Povežite se sa nama

Izdvojeno

CRNA GORA PRIVLAČI SVE VIŠE DIGITALNIH NOMADA: Šansa koju ne treba propustiti

Objavljeno prije

na

Crna Gora ima sve predispozicije da postane digitalno nomadsko čvorište. Dobru internet vezu, bogatu prirodu, razna mjesta koja treba posjetiti, ukusnu hranu. Da bi privukla digitalne nomade i iskoristila njihov potencijal, država mora da riješi pitanje boravka i oporezivanja

 

,,Zajednica digitalnih nomada poznaje dublje potrebe stranih turista, jer su i sami na neki način ‘strani turisti’, a i borave u Crnoj Gori duže vrijeme. Kako se svijet polako digitalizuje, sve više turista i razmišlja o radu onlajn. Uticaj digitalnih nomada intrigira ljude i čini da se oni više interesuju za ovu vrstu posla. Više digitalnih nomada u Crnoj Gori znači i više turista. Više turista znači i veću otvorenost države, što privlači potencijalne investitore“, kaže za Monitor Kach Umandap, jedna od tek nekolicine digitalnih nomada u Crnoj Gori.

U Herceg Novom boravi od 2019. Rođena je 1988. u Laguni, na Filipinima. Sa samo 20 godina odlučila je da napusti uobičajeni životni stil i posao sa radnim vremenom od devet do pet, i krenula na put u nepoznato. Putovala je u preko 173 zemlje na sedam kontinenata, vodeći sve vrijeme svoj onlajn biznis. Živjela je na Bliskom istoku, u Vijetnamu, Peruu, Kostariki, Kolumbiji, Floridi i Dominikanskoj Republici skoro 14 godina. Dvije godine je živjela na jedrilici, putujući po Karibima i tada je shvatila da sa pravim alatima i znanjem svako može da radi na daljinu, ma gdje bio. ,,Te 2019. odlučila sam da je pravo vrijeme da se nastanim i konačno kupim kuću. Nakon dugog razmišljanja, izabrala sam Crnu Goru kao najbolju državu za život. Jeftina je u poređenju sa drugim zemljama u Evropi,  i idealno je mjesto za digitalne nomade, koji žele i da se skrase – kao ja“, ističe Monitorova sagovornica.

Biti digitalni nomad znači zarađivati novac na internetu tokom putovanja. ,,Sve dok imate opremu i internet, svijet je vaša kancelarija. Nema potrebe da podnosite zahtjev za godišnji odmor i čekate odobrenje, jer ćete kao digitalni nomad imati slobodu da radite bilo gdje“, kaže Umandap.

Zajedno sa kolegama, u Crnoj Gori je osnovala NVO Montenegro Digital Nomad Collective, koja se bavi unapređenjem uslova za dolazak digitalnih nomada i promocijom zemlje kao odličnog odredišta za nomade. Osim toga, suosnivačica je Two Monkeys Travel Group i FilipinoPassport.com bloga.

,,Crna Gora ima brzu, pristupačnu i pouzdanu internet vezu koja je ključna ako ste digitalni nomad. Tu je i mnogo mjesta koje treba posjetiti, ukusna hrana, i ljubazni ljudi za upoznavanje. Kao digitalni nomad u Crnoj Gori, nećete imati problema da tražite mjesta za rad, jer ih ima mnogo. Možda bi valjalo da se, sem engleskim, naučite služiti i nekim od oficijalnih jezika ove države“, ističe još ona.

Kulturu Crne Gore ona prvo iskusi iz prve ruke, a onda je promoviše na svojim kanalima na društvenim mrežama i na svojoj veb stranici. ,,Sve je u moći društvenih medija. Brza i pristupačna internet veza je jedno, ali je drugo imati sjajnu zajednicu digitalnih nomada. Crna Gora se polako pretvara u digitalno nomadsko čvorište koje može biti od velike pomoći ljudima koji žele da rade onlajn u ovoj zemlji u budućnosti“.

Program za privlačenje digitalnih nomada u Crnoj Gori do 2025. godine sa Akcionim planom za 2022. godinu usvojen je prošle godine. Predviđeno je da 2023. godine u Crnoj Gori bude 250, a dvije godine kasnije hiljadu digitalnih nomada.  Plan je i da naša država sa sadašnje 50. pozicije na nomadlist.com, jednoj od najpoznatijih veb platformi za procjenu odredišta za digitalne nomade, za dvije godine bude na 45-oj, a da 2025. godine bude na 35. mjestu u svijetu.

,,Smatramo da je neke ciljeve, koji su postavljeni Programom, moguće dostići za kraće vrijeme i da su trebali biti ambicioznije zamišljeni. Previše se pažnje posvetilo vizi za digitalne nomade. Ona jeste važna za regulisanje boravka, ali već postoje ljudi iz SAD-a, EU, Australije, koji mogu doći na do 90 dana bez upuštanja u duge birokratske procese. Potrebno je promovisati Crnu Goru na tim tržištima. Ipak, važno je što se tim programom pitanje digitalnih nomada podiglo na najviši državni nivo”, kaže za Monitor Jovan Radnić koji je zajedno sa Kach Umandap nedavno osnovao nevladinu organizaciju Montenegro Digital Nomads Collective. On je osnovao i Meanderbug, kao novi koncept startupa, koji je tek počeo sa radom. Uspio je i da sa kolegama mapira  preko 70 pješačkih staza širom Crne Gore i obezbjedi važan servis za podršku turistima.

Prema Radnićevim riječima, regulativa još ne prepoznaje digitalne nomade što onemogućava njihov boravak na duže od tri mjeseca, osim u slučaju da odluče da apliciraju za privremeni boravak što ih svrstava u kategoriju rezidenata. ,,Ovo je problematično za rezidente zemalja za koje Crna Gora ima vizni režim putovanja, recimo za posjetioce iz Azije, koji moraju da se prijave za posebnu vizu. Umjesto da čekamo na promjenu regulative i uvođenje takozvanih viza za digitalne nomade, prvo treba da se fokusiramo na promociju i dovedemo što više onih koji mogu turistički boraviti bez vize”, objašnjava Radnić. Trenutno je u Skupštini na čekanju zakon čijim bi se usvajanjem regulisao boravak digitalnih nomada u trajanju do dvije godine. Sada je on, maksimalno – 90 dana.

Regulisati pitanje boravka je neophodno za privlačenje digitalnih nomada. ,,Zakon o strancima definiše uslove za ulazak, izlazak, kretanje, boravak i rad stranaca, shodno kojima i sada određeni broj digitalnih nomada radi u Crnoj Gori, ali je neophodno preciziranje i liberalnije definisanje uslova za privremeni boravak. Potrebno je izmijeniti i dopuniti zakon u dijelu boravka digitalnih nomada u Crnoj Gori kako bi se potrebe ove zajednice i države ispunile”, navodi se u Programu za privlačenje digitalnih nomada u Crnoj Gori do 2025.

Dodatni izazov u Crnoj Gori predstavlja oporezivanje zarada digitalnih nomada i/ili nedostatak poreskih olakšica. ,,Digitalnim nomadima je ovo veoma važno pitanje s obzirom na to da ih pojedine zemlje tretiraju kao svoje državljane i oporezuju ih u cjelosti. To znači da poreski obveznici mogu da budu sve osobe koje dohodak ostvaruju u zemlji u kojoj borave. Mnoge države su napravile iskorak i reforme i eliminisale porez na dohodak za digitalne nomade kako bi ih u većem broju privukli”, navodi se u istom dokumentu.

Prema istraživanju koje se navodi u ovom Vladinom programu, digitalni nomad potroši više od trećine (36 odsto) mjesečne zarade na smještaj, hranu i prevoz. Taj prihod obično ostaje unutar države u kojoj boravi.

Neke procjene od prije pandemije virusa COVID-19, piše britanski The Economist, pokazuju da će do 2035. godine u svijetu gotovo milijardu ljudi raditi od kuće, a svako od njih je  potencijalni digitalni nomad. Korona je ubrzala uvećavanje broja ljudi koji poslove obavljaju van svojih kancelarija.

Neke države su prepoznale potencijal koji za njihov razvoj imaju digitalni nomadi. U Estoniji oni mogu, sa digitalnom vizom za nomade (DNV), boraviti  do godinu dana, a izbjegava se i duplo oporezivanje. Gruzija ne naplaćuje vizu za digitalne nomade i frilensere koji tu borave manje od 183 dana u godini. Velika je olakšica i to što plaćaju porez na dohodak nakon tog perioda od samo jedan odsto, i to ukoliko zarade manje od 155 hiljada dolara.

U Hrvatskoj je postala sedma država u svijetu čije je zakonodavsto omogućilo digitalnim nomadima rad u zemlji. Za nekoliko mjeseci prihvaćeno je oko hiljadu aplikacija iz 25 država, a svako ko dokaže da je digitalni nomad – oslobođen je poreza.

,,Rizikujte, istražujte i dopustite sebi da vidite svijet. Nije lako biti digitalni nomad, ali – ništa nije lako. Nije dovoljno imati odgovarajuću i kompletnu opremu. Morate imati strast da započnete i disciplinu da nastavite ono što ste započeli. Dakle, ako se jednom zapitate da li ste spremni, zapamtite da ako ne pokušate, odgovor će uvek biti ‘ne’”, zaključuje Kach Umandap.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo