Nova migrantska i izbjeglička kriza, tvrde nadležni, ne prijeti Crnoj Gori
Od kad je Turska otvorila svoje granice, Evropa se ponovo suočava sa novim talasom izbjeglica i migranata. Taj talas se na granicama Crne Gore za sada ne opsjeća.
,,Trenutna situacija je stabilna. Našoj zemlji ne prijeti opasnost većeg priliva migranata”. kazao je protekle nedjelje Ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Mevludin Nuhodžić.
Od ranije je poznato da je Crna Gora, u većini slučajeva, samo tranzitno odredište za ljude koji pristižu sa Bliskog istoka i pojedinih djelova Južne Azije.
Iz Direktorata za građanska stanja i lične ispave Ministarstva unutrašnjih poslova kažu da je u 2019. godini zabilježen povećan broj migranata u odnosu na 2018. godinu, kada je kroz državu prošlo oko četiri ipo hiljade migranata. Prema posljednjim podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), samo tokom 2019. godine blizu osam hiljada migranata prošlo je kroz Crnu Goru na putu ka državama Evropske unije.
Po dolasku, migranti su dužni da ispoštuju zakonske procedure. Prvo im se, u slučaju kada je to potrebno, pruža adekvatna medicinska pomoć, a naknadno se utvrđuje njihov identitet. Nakon toga, informišu se o pravima koja ih sljeduju u Crnoj Gori na jeziku koji razumiju. Zatim se smještaju u centar gdje im se pruža neophodna pomoć u skladu sa zakonom.
U Crnoj Gori postoje dva migrantska kampa – Centar za prihvat stranaca u Spužu i alternativni smještaj na Koniku. U centru u Spužu ima mjesta za oko 100 osoba, a na Koniku oko 200.
Tokom 2018. godine, u ove objekte bilo je smješteno 3153 ljudi, od čega 180 žena i 263 djece. U većini slučajeva tu su boravili samo nekoliko dana. Centar u Spužu koristi se za smještaj žena, porodica i najugroženijih pojedinaca, dok su punoljetni muškarci koji putuju sami smješteni na Koniku.
,,Centar za azil u Spužu ima adekvatne uslove za smještaj. Na Koniku postoje problemi po pitanju sigurnosti i loših životnih standarda. Osobama koje traže azil pomažu osoblje Centra za azil i Ministarstvo unutrašnjih poslova uz podršku međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija. Crna Gora planira da poveća svoje kapacitete za prijem migranata, otvaranjem tranzitnog centra u Božaju u blizini granice sa Albanijom. Plan je da se tu smjeste migranti po njihovom ulasku i migranti koji izraze namjeru da podnesu zahtjev za azil u Crnoj Gori”, kaže u jednom od svojih istraživanja Milan Radović iz NVO Građanska alijansa, koja se aktivno bavi migrantskim pitanjem u Crnoj Gori. Većina migranata ulazi u Crnu Goru duž graničnog pojasa sa Albanijom.
Crna Gora je potpisnica Ženevske konvencije o izbjeglicama iz 1951. godine. Sistem azila je uspostavljen donošenjem Zakona o azilu koji je počeo da se primjenjuje 2007. godine. Ovaj zakon zabranjuje protjerivanja, diskriminaciju, zloupotrebu ličnih podataka, kršenje prava na jedinstvo porodice i zaštite osoba sa posebnim potrebama, kao i odredbe koje se odnose na pravnu zaštitu i obaveznu saradnju s Agencijom za izbjeglice Organizacije ujedinjenih nacija (UNHCR). Od januara 2018. godine primjenjuje se novi Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca.
Podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu migranti stiču pravo na legalan boravak u Crnoj Gori, kao i na besplatnu pravnu pomoć i medicinsku zaštitu, ili, ukoliko se radi o porodicama sa djecom, pravo na besplatno osnovno i srednje obrazovanje.
U 2016. godini podneseno je 335 zahtjeva za azil, a do kraja 2017. godine 849. Najveći broj zahtjeva podnose muškarci. Najviše migranata je tada pristiglo iz Alžira, Maroka, Sirije i Pakistana. U 2018. godini registrovano je 3104 zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Prošle godine, od hiljadu ipo osoba koje su podnijele zahtjev za azil, njih 72 su izašle na intervjue, a od toga je pet migranata dobilo međunarodnu zaštitu.
U Izvještaju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore o postupanju prema migrantima u Crnoj Gori, iz oktobra 2019. godine, zabilježeno je da se ljudska prava migranata poštuju u velikoj mjeri, da prema njima nema torture i nečovječnog ponašanja, kao i to da se poštuju propisi. U istom izvještaju ukazano je i na pojedine probleme u smještajima. U smještaju na Koniku korisnici uništavaju mobilijar, a u Prihvatilištu za strance u Spužu nema stalno zaposlenog ljekara, iako bi to bilo nužno zbog velikog broja migranata koji ovdje borave. Zabilježeni su i slučajevi krađa, tuča i samopovređivanja.
Iz Kancelarije za evropske integracije kažu da je Crna Gora do sada pokazala punu posvećenost adekvatnom pružanju zaštite strancima: ,,Preduzete su sve mjere za eventualni prihvat migranata i izbjeglica u slučaju njihovog priliva, a u skladu sa svim međunarodnim standardima u ovoj oblasti. Tokom ratova devedesetih godina prošlog vijeka, Crna Gora je prihvatila preko 120 hiljada izbjeglica, što je u tom momentu predstavljalo skoro petinu njenog ukupnog stanovništva. Takođe, u septembru 2018, na molbu Italije za pomoć oko rješavanja pitanja migranata sa broda Dićoto koji se iskrcao na Siciliji, Crna Gora je pozitivno odgovorila, prihvativši pet migranata. Može se zaključiti da kao mala zemlja i kandidat za pristupanje EU, Crna Gora predstavlja primjer državama članicama u borbi s migrantskim pritiscima”.
Događalo se da mještani pojedinih manjih mjesta i sela, kroz koja migranti prolaze na putu ka državama članicama EU, protestuju, nvodeći da im migranti nanose štetu domaćinstvima i u uništavaju imovinu. Izvještavanje o ovakvim slučajevima uglavnom ostaje bez raspleta, a podstiče ksenofobiju u društvu. ,,Zanemarujući dokaze i činjenice i navodeći da migracije i migranti predstavljaju prijetnju bezbjednosti i sigurnosti, podrivaju se temelji osnovnih ljudskih prava i evropskih vrijednosti kojima težimo kao demokratsko društvo. Zbog toga je veoma važno da Crna Gora zadrži svoj kurs po ovom pitanju i da pokažemo zrelost društva i dostojnost članstva EU”, kažu iz Kancelarije za evropske integracije.
Međunarodna organizacija za migracije saopštila je da se oko 13 hiljada migranata već nalazi na grčko-turskoj granici. Mali broj njih uspije da nastavi svoj put, jer su i Grčka i Bugarska pojačale mjere sigurnosti. U oktobru prošle godine, Crna Gora je sa Evropskom agencijom za kontrolu granica (Fronteks) zaključila sporazum po kojem će evropski policajci zajedno sa crnogorskom policijom patrolirati duž državne granice Crne Gore, dok će EU pružiti ekspertsku obuku i stručnu pomoć u nadgledanju granice. I Crnu Goru i Evropu čeka još jedan test humanosti.
Andrea JELIĆ
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice