Ovonedjeljni protest na Cetinju ponovo su pokrenuli staru raspravu unutar crnogorskog jezika. Podsjetivši nas na tekovinu DPS vlasti – stvaranje dvojnih institucija i amanet podjela. Nova vlast stopiranjem u finasiranju Fakulteta na Cetinju pokazuje da nema rješenja za ovaj problem

Na Cetinju je za Dan žena bilo burno. Protest profesora, saradnika i studenata Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK), potpomognut mještanima, tekao je mirno dok se na vratima Ministarstva kulture nije pojavio novopostavljeni spoljni ekspert ministarstva kulture Dragan Koprivica i slanjem poljubaca isprovocirao okupljenje. Neki su odgovorili kamenicama, a neki prodrli u zgradu.

Nakon protesta, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta  (MPNK) najavilo je da će podnijeti krivičnu prijavu protiv dekana FCJK Adnana Čirgića i drugih okupljenih. Iz Ministarstva su okupljenima spočitali pjevanje skaradnih pjesama, upad u zgradu, nepoštovanje epidemiloških mjera: ,,Ovakvo ponašanje nedostojno akademske zajednice necivilizacijski je čin i predstavlja neprimjeren napad na državne institucije’’, kazali su iz Ministarstva.

Javnost  je imala prilika da vidi i čuje transparente i pjesme na protestu: ,,Što ste na nas digli hajku, četničku vam…“, ,,Što ste na nas digli Rajku“, ,,Dritane, sloboda misli se ne može uhapsiti“, ,,Ministarstvo prosvjete kulture, nauke i sporta i etničkog čišćenja“…, I nakon skupa uslijedila su neakademska  etiketiranja – huligan, uličar, provokator,  harmonikaš.

Strasti se ne smiruju. Uslijedila je i telefonska prijetnja Čirgiću: ,,Znači, ne zavađaj braću. Rekao sam ti, mi smo jedan narod. Ne zavađaj braću, rđo smrdljiva”.

Ministarstvo već skoro tri mjeseca nije izmirivalo obaveze prema ovom fakultetu. To je bio povod za protest. ,,MPNK od 24. decembra prošle godine na račun Fakulteta za crnogorski jezik i književnost nije uplatilo ni jedan jedini cent››, kaže za Monitor dekan FCJK Adnan Čirgić. On objašnjava da su Zakonom o budžetu i uredbama o privremenom finansiranju bili dužni uplatiti dosad 3/12 prošlogodišnjega budžeta, što iznosi oko 45 hiljada eura.

,,Izjavom koje je to ministarstvo dalo nakon našega nedavnog  javnog obraćanja potvrđeno je da su oni do danas uplatili samo plate zapošljenima i ništa drugo. Plate naime ne idu preko računa Fakulteta nego direktno zapošljenima. Tako da Fakultet od 24. decembra nije primio ni centa.  Ni plate nijesu dobili svi, već samo oni koji su angažovani po ugovoru o radu, dok recimo gostujući profesori i honorarno angažovano osoblje nije primilo ništa“, kaže Čirgić i dodaje da nisu imali novac za troškove za tekuće održavanje, izdavaštvo, naučno-istraživački rad i sl.

On smatra da to dovoljno govori o odnosu aktuelne Vlade prema ovom Fakultetu. ,,Ipak, o pozadini neuplaćivanja novca trebalo bi pitati nadležno MPNKS i resornu ministarku Vesnu Bratić. Mi samo možemo konstatovati da je to ministarstvo u pogledu ispunjavanja finansijskih obaveza prema FCJK prekršilo zakon››, naglašava Čirgić.

Sa FCJK upozoravaju da je cilj nove vlasti da ugasi ovaj fakultet, dok iz vlasti to demantuju.

Pitali smo Ministarstvo zašto novac nije uplaćen, podsjetili ih na njihovo obećanje da fakultet neće biti ugašen i pitali ih da li postoji neki drugi plan, odgovore nijesmo dobili.

Krajem januara Čirgić je saslušavan u CB Podgorica nakon prijave profesorice na Filološkom fakultetu Rajke Glušice. Čirgić je nakon izbora Glušice za predsjednicu Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, napisao u kolumni za Antenu M, da je ,,Glušica poznata po vatrenom zagovorništvu srpskoga jezika u Crnoj Gori, po neviđenoj propagandi protiv crnogorskoga jezika››, za Bratićku da je ,,deklarisana ministrica četnik”.

Sukob na crnogorskom jezičkom polu traje duže od deceniju i usko je vezan sa politikom i naravno DPS-om.

Dvije godine nakon referenduma, 2008. počela su trvenja među lingvistima zaduženim za standardizaciju crnogorskog jezika. Predvođeni profesoricama na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Rajkom Glušicom i Tatjanom Bečanović, dio lingvista nije pristajao na uvođenje, kako su tvrdili,  arhaizama i lokalizama u standardni jezik, kao ni na sistemsku jotaciju i uvođenje dva nova slova. To je bio predlog druge grupe profesora, na čelu sa Čirgićem. Kako se lingvisti nijesu mogli dogovoriti na sjednicama Savjeta za standardizaciju jezika, prelomila je Vlada i podržala Čirgićevu varijantu.

I pored toga što je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću postojao i postoji Odsjek za crnogorski jezik, Vlada je u junu 2014. odlučila da Fakultet za crnogorski jezik i književnost osnuje na Cetinju. Novi fakultet odgovaraće direktno Ministarstvu prosvjete, koje vodi Slavoljub Stijepović, saopšteno je tada, a funkcionisaće mimo Univerziteta Crne Gore.

Na Fakultetu u Nikšiću nijesu krili ogorčenje. „Odluka Vlade o osnivanju Fakulteta za crnogorski jezik, čisto je politička i nema nikakvo naučno i akademsko opravdanje niti utemeljenje“, ocijenila je Glušica. Tatjana Bečanović je te godine u intervjuu Monitoru ustvrdila: Cetinjski dekan sprovodi nacističku jezičku politiku, a vladajuća ‹elita› toliko je nepismena da ne zna šta finansira niti koliko je opasan neofašistički projekat zvani čisti crnogorski jezik i čista crnogorska književnost››. Sadašnji državni sekretar Dragan Koprivica tada je izjavio je da je novi fakultet nastavak pokušaja cijepanja srpskog jezika na dva dijela.

Sukobi i oštre polemike Čirgića,   Bečanovićke i Glušice  nastavljeni su. Manje na naučnoj a više na ličnoj osnovi. Tako je 2014. u duelu na TV Vijesti Bečanović poručila Čirgiću da će podnijeti tužbe zbog jezika mržnje protiv ljudi koji prijete njoj i profesorici Glušici i na internetu  prozivaju da se ,,četnikuše mlate». Čirgić je kazao svojoj bivšoj profesorici da pokušava da ga zastraši i da je angažovao policiju da ga brani.

,,Studenti FCJK uče mitove, a ne naučne istine… Mit je da je crnogorski jezik autohton, da mi nemamo nikakve veze sa ostalim južnoslovenskim narodima i da vodimo poreklo iz istočne Nemačke“, govorila je Rajka  Glušica.

Sukob se rasplamsao i 2016. godine nakon izdavanja prvog toma Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika CANU, u čijoj izradi su učestvovale dvije profesorice.  Čirgić je poručio da nadležne institucije, ako nemaju snage da stopiraju dalju distribuciju Rječnika CANU, treba da zabrane toj akademiji ime jer „bruka Crnu Goru». Bečanović je odgovorila da  ,,stručne” interpretacije rječničkih odrednica, naručene iz vladajuće partije, stižu sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, čiji je osnivač lider DPS-a Milo Đukanović, a plasiraju se preko partijskog glasila Pobjeda.

Đukanović je na sjednici Vlade u junu 2016. izjavio da dijeli mišljenje da fakultet na Cetinju treba da bude u sastavu državnog univerziteta. Pojedini su se ponadali da bi to mogao da bude epilog dugogodišnjeg sukoba. Ali,  ta izjava je data u vrijeme Vlade izbornog povjerenja, pa je nakon parlamentarnih izbora zaboravljena.

FCJK je u drugoj polovini 2019. počeo upis studenata i na dvogodišnje master studije, a početkom prošle godine ustupljena im je i zgrada Austrougarskog poslanstva. Tom prilikom dekan Čirgić se zahvalio predsjedniku Crne Gore, predsjedniku Vlade, ministru prosvjete, ministru kulture i ministru finansija te gradonačelnicima Podgorice i Cetinja na pomoći za rješavanje toga najvećeg problema u radu Fakulteta.

Čirgić je 2018. dobio Trinaestojulsku nagradu, a sljedeće godine je postao i istaknuti kulturni stvaralac i shodno tome dobio doživotnu nadoknadu. U junu 2020. Upravni odbor FCJK imenovao je Čirgića za dekana. Po treći put. Zakonom o visokom obrazovanju to nije moguće na Univeerzitetu CG, a sa FCJK su objasnili da se na njih to ne odnosi jer oni nijesu jedinica državnog univerziteta i imaju svoj statut.

Dekan Čirgić i većina profesora FCKJ nijesu se puno uključivali u kritiku društvenih anomalija tokom prethodnih godina. Njihov  angažman je eksplodirao nakon parlamentarnih izbora u seriji tekstova o ugroženosti Crne Gore i optuživanju nove vlasti za srpski nacionalizam, čak i fašizam.

I pored evidentnog upliva politike u rad ovog fakulteta od osnivanja do danas, ovaj fakultet iza sebe ima značajna dostignuća. Objavljeno je preko 150 knjiga, osnovani Cetinjski filološki dani, pokrenut časopis Lingua Montenegrina, višetomna monografija Istorija crnogorske književnosti, zatim Bibliografija Njegoš,  Bibliografija o crnogorskome jeziku… pa sve do internet aplikacija Pravopis crnogorskog jezika i Onlajn kursa crnogorskog jezika. Problem je što o ovome svoj sud ne daje stručna javnost, a još veći što nepristrasne u Crnoj Gori skoro da i nema.

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost trenutno studira 96 studenata osnovnih studija i 41 student master studija, a do sada su na ovom fakultetu diplomu profesora crnogorskoga jezika i književnosti stekla 42 studenta.

Vrijeme je pokazalo da odluka o partijskom prelamanju nacionalnih pitanja ne donosi dobra.  Nova vlast je zastojem u finansiranju FCJK pokazala da nema rješenja za ovaj decenijski problem. Sve zajedno, vrtlog strasti i sujeta,  može imati teške posljedice po sudbinu crnogorskog jezika.

Rasprave i politizacija jezika dodatno se zahuktavaju prije ovogodišnjeg popisa. Na prošlom 2011. se oko 43 odsto građana izjasnilo da govori srpskim, a crnogorskim skoro 37 odsto. Kojom varijantom nije precizirano.

Predrag NIKOLIĆ