Odavno Crnu Goru bije glas da je zemlja čuda. Na malenom prostoru svakojakih prirodnih ljepota ima ništa manje i čuda koja stvaraju njeni ljudi. Evo samo nekih ovonedjeljnih.
Nije bila šala. Prvog aprila više stotina ljudi iz cijele Crne Gore došlo je u rano jutro da zakažu pregled u Centru za kardiologiju Kliničkog centra Crne Gore. Nastala je nezapamćena gužva. Red ogorčenih pacijenata, uglavnom u poodmaklim godinama, protezao se do ulaznih vrata. Nekima je i pozlilo. Tehničkom greškom, kako su iz Kliničkog centra pokušali da opravdaju ovaj incident, svi su pozvani da dođu 1. aprila da zakažu pregled. Bilo ih je oko hiljadu.
Direktor Kliničkog centra dr Milan Mijović izvinio se pacijentima zbog “ovog detalja”.
Idemo na sjever – do Šavnika. Radmila Bojović je u januaru odbijena na konkursu za higijeničarku u vatrogasnoj službi, uz obrazloženje da druga kandidatkinja ima više radnog iskustva, iako to nije traženo konkursom. Nakon usvajanja žalbe dobila je novu šansu za isto radno mjesto. Ponovljenim oglasom propisani su sofisticiraniji uslovi. Radmila je trebalo da položi test od 25 pitanja, a zatim da i usmenim odgovorima na članove Komisije za provjeru sposobnosti ostavi bolji utisak od druge kandidatkinje.
„Pitanja su bila šta čini opštinu, ko čini zakonodavnu vlast, ko usvaja budžet opštine, kako se čiste tepih i kupatilo, kako se čisti paučina, džogerom ili metlom”, ispričala je Radmila novinaru Vijesti.
Nakon pisanog dijela testiranja, uslijedio je razgovor koji je Radmila doživjela kao “ponižavanje i nastavak dugogodišnje političke diskriminacije lokalne uprave”.
„Pitaju me, na primjer, kako bih očistila prašinu sa stola. Najgore mi je bilo kad su me pitali da li higijeničarka mijenja bravu ili staklo”.
Pitali su je i šta je motiviše da radi. Odgovorila je: ,,Mi živimo od socijale godinama, imamo troje djece i uzaludno pokušavamo da ođe dobijemo posao”.
U nadležnoj opštinskoj komisiji objasnili su da su uradili ono što im je sugerisano iz Ministarstva unutrašnjih poslova, kao nadležnog organa. I u skladu sa, maštovitog li naziva – Uredbom o načinu obavezne provjere sposobnosti, bližim kriterijumima i načinu ocjenjivanja kandidata za vršenje poslova radnog mjesta u državnom organu.
Član ispitne komisije Dušan Radanović priznao je da su on i ostali članovi morali sami da smisle test koji je Radmila, na kraju, lošije uradila od protivkandidatkinje. Koja je, izgleda, politički podobnija.
Afera snimak na šavnički način.
Ostanimo još na sjeveru države. Mještani potkomovskih sela Cecuni, Zabrđe i Kralje oglasili su da besplatno nude svoja imanja Vladimiru Putinu i Rusima da na njima izgradi, ni manje ni više, nego – vojnu bazu.
David Lakić, kako piše Blic, iz sela Cecuni, spreman je da ,,dio svoje imovine da Vladimiru Putinu i ruskoj braći kako bi izgradili vojne baze” da bi ga Rusija zaštitila od NATO-a. Ruse bi drage volje dočekao i Bogdan Bakić iz sela Zabrđe kod Andrijevice. Radovan Savović takođe je raspoložen da dočeka Putina.
Ponuda je otišla u svijet i vidjećemo da li će drug Putin doći u Cecune da provjeri da li je teren pogodan za namijenjenu svrhu.
Ova vijest vjerovatno je mnoge podsjetila na sličan biznis 25 mještana Seoca kod Andrijevice, koji su nakon referenduma o nezavisnoj Crnoj Gori ponudili cijelo selo na prodaju. Revoltirani ishodom referenduma prodaju su objavili preko lokalnih radio stanica i lista Dan.
Prvi oglas u Danu objavio je Podgoričanin Dragan Popović: „Prodajem kuću na placu 1.200 kvadrata za 150.000 eura, Albanci imaju prednost – 10 odsto popust. Doljani bb”.
Vesko Mitrović, član rukovodstva Mjesne zajednice, požalio se da on i njegovi suseljani ne mogu da podnesu raskidanje bratske veze sa Srbijom. Stanoje Stijović najavio je da će mještani možda kupiti čitavo selo negdje u Srbiji i nazvati ga Seoce.
Seočani su bili galantni. Selo će prodati uz 15 procenata popusta, a prednost imaju Albanci, i to s puno djece. Selo je tada imalo oko 120 domaćinstava, moderne kuće, školu,seoski dom, gradski vodovod, telefone, TV repetitor, dobru putnu infrastrukturu… Ali, šta je to pri ljubavi prema drugom oku u glavi?
Sve se srećno završilo. Selo nije prodato, a mještani Seoca uostalom kao i žitelji opštine Andrijevica,sada uredno većinski glasaju za – DPS. Čudo su – ljudi.
Preselimo se malo na sjeverozapad. Tokom novogodišnjih praznika u Goliji kod Nikšića ubijeno je devet srna. Još se ne zna ko je počinio zločin nad zaštićenom divljači, iako je Ministarstvo poljoprivrede ubrzo podnijelo krivičnu prijavu i zatražilo da se slučaj rasvijetli. Ovih dana opet je aktuelizovana ta priča kao potvrda da je kriminal osvojio i lovstvo. Monitor je o tom kriminalu pisao prije desetak godina. Sada ekolozi traže povlačenje Nacrta metodologije za monitoring i vođenje evidencije o divljači. Tvrde da je Nacrt urađen nestručno i da ne može biti osnova za inventarisanje divljači u lovištima i za njihovu zaštitu. Zbog toga pljevaljska NVO Breznica predlaže da se na teritoriji cijele Crne Gore lov zabrani za dvije godine. Sa te adrese upozoravaju da zbog kriminala u lovstvu hitno treba smijeniti čelnike Lovačkog saveza i sve ostale nadležne za lovstvo. Teško da će taj zahtjev pogoditi metu. Kao ni molba Darka Saveljića, predsjednika Centra za zaštitu i izučavanje ptica, koji već dvije godine traži prijem kod ministra poljoprivrede.
Ni primorje nije imuno od neshvatljivih dogodovština. U Herceg Novom u toku je potpisivanje peticije (do sada je potpisalo oko 500 građana) kojom građani traže da se zbog turističke sezone odgodi rekonstrukcija poznatog šetališta Pet Danica. Prošlog utorka protestovalo je pedeset hercegnovskih ugostitelja i zakupaca plaža koji takođe traže odgađanje radova na tom šetalištu. Da ne ugroze predstojeću turističku sezonu.
U Crnoj Gori, zemlji svakojakih čuda, običajno je pravo da se usred turističke sezone rekonstruišu saobraćajnice, a da snijeg usred zime iznenadi službe za elementarne nepogode.
Kao šlag na tortu o čudesnoj Crnoj Gori stigla je vijest da je Bostonski institut za tehnologiju sačinio listu najpoznatijih ličnosti po državama. Kao kriterijumi korišćeni su teritorija na kojoj su „vanvremenski selebritiji” rođeni, da se u Vikipediji te osobe pojavljuju na najmanje 25 svjetskih jezika i vremenski okvir od 4.000 godine prije nove ere do 2010. godine.
Prema toj listi najpoznatiji Crnogorac u svijetu je Stefan Nemanja, srpski veliki župan, rođen 1117. godine. Slijede kralj Aleksandar I Karađorđević, kralj Nikola I Petrović, Radovan Karadžić, Milovan Đilas, Dejan Savićević, Predrag Mijatović, Milo Đukanović, Mirko Vučinić i Stevan Jovetić.
Primijetili ste: svega tu ima. Od zvijezda do stida.
Veseljko KOPRIVICA
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice