sam nastojao, a vjerujem u značajnoj mjeri i uspio da doprinesem vrijednim ostvarenjima naše partije i savremene Crne Gore”, nastavio je Đukanović, nabrajajući  svoje uspjehe (ulazak Crne Gore u NATO , otvaranje pregovora sa EU, 11 miliona investicija..) u gotovo identičnom redosledu kao njegov nasljednik, aktuelni lider DPS  Danijel Živković dok je na Kongresu obrazlagao izbor Đukanovića za počasnog predsjednika.  Živković je u svom govoru u nedjelju bio kritičan prema Zapadu, baš kao i Đukanović u nedavnom intervjuu za Al Džaziru, pa ponovo i na Kongresu. Živkovićev i Đukanovićev govor, potom okačeni na internet stranicu partije, svakako su zanimljivo štivo za stručnjake i vještake. Laički posmatrano, čini se da su napisani iz jedne glave.

Ni Đukanović ni Živković nijesu u svojim osvrtanjima na “istorijska dostignuća” prethodne političke generacije vidjeli nijednu grešku, osim, kako je to istakao Živković,  zanemarivanja standarda građana. Nijesu primijetili da je dobar dio Đukanovićeve političke generacije i onih koji su rukovodili institucijama Đukanovićevog sistema, završio u ZIKS-u i pred sudovima: bivša predsjednica Vrhovnog suda  Vesna Medenica, bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić, njegov zamjenik Saša Čađenović, bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić,  vioski funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović,  policijski inspektori, junaci skaj prepiski – Ljubo Milović, Petar Lazović, Ivan Stamatović, Ilija Vasović.  Pa ministri Đukanovićevih vlada, Petar Ivanović, Milutin Simović, Predrag Bošković. Đukanovićev ekonomski guru Veselin Vukotić i menadžment iz Plantaža, Aleksandar Mijajlović, jedan od vlasnika Bemaxa….Podugačak je spisak. Da su mogli da prisustvuju Kongresu, rukovodstvo stranke moralo bi iznajmiti stadion.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MARKO SOŠIĆ, INSTITUT ALTERNATIVA: Potraga za zagubljenim reformama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stalno odlaganje reformskih koraka i moguće “bolnih” odluka nije dobro. Ako zaista želi da promijeni zatečeno stanje, predsjednik vlade se nekome mora i zamjeriti

 

 

MONITOR: Hrana je skupa pa, na poziv vaših imenjaka (Alternativa), neki građani bojkotuju supermarkete. Da li je država skupa i kako bi se građani trebali odnositi prema toj skupoći?

SOŠIĆ: Država je skupa, iz godine u godinu nas košta sve više, a pritisak da smanji nepotrebne troškove, da se bori sa gubicima i uzaludnim trošenjem, opada. Fokus je, možda s pravom, bio na prihodnoj strani, na razmišljanje što će nadoknaditi doprinose kojih se država odriče i koje sve nove izvore prihoda možemo pronaći i produbiti.

Valjalo bi da ova bude godina rezova i pripremnih radnji koje će učiniti da u budžetu za 2026. godinu imamo veći prostor za ulaganja u infrastrukturu, odnosno, ciljane programe socijalne podrške na račun ostvarenih ušteda u tekućem budžetu.

Kod situacije sa bojkotom, sve sličnosti prestaju sa nazivom. U svakoj vijesti o bojkoti, bilo bi ispravno reći da je organizator na parlamentarnim izborima 2023. godine bio na listi PES-a. Novinari su dužni da tu činjenicu pomenu kada izvještavaju o njihovim aktivnostima, kako bi građani dobili punu informaciju. Inače, ne mislim ništa dobro o takvom načinu djelovanja, previše je populističko u metodama i sadržaju, a to uključuje i ovu posljednju akciju. Više me brine pažnja koju im poklanjaju svi mediji – to je zabrinjavajući pokazatelj koliko je i u tom sektoru situacija loša.

MONITOR: Da ostavimo to za neku drugu priču. Državna administracija raste do mjere da, kako smo vidjeli i čuli, to ni premijer više ne može da isprati. Šta dobijamo za uzvrat?

SOŠIĆ: Predsjednik Vlade je rekao da je centralna vlast smanjila broj zaposlenih u odnosu na novembar 2023. godine za 400 zaposlenih. A, prema podacima Ministarstva finansija i Ministarstva javne uprave, broj zaposlenih u tom periodu povećan je za 617.

Spajić je, takođe, najavio tri reformske mjere: smanjenje ugovora o djelu za 20 odsto, smanjenje broja zaposlenih na centralnom nivou za 20 odsto i zamrzavanje novih zapošljavanja u upravi. Mi smo u Institutu alternativa bili iznenađeni tim najavama, jer par mjeseci ranije, kada smo slične akcije sa sistemskim obrazloženjem predlagali za Fiskalnu strategiju, Vlada je iste odbila.

Iako broj zaposlenih u javnom sektoru stalno raste, Ministarstvo javne uprave uspijeva da to prikaže kao pozitivan indikator u svojoj refomi. Trik je sledeći: MJU mjeri procentualno učešće zaposlenih u upravi na centralnom i lokalnom nivou u ukupnom broju zaposlenih u Crnoj Gori. To znači da ako ukupna zaposlenost  raste, a raste zbog raznih faktora, onda će njihov indikator biti pozitivan i pored novih zapošljavanja,  pošto će pomenuti odnos, procentualno, biti u padu. Na sličan način su vlade DPS-a pokušavale da manipulišu, prikazujuću broj zaposlenih kroz udio troškova za plate u BDP-u.

U stvarnosti: prema mjerenju primjene principa javne uprave OECD SIGMA za potrebe Evropske komisije (januar 2025.), Crna Gora je u oblasti “upravljanje ljudskim resursima” najgora u regionu. Najgore su ocijenjeni zapošljavanje, tranparentnost postupka, kao i stručno usavršavanje i učinak državnih službenika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo