Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Crnogorski klanovi na glasu

Objavljeno prije

na

Gotovo da nema akcije koje su posljednjih godina i mjeseci vodili američka Agencija za borbu protiv droge (DEA), evropske zemlje i zemlje Južne Amerike a da među uhapšenima nije bilo srpsko-crnogorskih kriminalaca. Oni su često vrhu narko-gangova. U Srbiji i Crnoj Gori ukupno djeluje oko 70 organizovanih kriminalnih grupa, od kojih pet pod svojom kontrolom drže cjelokupan narko-biznis i dilersku mrežu obje države ali i nekoliko zemalja Zapadne Evrope. Oni su, pored albanske mafije koja je i dalje neprikosnovena, postali glavni snabdjevači crnog tržišta zapadne Evrope heroinom i kokainom. Njihovi putevi se ukrštaju sa tzv. balkanskom rutom kojom stiže više od 80 procenata od 150 tona heroina, koliko godišnje bude prokrijumčareno iz Avganistana do Evrope.

Prema nedavnom članku u beogradskom dnevniku Blic koji se poziva na izvore iz vrha MUP-a Srbije, srpskim podzemljem vlada nekoliko narko-bosova zvučnih imena. Svi su povezani sa crnogorskim podzemljem.

Podaci crnogorske policije pokazuju da na njenom području djeluje 35 kriminalnih grupa. U Srbiji, prema posljednjim podacima tamošnjeg MUP-a, registrovana jedna grupa više – 36.

U odnosu na nekadašnju Belu knjigu srpske policije i Plavu knjigu crnogorskog MUP-a, sačinjene prije nekoliko godina, situacija u kriminalnom podzemlju se znatno promijenila. Njime sada dominiraju tri imena – Darko Šarić, Luka Bojović i Dejan Stojanović Keka.

Glavni bos narko-biznisa je po Blicu Darko Šarić. ,,Šarić je i napravio najveću promjenu u kriminalnom podzemlju posljednjih nekoliko godina. Od momka u Pljevljima, koji je kriminalnu karijeru počeo u Italiji, postao je broj jedan u narko-biznisu i u Crnoj Gori i u Srbiji, u kojoj je pod kontrolu stavio sve ostale grupe”, kazao je izvor Blica.

Veze Šarića i Luke Bojovića, koji pod kontrolom drži beogradski kriminalni milje, uspostavljeni su poslije Sablje, policijske akcije koja je pokrenuta nakon ubistva premijera Zorana Đinđića u martu 2003. Tada je Bojović čuvao odbjegle pripadnike zemunskog klana.

Saradnja i poslovi Darka Šarića i Luke Bojovića su se razgranali sve do Južne Amerike, koja je postala baza njihovog djelovanja.

Srpska policija je nedavno provjeravala informaciju po kojoj je Luka Bojović viđen u jednom restoranu u Španiji. ,,Bojović, osim u Južnoj Americi, ima jake baze u Španiji, u kojoj je nekoliko godina i proveo sa odbjeglim pripadnicima zemunskog klana, ali i u sjevernoj Africi, i vrlo je vjerovatno da se krije na ovoj relaciji”, kazao je izvor Blica.

U Južnoj Americi je i Dejan Stojanović Keka, odbjegli vođa novobeogradskog klana – treći veliki srpski narko-bos. On je iz Srbije pobjegao 2006, poslije ubistva Gorana Mijatovića Mite, vođe bežanijskog klana. Jaka veza postoji i između najjačeg klana u unutrašnjosti Srbije – Jagodine i njihovih partnera iz Berana. Centar njihovog djelovanju su skandinavske države.

,,Beranska grupa je vezana sa Beograd i jagodinski klan. Bave se organizovanim švercom heroina i kokaina. Vođa jagodinskog klana obezbjeđuje narkotike iz Turske, Bugarske i Irana, i dalje šalje kroz Srbiju ka Zapadnoj Evropi, Njemačkoj, Austriji, Danskoj, Švedskoj i Holandiji,” kazao je izvor Blica.

Policijski podaci pokazuju i da je slična saradnja klanova takođe uspostavljena i na relaciji Nikšić-Novi Sad, kao i Podgorica-Beograd.

Po Blicu sa Podgoricom je bio navodno vezan Branislav Šaranović, vlasnik nekoliko kockarnica koga je kako se sumnja klan Luke Bojovića ubio na Dedinju u oktobru 2009, kao i njegovog kuma Danila Radonjića u septembru 2011. u Zemunu.

Na vezi sa Šarićem s u kriminalne grupe iz Prijepolja, grada koji važi za tranzitni centar heroina i marihuane koji se švercuju iz Preševa i Bujanovca. U unutrašnjosti Srbije djeluju i jake narko-grupe iz Novog Pazara koje trguju heroinom koji nabavljaju u Turskoj, a koje su u poslu takođe vezani za crnogorsko podzemlje, odnosno rožajski kriminalni klan.

Večernje novosti su nedavno objavile kako pored klana Darka Šarića, koji i dalje pokušava da ,,zbije redove” i nastavi sa starim ,,biznisom”, ključnu ulogu u organizovanju i krijumčarenju narkotika sve više dobijaju grupe kojima rukovode Luka Bojović, Dejan Stojanović, Sreten Jocić – Joca Amsterdam”… I dalje je aktivna ‘grupa Amerika’, ali i takozvani ‘Bosanci”, pišu Novosti.

U ovom trenutku dva svjetska centra droge su Avganistan, globalni proizvođač heroina, i Latinska Amerika, čiji je glavni izvozni artikl – kokain. Srpsko-crnogorske ekipe, pojačane kriminalcima iz ostalih bivših jugoslovenskih republika, uveliko su povezane sa lokalnim bosovima pod čijom su kontrolom polja maka, ali i koke. Tijesno sarađuju sa južnoameričkim kartelima i njihovi su glavni kupci.

Avganistanski heroin do Evrope stiže na dva načina. Već pomenutom balkanskom rutom, dok druga, sjeverna putanja ide preko Rusije. Po Novostima Kosovo je glavna pijaca i distributivni centar.

Iz Avganistana preko Turske do Srbije droga stiže na razne načine. U Turskoj je glavni diler i saradnik srpsko-crnogorskih ekipa Iranac Naser Rahbar Asl, koga su obavještajne službe apostrofirale kao jednog od glavnih snabdjevača zemalja Evropske unije (EU).

Asl je, prema operativnim informacijama, u kumovskim vezama sa Goranom Nešićem, zvanim Ciga i Debeli, koji je uhapšen prije nekoliko mjeseci u Južnoj Americi. Nešić je iz Srbije pobjegao početkom 2000, kada je od njega zaplijenjeno više od 25 kilograma heroina koji je stigao iz Turske preko Bugarske.

Krupna imena srpskog i crnogorskog podzemlja u ovom trenutku nalaze se na krivičnim prijavama i optužnicama u desetak zemalja. Sumnjiče se da su samo u posljednjih nekoliko godina organizovali krijumčarenje najmanje 10 tona kokaina iz Južne Amerike u zapadnu Evropu i Sjedinjene Američke Države. To je ono za šta su prikupljeni dokazi. Operativni podaci, međutim, govore da je prava brojka najmanje deset puta veća.

Potjera za novcem

Hapšenjem nekoliko bitnih članova narko-klana Darka Šarića ova grupa prilično je oslabljena. Tome je pomogla i činjenica da je nekoliko najbližih Šarićevih saradnika riješilo da otkrije njegovo poslovanje i prihvatilo saradnju s policijom, a neki od njih su postali i zaštićeni svjedoci. Radi se o Nebojši Joksoviću, Drašku Vukoviću i Radanu Adamoviću.

Novosti i Vesti saznaju da policije Srbije, Velike Britanije i još nekoliko država, na čelu sa američkom agencijom za borbu protiv narkotika (DEA), rade na presijecanju kanala kojim je novac od droge ubacivan u legalne tokove. Taj novac se koristi za finansiranje odbjeglih članova klana, nezvanično saznaju mediji od izvora u istrazi koja se vodi u Srbiji.

,,Šarić i članovi njegove grupe imaju firme svuda po svijetu. Najčešće su korišćene of-šor kopanije iz Delavera, jedne od saveznih država SAD, koja je poznata kao utočište tzv. prljavog kapitala. Šarić ima svoje ljude u većini zapadnoevropskih država, u gradovima koji su finansijska sjedišta. Preko njih otvara firme u koje se upumpava ovaj novac i kasnije koristi za kupovinu firmi i nekretnina najčešće u Srbiji i okolnim državama”, saznaju Vesti iz izvora bliskih istrazi.

Prema pisanju beogradskih medija, u ovim transakcijama učestvovale su i neke od banaka u Srbiji, Crnoj Gori, Grčkoj, Švajcarskoj i Španiji. Zbog toga je nedavno održan sastanak predstavnika država zainteresovanih da uđu u trag novca Šarićeve grupe, na kome je napravljen operativan plan kako da se uđe u trag parama zarađenim švercom kokaina

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo