Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNA GORA I MIGRACIJE: Sjever se iseljava

Objavljeno prije

na

Crna Gora se nedavno našla na spisku zemalja njemačkog saveznog Ministarstva unutrašnjih poslova kao zemlja koja se smatra politički ,,sigurnim”. Cilj je da se smanji broj crnogorskih državljana koji u Njemačkoj traže azil, kako i ostalih koji dolaze iz Srbije, BiH i Makedonije.

Prema najnovijem izvještaju Evropske službe za granice Frontex, početkom 2014. broj azilanata iz zapadnog Balkana u zemlje šengena je u ,,alarmantnom porastu”. U odnosu na januar 2013. ukupno je u januaru 2014. podneseno skoro dva puta više zahtjeva za azil, a u odnosu na decembar prošle godine taj broj je povećan za više od 22 odsto. Prema Frontex-u, 2013. godina je bila rekordna po broju ilegalnih prelazaka granica. Registrovano je čak 40 hiljada takvih prelazaka.

Prema posljednjim dostupnim podacima Frontex-a za 2012., najviše zahtjeva za azil u zemljama EU-a stiglo iz Srbije, i to 15.940, pa iz Makedonije 7.084, Bosne i Hercegovine 4.781, Albanije 4.270 i Crne Gore 811.

Njemačke vlasti su, pišu njemački mediji, u obrazloženju naveli da smatraju da u tim zemljama ljudi nijesu progonjeni po političkoj osnovi, već da se radi o ekonomskim motivima za migraciju.

Da je crnogorska stvarnost drugačija, govori i činjenica da je bivši policajac Goran Stanković ove jeseni dobio politički azil u Luksemburgu. Monitor je detaljno pisao o slučaju hrabrog policajca koji je doveden na rub egzistencije nakon što je hrabro svjedočio o prebijanju pokojnog Aleksandra Pejanovića. Prethodno su azil u ovoj zemlji tražili I neki od policajaca sa sjevera Crne Gore koji su svjedočili o međugraničnom švercu.

Ipak, u „bogati Zapad” se i dalje najčešće odlazi trbuhom za kruhom. Posljednji dostupni podaci pokazuju da se u najvećoj mjeri iseljava iz sjevernog područja Crne Gore.

Jedno od pitanja koje je ponavljano tokom decembarskih protesta na sjeveru bilo je – kome je to cilj da nas sve iseli sa naših područja i iz naših domova. Bez odgovora. Funkcioner Bjelopoljske partije Rifat Zejnilović istakao je da je posljednjih mjeseci veliki broj porodica iz Bijelog Polja, a naročito iz Rožaja zatražilo azil u zemljama zapadne Evrope.

U Studiji o socijalnom uticaju emigracije iz 2012. zabilježeno je da su emigranti iz Crne Gore pretežno muškarci, mladi ili srednjih godina i većina njih je iz sjevernog regiona . Značajan broj migranata Crnogoraca je iz centralnog regiona, dok je većina emigranata Bošnjaka ili muslimana iz (određenih opština) sjevernog regiona, dok su migranti Albanci većinom iz južnog regiona. Pored tradicionalnih emigrantsih destinacija (SAD, Njemačka, Švajcarska) nove zemlje kako iz Evrope (na primjer Luksemburg, Švedska) ili iz drugih krajeva svijeta (Australija, Kanada) su postale interesantne emigrantima tokom devedesetih. SAD tradicionalno privlači najveći broj visokoškolovanih migranata dok je njihov udio u migracionoj populaciju u evropskim zemljama mnogo manji (izuzev u Ujedinjenom Kraljevstvu).

Novijih podataka ipak nema. Sem uopštene priče da u dijaspori živi još jedna Crna Gora, preko 600.000 ljudi koji su porijeklom odavde, državni organi nemaju svježih podataka o migracijama. Kažu da je za to potrebna sveobuhvatna analiza koja bi angažovala stručnjake iz različitih oblasti. Prema popisu iz 2011. 35.689 državljana Crne Gore boravi u inostranstvu duže od godinu dana.

Iseljavanje se pojačalo od početka krize 2008. godine. Posljednja studija koja je rađena uz pomoć Evropske komisije navodi da se Između 1991. i 2003. godine udio stanovnika Crne Gore koji žive u inostranstvu povećao sa 3,9 na 8,1 posto Taj procenat se smanjivao u periodu ekonomskog rasta između 2006. i 2008. godine, da bi se s novom krizom opet povećao.

Ministarstvo nauke je u maju raspisalo konkurs za izradu Analitičke studije o crnogorskoj dijaspori. U toku 2013. godine publikovana je knjiga Ko je ko u dijaspori Crne Gore – nauka. U okviru ove publikacije objavljeni su podaci o 90 doktora nauka i istraživača porijeklom iz Crne Gore.

,,Ako se zajednički ne kuje sreća Crne Gore, ni pojedinačna neće biti moguća i dešavaće se najgore, a to je da mladi odlaze”, kazao je tokom nedavnog zasjedanja Dječjeg parlamenta predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić.

On je kazao i da će ,,mjera dobre i srećne Crne Gore biti povratak mladih”. Po tom aršinu nije nam teško uzeti gorku mjeru. Kako Crna Gora na planu nauke, obrazovanja i zapošljavanja mladima sve manje nudi, teško je očekivati i da se zadrže mladi, a kamoli da se privuku oni koji su već u inostranstvu.

Pored odlaska u inostranstvo trbuhom za kruhom, sve je izraženija i migracija unutar Crne Gore. Stanovništvo sa opustošenog sjevera seli se u Podgoricu i na primorje. Stopa migracije na sjeveru je preko 10 odsto, a procenat stanovništva koji živi u inostranstvu preko 20 odsto. Iz opština na sjeveru svake godine se iseli više od hiljadu stanovnika. Podaci MONSTATA govore da je u kontinuitetu broj umrlih veći od broja rođenih. Pozitivni prirodni priraštaj na sjeveru je posljednji put zabilježen 2010. U septembru je na Žabljaku u školu krenulo svega 20 prvaka.

Neko u inostranstvo, neko put Podgorice i primorja, tek sjever se konstantno prazni. Crna Gora se vraća na mjeru od prije 100 godina – kada su kralj Nikola i njegova kamarila uživali sve privilegije, a raja bila prinuđena da ide trbuhom za kruhom iz Crne Gore. Najčešće u Ameriku. Samo što su nekima sada primorje i Podgorica kao Amerika.

CRNA GORA I IZBJEGLICE IZ SIRIJE
USPUTNA STANICA

Gotovo svakidašnja slika ispred MUP-a u Podgorici – desetak izbjeglica iz Sirije i Eritreje čekaju dobijanje azila. Crna Gora je tokom ove godine bila usputna stanica za mnoge nevoljnike koji su bježali iz svoje zemlje i uputili se ka obećanim zemljama EU. Ulazili su ilegalno u Crnu Goru, isto tako izlazili iz nje. Tokom 2014. je, prema podacima MUP-a, preko 2.000 osoba tražilo azil, što je manje nego 2013, kada je 3.554 osoba htjelo u Crnu Goru. U 2012. bilo je 1.529 zahtjeva, 2011. – 239, a 2010. bilo je samo devet tražioca azila. Nekada su u strukturi tražilaca azila na prvom mjestu bile osobe iz Avganistana, Pakistana i Alžira, dok ih je ove godine najviše iz Sirije i Eritreje. Nevoljnici se u Crnu Goru zadržavaju od tri do pet dana i zatim produžavaju svoj put prema Zapadu. Brojne direkcije i institucije spremaju se, uz pomoć EU, i za neko buduće vrijeme kada će izbjeglice željeti u većem broju da ostanu u Crnoj Gori. Usvajaju se brojni propisi i priprema novi Zakon o azilu. No, toga se još uvijek ne treba puno pribojavati jer Crna Gora je zemlja iz koje u mnogo većem broju odlaze njeni građani.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo