Širom svijeta naše pomorce sve češće hapse zbog šverca narkotika. Vlast se pravi blesava, rizikujući budućnost hiljada pomoraca koji pošteno rade i njihovih porodica
Minulog vikenda, na brodu Budva, njemački policajci i carinici pronašli su i zaplijenili 500 kilograma kokaina. Zapljena je obavljena u luci Hamburg, gdje je brod doplovio iz Maroka, iz luke Kazablanka. Uhapšen je brodski konobar Mladen Radulović (42) iz Bara, a brod je nakon četiri dana, sa novim legalnim tovarom, zaplovio ka Lagosu u Nigeriji.
Plovidba se odvija prema ranije utvrđenom planu, potvrdili su iz Barske plovidbe, državnog preduzeća koje je vlasnik Budve, zadovoljni što njemačke vlasti nijesu zaplijenile brod. Iako su na to imale pravo. Međunarodni propisi predviđaju da prevozno sredstvo iskorišćeno za šverc (vozilo, plovilo, letjelica) može biti oduzeto ukoliko je vrijednost nelegalne robe veća od polovine njegove vrijednosti. Kokain otkriven na Budvi procijenjen je na 20 miliona eura. Vrjedniji je od broda na kome je skrivan.
Bio je to još jedan crnogorski posao. Neuspješan. Droga je otkrivena na brodu koji je, u vlasništvu crnogorske državne kompanije, plovio pod crnogorskom zastavom i sa kompletnom posadom iz Crne Gore (23 člana).
Dodamo li da je u otkrivanju neželjenog tereta, izgleda, učešća imala i ovdašnja Uprava policije, dobijamo još kompletniju sliku koja nas navodi na pomisao da Crna Gora, njene vlasti i stanovnici imaju nesrazmjerno važnu ulogu u svijetu narkobiznisa. Da li je to pogrešan zaključak?
Premijer Duško Marković je odbacio mogućnost da je država, na bilo koji način, odgovorna za ilegalni tovar na svom brodu ustvrdivši kako „brodom nije nikada upravljala crnogorska kompanija, već ga je odmah dala u zakup“. Kada kaže odmah premijer misli na 2014. godinu kada je brod izašao iz kineskog brodogradilišta Jinling, pošto je odmah po krštenju zakupljen od londonske kompanije Sea Pioneer, iza koje, kažu, stoji jedan turski biznismen. Marković se poslije polurečenice opravdanja i rečenice samohvale (,,Crnogorska policija i tužilaštvo rade svoj posao, ovo je akcija sa DEA i evropskom policijom“) upustio u obračun sa kritičarima. „Nažalost i u ovoj situaciji se dešavaju manipulacije. Pojedini opozicionari to stavljaju na teret državi i karikiraju sa tim“, besjedio je premijer. Pokušavajući da duhovito poentira. „To bi bilo isto kao da oni nekome izdaju stan pa se kod zakupca nađe droga, pa onda bi zakupodavac odgovarao za ono šta radi zakupac”.
Vjerujući premijeru, zamislili smo se nad činjenicom da država ima kompaniju (Barsku plovidbu) u kojoj je samo izvršni direktor (Tihomir Mirković) košta skoro 2,3 hiljade eura mjesečno (neto plata) a jedini posao mu je da jednom u godinu – dvije potpiše ugovor o najmu broda. Zapravo dva, pošto Barska plovidba uz Budvu gazduje i brodom blizancem Bar. Pokazalo se, međutim, da stvari nijesu tako jednostavne. I da nam premijer, ono veče na Novoj M, nije predočio punu istinu. Da ne kažemo kako je pokušao da nas izmanipuliše.
Pomenuti turski biznismen nije, preko svoje londonske filijale, od Barske plovidbe iznajmio goli brod (ili stan, kako bi to rekao Marković) već je u vremenski najam uzeo brod sa posadom spreman za plovidbu. U toj vrsti aranžmana vlasnik oprema brod posadom i namirnicama, snosi troškove i, preko postavljenog zapovjednika broda, odgovara za poštovanje propisa tokom plovidbe. Tu više nema priče o stanu datom u zakup. Istini je mnogo bliže poređenje sa, taksi vozilom koje je vlasnik, skupa sa vozačem – svojim radnikom, iznajmio nekome da mu određenu osobu ili paket prebaci iz tačke A u tačku B. A onda policija u zaključanom gepeku pronađe drogu.
Uglavnom, navikli smo se. Pronađenih 500 kilograma kokaina je više od deset, odnosno, jedanaest puta manja količina narkotika od one koju su policajci i carinici Venecuele zaplijenili početkom marta u svojim teritorijalnim vodama. Teretnjak Aresa plovio je za Solun a kompletna posada imala je crnogorska dokumenta. U prvi mah, uz vijest da je na brodu pronađeno nešto više od tone droge, iz Južne Amerike je stigla i informacija o hapšenju četiri pomorca iz Kotora i Cetinja. Dan, dva kasnije, nakon detaljnijeg pretresa, na brodu je otkriveno ukupno 5,7 tona kokaina i preko 50 hiljada tableta ekstazija. Tada je stigla i vijest o hapšenju svih 11 članova posade – pomoraca iz Crne Gore. I informacija da je u pitanju rekordna zapljena narkotika u tom dijelu svijeta.
Kada govorimo o rekordima, nema ni deset mjeseci kako su američke federalne vlasti na brodu MSC Gajan otkrile i zaplijenile gotovo 18 tona kokaina za koji je procijenjeno da na crnom tržištu vrijedi 1,3 milijarde dolara. Vjerovali ili ne, bila je to najveća zapljena narkotika u 230 godina dugoj istoriji američke Carine. U grupi pomoraca sa broda koje su američke vlasti povezale sa ilegalnim tovarom i uhapsile, samo jedna osoba nije bila crnogorski državljanin. Mediji su spekulisali i da je nekoliko crnogorskih pomoraca pobjeglo iz luke u Filadelfiji, nakon što su nezvani gosti u uniformama banuli na njihov brod.
U aprilu prošle godine ovdašnja je policija pronašla 60 kilograma kokaina skrivenog na školskom brodu Jadran, u posjedu Vojske CG. Droga je otkrivena uoči isplovljavanja broda iz Bokokotorskog zaliva i petnaestodnevnog krstarenja do obala Turske, u cilju praktične obuke studenata Pomorskog fakulteta u Kotoru. Zbog pokušaja šverca narkotika uhapšena su dva vojna lica i jedan civil. Dvije osobe, po svoj prilici organizatori nelegalnog posla, izbjegle su hapšenje.
Nadležni su, „zbog dalje istrage“, odbili da novinarima otkriju da li su organizatori tog posla bili pripadnici neke od ranije prepoznatih kriminalnih grupa koje se bave švercom narkotika. Medijski promoteri ovdašnjih vlasti obznanili su da to nije prvi put da se na brodovima armija iz sastava NATO-a pronađe poveća količina narkotika. To je bio kraj priče o tzv. komandnoj odgovornosti.
U avgust 2018. godine iz luke Zelenika, nakon višemjesečnog stajanja na vezu, isplovi je brod Remus. Navodno ka obalama Libije. Brod sa 11 crnogorskih mornara – članova posade, presrela je, koji dan kasnije, kod obala Sardinije italijanska policija. Da bi na njemu pronašla 20 tona hašiša čija je vrijednost procijenjena na 150 – 200 miliona. Uhapšeni pomorci su, prema poluzvaničnim informacijama, bili u dosluhu sa jednim od zaraćenih kotorskih narkoklanova.
Uočljivo je da crnogorske vlasti nerado govore o sudbini pomoraca uhapšenih u pokušaju šverca narkotika (u međunarodnom žargonu to su mule). Djeluju jednako nezainteresovano u vezi sa istragom na kopnu koja bi mogla dovesti do organizatora tih prljavih poslova i njihovih saradnika koji pomažu nesavjesnim pomorcima. Od pronalaska odgovarajućeg angažmana na brodu, do ukrcaja tereta… Ili treba da povjerujemo kako je brodski konobar, na svom prvom prekookeanskom putovanju, sam organizovao, nabavio, na brod unio i sakrio pola tone droge.
Stranci neće povjerovati u takve priče. Zato crnogorski pomorci gube angažmane i u kompanijama u kojima su decenijama bili jedan od prvih izbora. Sve je više luka koje brodove sa članovima posade iz Crne Gore podvrgavaju detaljnim kontrolama. To onda košta vremena i povjerenja.
„Kad bih bila namćor, svašta bih mogla pomisliti“. Ovako je vijest o pronalasku kokaina na brodu u vlasništvu države Crne Gore komentarisala Doris Pak, uticajna evropska političarka (predsjednica žena Evropske narodne partije). Nije jedina koja sve otvorenije sumnja u veze ovdašnje države i narkodilera. Ne pokaže li, ubrzo, vlast u Crnoj Gori spremnost da stane na put narkoklanovima i njihovim poslovima, nije daleko dan kada ćemo na međunarodnom tržištu rada moći da konkurišemo samo za posao – mule. Ako nas i tamo prime.
Zoran RADULOVIĆ
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice